Obnovili smo grad nakon potresa

‍

Kada smo preuzeli upravljanje Gradom, za obnovu je iz Fonda solidarnosti EU bilo povučeno svega 2 milijuna eura. Do isteka roka, za obnovu smo povukli gotovo 100 puta veći iznos – 185 milijuna eura. Od 207 projekata poslijepotresne obnove završeno je njih 187, a 20 ih je u tijeku. 

Realizirali smo 11 projekata cjelovite obnove javnih zgrada. To uključuje konstrukcijsku i energetsku obnovu te opremanje, pa se gotovo može reći da se radi o potpuno novim objektima. Cjelovito su obnovljene OŠ M. Krleža, OŠ I. Merz, OŠ Vugrovec-Kašina, Učenički dom A. B. Bušić, OŠ P. Zrinski, Glazbena škola B. Bersa, Gimnazija Tituš Brezovački, Gornjogradska gimnazija, zgrada gradske uprave Područnog ureda Maksimir u Petrovoj i upravna zgrada Gradskih groblja, a u sklopu izvođenja radova na kazalištu Gavella izvedeni su i radovi ojačanja konstrukcije.

‍

Cjelovite i energetske obnove u tijeku: 

• Prva ekonomska škola
• Muzej za umjetnost i obrt
• Umjetnički paviljon
• mrtvačnica na Mirogoju

‍

U postupcima javne nabave za izvođača radova:

• Škola primijenjene umjetnosti i dizajna
• Kino Europa
• Kazalište Komedija 
• zgrada Ustanove Zagreb film

‍

Dodatno:

• Obnovljena su 22 objekta domova zdravlja te prostori kojima se koriste Ustanova za zdravstvenu njegu u kući i Stomatološka poliklinika Zagreb. Završena je obnova Doma zdravlja Zagreb – Istok i Doma zdravlja Zagreb Zapad Vrtlarska. U tijeku su obnove još 5 zdravstvenih ustanova (Dom zdravlja Zagreb – Zapad Baruna Filipovića i Zagreb – Centar, Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež u Kukuljevićevoj, Specijalna bolnica za plućne bolesti te cjelovita obnova Dječje bolnice Srebrnjak) 
• Završena je konstrukcijska obnova svih objekata kulture oštećenih u potresu osim zgrade Ustanove Zagreb film 
• Obnovljeni su i zagrebački mostovi: Savski, Jadranski, Most slobode, Most mladosti, Domovinski 
• Obnovljene su i Aleja Matije Ljubeka i Sljemenska cesta.

‍

Obnova privatnih zgrada i izgradnja zamjenskih kuća u nadležnosti je Ministarstva graditeljstva. Ipak, Grad je poduzeo maksimalne napore kako bi i taj proces ubrzao i pomogao građanima:

• U proračunu je na godišnjoj razini osiguravano 21 milijun eura za sufinanciranje obnova 
• Grad je poduzeo i niz inicijativa neovisno o zakonskoj obvezi: u gradske stanove preselilo je 49 obitelji koje su bile smještene u stambenim kontejnerima i Hostelu Arena, dodijeljeno je 6 milijuna eura pomoći za sanaciju oštećenih kuća i stanova, organizirani su mobilni timovi koji su obišli čak 5000 adresa kako bi građanima pomogli ispuniti zahtjeve za obnovu.

‍

Više zelenih površina, više prostora za vrtiće, škole, domove zdravlja…

Pripremili smo izmjene i dopune GUP-a Zagreba koje su, nakon konzultacija sa strukom i vijećima gradskih četvrti, tijekom 2024. prošle kroz dvije javne rasprave. U javnim raspravama pristiglo je više od 3.000 primjedbi građana, od čega je njih više od 20 % prihvaćeno.

Ovim izmjenama i dopunama GUP-a, za razliku od onih bivše vlasti:

• nema prenamjene zelenih zona u građevinske 
• povećavaju se zelene površine
• povećavaju se površine namijenjene društvenim sadržajima kao što su škole, vrtići, domovi zdravlja, domovi za starije.

Tri su glavna cilja ovih izmjena i dopuna GUP-a:

1. Realizacija javnih potreba i javnog interesa. 
   
   • Ukida se velik broj iznimki za pojedinačne lokacije koje su služile pogodovanju u prostoru i nisu bile u skladu s načelom da pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu. 
   • Povećavaju se površine javne i društvene namjene – za parkove, vrtiće, zdravstvene ustanove itd. – kako bi se dovelo u balans izgradnju stanova i pratećih sadržaja društvene infrastrukture u svim gradskim četvrtima. Površine javne i društvene namjene ukupno se povećavaju za preko 16 hektara.
2. Ozelenjivanje grada. 
   
   • Mijenjaju se pravila gradnje na način da se nova stanogradnja planira s više zelenih i upojnih površina kako bi se izbjegli toplinski otoci te asfaltirana i betonizirana naselja. Time se smanjuje negativni utjecaj klimatskih promjena i doprinosi većoj otpornosti grada na prirodne nepogode. 
   • Javne zelene površine povećavaju se za 36 hektara, što je dodatna 21 površina veličine Parka Stara Trešnjevka na razini cijeloga grada. 
3. Unaprjeđenje prostornih kvaliteta. 
   
   • Uvode se novi standardi gradnje, što uključuje minimalne kvadrature prostorija stanova kako bi se izbjegli supstandardni i loši stambeni prostori te zaštitu završenih prostornih i urbanističkih cjelina kako se unutar već izgrađenih naselja ne bi planirale zgrade na mjestu parkova. 
   • Štite se predjeli planirani za obiteljske kuće sprečavanjem invazivnih zahvata koji dovode do prevelikog opterećenja prometne i komunalne infrastrukture. 
   • Propisuje se izrada detaljnih planova za prostore kojima predstoji transformacija, odnosno urbana preobrazba, dok se za centar grada planira detaljnija razrada pravila gradnje, štiteći stanovanje i omogućavajući fleksibilnije planiranje pratećih sadržaja.

‍

Zagreb sve više pogoni Sunce

U manje od četiri godine instalirali smo i pustili u pogon gotovo triput više sunčanih elektrana na krovovima gradskih objekata, nego što je bivša vlast postavila u gotovo 10 godina.

Oni: 0,6 MW (od 2012. do 2021.)

Mi: 1,73 MW na 18 objekata (u našem prvom mandatu)

Dodatno: u 2025. izvodimo postavljanje još 4 MW na 41 objektu, čime će ukupni kapacitet gradskih sunčanih elektrana biti 10 puta veći nego što je bio 2021.

Osim toga, u okviru poslijepotresne obnove, 28 škola, kazališta, muzeja i zdravstvenih ustanova obnavljaju se cjelovitom obnovom koja uključuje i energetsku obnovu.

Za sve buduće izgradnje gradskih objekata, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) je razvila smjernice zelene gradnje. Po tim smjernicama Grad planira investicije za:

• grijanje i/ili hlađenje na obnovljive izvore energije
• sunčane elektrane na krovovima
• tehnička rješenja za prikupljanje i pohranu vode

 

Osim toga, potičemo solarizaciju objekata u vlasništvu građana:

• Grad Zagreb je za građane razvio aplikaciju “Sunčani potencijal”
  
  • aplikacija služi za izračun optimalne snage sunčane elektrane na njihovom krovu + izradu idejnog rješenja + njegovo slanje na izdavanje elektroenergetske suglasnosti
• ukupna snaga izgrađenih ili pokrenutih projekata sunčanih elektrana koji su primili tehničku pomoć putem gradskog projekta PVMax iznosi 41 MW
  
  • od toga je 6 MW izgrađeno, dok je ostatak u izvedbi

Važno je znati: Grad je s Europskom investicijskom bankom 2024. godine dogovorio okvirni zajam od 207 milijuna eura za sufinanciranje projekata iz područja zelene i energetske tranzicije.

‍

Projekt Zagreb: za vodoopskrbu koja više ne curi

Nakon godina slabog ulaganja, trenutačno su u sustavu vodoopskrbe i odvodnje učestala puknuća cjevovoda, dok su gubici vode veći od 50 %.

‍

Što poduzimamo: 

• u izgradnju nove i održavanje postojeće mreže u 2022., 2023. i 2024. uložili smo 55 milijuna eura
• pripremili smo Projekt Zagreb, vrijedan 320 milijuna eura - najveći EU projekt na koji se Grad prijavljuje, a obuhvaća izgradnju mreže vodoopskrbe i odvodnje, uspostavu nulte zone radi snižavanja tlaka u cjevovodu (što će dovesti do manjeg pucanja cijevi) i izgradnju 3. stupnja pročistača otpadnih voda. Prema najavi Vlade, projekt će biti financiran iz EU fondova.

‍

Dodatno: Gradska tvrtka preuzela je uslugu pražnjenja septičkih jama koju su kućanstvima do tada, uz naplatu, pružali privatni koncesionari. Pražnjenje septičkih jama za građane je od 2024. besplatno, kao i spajanje na gradsku mrežu odvodnje.

‍

Velike promjene napravili smo i u upravljanju Centralnim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. U siječnju 2024. raskinuli smo koncesijski ugovor za pročistač otpadnih voda. Ovo su 3 osnovna razloga:

• sada možemo graditi Centar za gospodarenje otpadom. Raskidom koncesije Grad je stupio u posjed zemljišta pored pročistača namijenjenog izgradnji CGO-a, pa neće morati tražiti suglasnost privatnog koncesionara za svaku radnju na realizaciji tog projekta
• raskid koncesije olakšava izgradnju 3. stupnja pročistača i omogućuje nam europsko sufinanciranje tog projekta vrijednog 94 milijuna eura, koje je moguće ako pročistačem upravlja javno, a ne privatno poduzeće
• raskid koncesije donosi financijsku uštedu Gradu od barem 50 milijuna eura. 

‍

Gradski stanovi za socijalni i priuštivi najam

Kao prioritet smo jasno postavili zadržavanje (i povećanje) stambenog fonda Grada:

• ukinuli smo mogućnost prodaje gradskih stanova (osim u zakonom određenim slučajevima)
• pokrećemo gradnju stanova za javni najam: za početak u Podbrežju (300 stanova), a zatim i u Svetoj Klari (100 stanova) te u Borovju (600 stanova)

‍

Gradske stanove počeli smo davati isključivo u socijalni i priuštivi najam, dakle za one socijalno ugrožene, kao i za one s ispodprosječnim primanjima. Gradski stanovi daju se u najam putem javnog natječaja s jasnim uvjetima i kriterijima, a osnovni kriterij za određivanje cijene najamnine čine primanja obitelji, odnosno svih članova kućanstva.

Zašto je to važno: za vrijeme bivše vlasti mnogi su dobivali stanove za kikiriki iako su im prihodi bili visoki (događalo se da obitelji s mjesečnim prihodima od 5.000 eura plaćaju najam samo 130 eura mjesečno); s druge strane, u Zagrebu već godinama između 600 i 800 socijalno ugroženih obitelji čeka na listi za dobivanje stanova.

Dodatno: Paušalni porez po turističkom krevetu podigli smo 2023. godine na tada maksimalnih 200 eura kako bismo utjecali na smanjenje dominacije kratkoročnog najma turistima nad stabilnim, dugoročnim najmom za stanovanje. 

Preko 20.000 novih stabala za zdravija pluća grada

U prve tri godine mandata posadili smo preko 14.000 stabala, a do proljeća 2025. u planu je sadnja još 8.000 stabala kao i 16.500 sadnica grmlja. 

Prosjek sadnje stabala u Zagrebu zadnjih 10 godina bio je 2.000 godišnje, što znači da je u četiri godine premašen desetogodišnji prosjek i ispunjeno obećanje o sadnji 20.000 stabala u mandatu.

Posebna pažnja posvećena je izbjegavanju sadnje alergenih vrsta. 

U 2025. kreće projekt ozelenjavanja dvorišta.

‍

Građani odlučuju o projektima u svojim kvartovima

U četiri gradske četvrti (Peščenica - Žitnjak, Podsused - Vrapče, Trešnjevka - jug i Trnje) proveli smo pilot-projekt participativnog budžetiranja. Građani su putem aplikacije e-Participativno budžetiranje mogli predložiti projekte koji će se u idućoj godini financirati kroz planove komunalnih aktivnosti gradskih četvrti, a zatim su glasanjem mogli odabrati one projekte koji će se realizirati.

U brojkama: izabrano je 16 projekata u vrijednosti 363.000 eura.

Više o procesu i rezultatima možete pronaći ovdje.