Zeleni plan

za oporavak

Zeleni plan pokriva teme vezane uz očuvanje i upravljanje okolišem povezanih s vizijom razvojnog, zelenog i održivog Zagreba. Kroz zelenu tranziciju sanirat ćemo štete i posljedice zapuštenosti te dati zamašnjak otpornom i zdravom gradu visoke kvalitete života za sve njegove građanke i građane.

Gospodarenje otpadom i zaokret prema kružnoj ekonomiji

Prije nekoliko godina Zagreb je zauzeo posljednje mjesto od 28 glavnih gradova Europske unije po odvajanju i recikliranju otpada. Dio je to šire slike u kojoj je Hrvatska na začelju EU po količini recikliranog (21 %) i količini odloženog komunalnog otpada (77 %), a Zagreb daleko od predvodnika u hrvatskim razmjerima. Srećom, zahvaljujući i našem političkom angažmanu, Gradska skupština je u rujnu 2017. godine jednoglasno iz Prostornog plana Grada Zagreba uklonila mogućnost izgradnje postrojenja za termičku obradu otpada na području Resnika, čime je spriječena izgradnja spalionice koja se temelji na zastarjeloj i štetnoj tehnologiji obrade otpada. 

Održivi sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu međutim još nije uspostavljen i velike količine otpada svakodnevno se odvoze na odlagalište Prudinec-Jakuševec, udaljeno svega  šest kilometara zračne linije od središnjeg gradskog trga. Unatoč ranijim obećanjima o zatvaranju odlagališta, po odluci sadašnjih gradskih vlasti ono može nastaviti s radom do 2029. godine. To ćemo promijeniti. Nakon što preuzmemo upravljanje Gradom, uredit ćemo sustav prikupljanja privrednog i komunalnog otpada te uvesti naplatu usluge odvoza prema količini nerazvrstanog otpada. Nadalje izgradit ćemo novu i adaptirati postojeću infrastrukturu za sortiranje, reciklažu i kompostiranje te zaustaviti odlaganje miješanog komunalnog otpada na Jakuševec. Naš je  cilj ubrzano smanjenje količine nerazvrstanog otpada i dostizanje visokog udjela reciklaže kako bi se uspostavila kružna ekonomije u kojoj je otpad vrijedna sirovina.

Trenutno se javna usluga gospodarenja komunalnim otpadom svodi na prikupljanje otpada. Ostale profitabilnije faze (sortiranje, kompostiranje i zbrinjavanje biootpada) zbog loše politike gospodarenja otpadom izvode privatne tvrtke koje su uglavnom monopolisti na tržištu i diktiraju cijene. Grad će za razdoblje 2020-2022. samo za zbrinjavanje glomaznog otpada platiti 99 milijuna kuna. Kao rezultat loše politike odvaja se vrlo malo korisnog otpada, dok se većina odlaže na Jakuševcu. Pritom je Grad Zagreb zbog neispunjenih ciljeva smanjenja odlaganja otpada, na koje ga obavezuju EU smjernice o odlagalištima komunalnog otpada, u 2020. godini platio gotovo devet milijuna kuna penala. U sustavu gospodarenja otpadom privatne tvrtke nemaju interes za smanjenjem količine otpada jer im više otpada donosi veću zaradu. Građankama i građanima te odgovornoj gradskoj upravi interes je suprotan – smanjiti količinu otpada, te je vraćanje kapaciteta za gospodarenje otpadom u gradske ruke važan korak u tom smjeru. Stoga ćemo raditi na osiguravanju javne infrastrukture i dostupnih komunalnih usluga koja će omogućiti ubrzano smanjivanje količine odloženog otpada i znatnije recikliranje s ciljem  eliminacije odlaganja neobrađenog komunalnog otpada. To znači manje troškove  za korisnice i korisnike usluge te veće prihode gradskog proračuna zahvaljujući prodaji iskoristivih sirovina. 

Umjesto predimenzioniranog Centra za gospodarenje otpadom koji je sadašnja vlast izglasala u zagrebačkom Planu gospodarenja otpadom, mi ćemo uz većinsko financiranje iz EU-fondova izgraditi Centar za reciklažu. Taj centar neće uključivati spalionicu niti tehnologiju mehaničko-biološke obrade otpada koja proizvodi RDF gorivo (koje se spaljuje u cementarama i termoelektranama). U Centru za reciklažu  koristit će se MRBT tehnologija ili MBO+ tehnologija koja mehaničkim procesima iz mješovitog komunalnog otpada izvlači vrijedne sirovine poput papira, metala i plastike, a ostatak biološkim procesima pretvara u inertnu, bezopasnu masu koju ćemo koristiti u sanaciji zatvorenog jakuševačkog odlagališta. 

Nad radom Centra omogućit ćemo civilni nadzor te ćemo uz stručnu i javnu raspravu preispitati trenutno predviđene lokacije Centra u Prostornom planu. Isto tako napravit ćemo reviziju sporazuma između Grada Zagreba i Zagrebačke županije iz listopada 2017. koji predviđa izgradnju zajedničkog Centra za gospodarenje otpadom na području Grada Zagreba u kojem bi se zbrinjavao i otpad Zagrebačke županije.  

Cijeli novi sustav za upravljanje otpadom i materijalima financirat će se iz već raspoloživih sredstava EU-fondova i Fonda za okoliš, iz naplate odvoza proizvodnog otpada i iz ušteda od raskidanja nepovoljnih ugovora s privatnim tvrtkama.

Prikupljanje:

  • Hitno ćemo izraditi analizu vrsta otpada te plan za ubrzanje odvojenog prikupljanja i obrade otpada s ciljem potpunog recikliranja stakla, papira, metala, biootpada i plastike te smanjenja udjela ukupne mase miješanog komunalnog otpada na do 25 % do 2025. i na 10 % do 2030.
  • Kampanjom “Recikliranjem do sanacije (zatvaranja) Jakuševca” građanke i građane ćemo sustavno educirati o važnosti smanjenja količine nerazvrstanog otpada i aktivno uključiti u postizanje zadanih ciljeva.
  • Uvest ćemo kontrolirano odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu i naplatu prema količini nerazvrstanog otpada.
  • Razdvojit ćemo usluge prikupljanja komunalnog od proizvodnog otpada (građanke i građani ne smiju snositi trošak prikupljanja i zbrinjavanja proizvodnog otpada) te uvesti sustav kontrole i sanacije ilegalnih odlagališta otpada.
  • Kontinuirano ćemo prilagođavati broj odvoza otpada u odnosu na količinu otpada.
  • Povećat ćemo broj lokalnih sabirnica i reciklažnih dvorišta te poticati lokalne centre na popravke u cilju smanjenja nastanka otpada.

Zbrinjavanje:

  • Revidirat ćemo ugovore s privatnim poduzećima za zbrinjavanje otpada i uvesti transparentan, konkurentski odabir ponuđača na natječaju za zbrinjavanje otpada.
  • Hitno ćemo izraditi akcijski plan jačanja kapaciteta komunalnih usluga i postupno povećati kapacitete gradskih komunalnih poduzeća za gospodarenje otpadom kako bismo trenutno ugovorene usluge zbrinjavanja s privatnim tvrtkama postupno vratili pod gradska poduzeća.
  • Do 2025. godine izgradii ćemo infrastrukturu sortirnica, Centar za reciklažu, zatvorene kompostane i bioplinska postrojenja.
  • Digitalizirat ćemo sustav analize nastanka otpada, burzu otpada i civilni nadzor rada postrojenja za otpad.

Zeleni Zagreb za zdravlje građanki i građana i zaštitu prirode

Spriječit ćemo daljnju devastaciju i urbanizaciju zelenih površina. Povećat ćemo urbanu bioraznolikost, otpornost na klimatske promjene te kvalitetu zraka i vode u gradu. Da bi se to postiglo treba potpuno promijeniti pristup zelenim površinama i upravljanju vodotokovima. 

Zagreb ima svega 12,7 m2 zelenih javnih površina po stanovnici, znatno manje od europskog prosjeka – 18,2. Količina zelenih površina znatno varira od četvrti do četvrti, a veći parkovi poput Maksimira i Jaruna imaju značaj za cijele dijelove grada. Park prirode Medvednica i rijeka Sava imaju posebnu važnost za grad u cjelini, ali i Hrvatsku, za kvalitetu voda, zaštitu od poplava, smanjenje utjecaja klimatskih promjena te stvaranje zdravije i povoljnije mikroklime.

Parkovi i zelene površine

Od trideset većih zagrebačkih parkova samo je jedan nastao u zadnjih trideset godina. Aktivnim uključivanjem građanki i struke uredit ćemo i proširiti postojeće zelene zone u gradu. Svakom ćemo kvartu omogućiti kvalitetan park i šetnicu, što više otoka zelenila i razvoj urbanih vrtova za rekreaciju te s ciljem povećanja kvalitete zraka i ublažavanja toplinskih udara. Postavit ćemo moderno oblikovane javne česme tamo gdje nedostaju prema prijedlogu Inicijative “1postozagrad”, kako bi pitka voda bila dostupna građanima u javnom prostoru: time će se reducirati količina plastičnog ambalažnog otpada. Prijedloge za uređenje zelenih površina možete naći u pojedinačnim programima gradskih četvrti. 

  • Identificirat ćemo područja i kvartove s malim površinama urbanog zelenila i krenuti u razradu planova za kreiranje parkova, otoka zelenila i urbanih vrtova. 
  • Planirat ćemo prostorne preduvjete kako bi zelene javne površine u Zagrebu dugoročno dosegnule optimalnu brojku od  20 m2 po stanovniku.
  • Intenzivirat ćemo pošumljavanje kako bi se dugoročno broj zasađenih stabala u gradu Zagrebu povećao za 20 %.

Medvednica

Medvednica je primarna rekreacijska i zaštitna prirodna zona grada kojom upravlja Javna ustanova Park prirode Medvednica. Stanovnici Zagreba glavni su korisnici i posjetitelji, pa Grad kroz suradnju s PP Medvednica treba inzistirati na kvalitetnom upravljanju parkom. Ulaz u park mora ostati besplatnim po načelu dostupnosti zelenog okoliša svima. 

  • Uredit ćemo zone korištenja, kategorizirati biciklističke i pješačke staze i uvesti zabranu off-road motociklizma i automobilizma.
  • Vidikovce ćemo urediti da budu dostupni građanima te ćemo dugoročno revitalizirati Dom izviđača, Dom željezničara i Brestovac za javnu upotrebu (primjerice savezima zimskih sportova).
  • Uvest ćemo bolju regulaciju prometa strožim kriterijima za parkiranje unutar Parka uključujući zabranu parkiranja na zelenim površinama i uz cestu te uvođenje autobusne linije za Zelenu magistralu vikendom.
  • Spriječit ćemo daljnju devastaciju prirode i krčenje šume unutar parka i komercijalizaciju njegovog korištenja.
  • Rubne zone parka zaštitit ćemo od daljnje urbanizacije.
  • Uspostavit ćemo kvalitetnu suradnju Holdinga (Čistoće) i Parka prirode u čišćenju otpada rasutog od Zelene magistrale do ulaza u park.

Potoci

Želimo spriječiti daljnje kanaliziranje i nadsvođivanje potoka, prije svega Dubravice, Vrapčaka, Kustošaka, Črnomerca, Lomnice, Blizneca, Reke i Vugera. Njih ćemo revitalizirati na način da se poveća bioraznolikost i kvaliteta vode u njima te ih pretvoriti u zelene koridore za pješakinje i bicikliste uz aktivno uključivanje građanki i uz multidisciplinarni stručni pristup.

Rijeka Sava na području grada Zagreba

Područje rijeke Save između nasipa i dalje treba primarno ostati zonom zaštite od poplava i zelenom rekreacijskom zonom. Planiramo dodatno pošumljavanje ovog područja, a u istočnom dijelu grada ćemo dodatno urediti šetnicu te napraviti biciklističke staze od Savice do Rugvice te od Jaruna do Jankomira.

Energetska tranzicija i eliminacija energetskog siromaštva

U skladu s ciljevima EU zalažemo se za radikalno smanjenje ugljičnih emisija u Zagrebu – za 65 % do 2030. i postizanje ugljične neutralnosti do 2050. Smanjenje se pritom mora temeljiti na jednakoj dostupnosti energije proizvedene na socijalno i ekološki održivi način. Da bismo to postigli stvorit ćemo poticajan institucionalni okvir za proizvodnju obnovljivih izvora energije i obnovu zgrada uz povećanje energetske učinkovitosti. Elektroenergetska mreža će se modernizirati, a zgrade opremiti uređajima za pohranu energije i upravljanje potrošnjom.

Energetska obnova

Direktno ćemo ubrzati energetsku obnovu zgrada u vlasništvu Grada Zagreba (od 1 700 objekata u proteklih 5 godina obnovljeno ih je manje od stotinu), te poticati energetsku obnovu u zgradama u privatnom vlasništvu. Pokrenut ćemo cjelovitu „eko-sanaciju“ na razini četvrti kroz pilot-sanacije dviju gradskih urbanih cjelina. Energetska obnova i zamjena starih uređaja sredstva su borbe protiv energetskog siromaštva.

  • Za građanke i građane uvest ćemo stručnu pomoć u energetskom savjetovanju kako povećati energetsku učinkovitost i provesti sufinanciranu energetsku obnovu.
  • Razvit ćemo poseban program povećanja energetske učinkovitosti domova najugroženijih, primatelja financijske pomoći za troškove energenata.
  • Osigurat ćemo sredstva iz EU-fondova za postpotresnu i energetsku obnovu objekata u vlasništvu Grada Zagreba i egzistencijalno ugroženih kućanstava.
  • Do 2030. godine energetski ćemo obnoviti 50% objekata u vlasništvu Grada Zagreba, prije svega vrtića, škola i bolnica.

Solarizacija

Uz gradnju solarnih panela na gradskim objektima, maksimalno ćemo poticati postavljanje solarnih sustava u vlasništvu građana i poduzeća na području Zagreba. Pokrenut ćemo programe i sustavno financiranje tehničke pomoći usmjerene na edukaciju građanki i razvoj energetskog zadrugarstva te im olakšati pristup sredstvima iz EU-fondova i Fonda za energetsku obnovu.

  • Aktivno ćemo poticati osnivanje i rad energetskih zadruga građanki i građana uz podršku organiziranim zajedničkim nabavama opreme za korištenje obnovljivih izvora energije u domaćinstvima i poduzećima.
  • Do 2025. postavit ćemo 5 000, a do 2030. još 20 000 solarnih krovova.
  • Za potrebe građanki koji žive u zgradama i ne mogu imati vlastite solarne krovove, poticat ćemo dostupnost obnovljive energije kroz osiguravanje zemljišta za izgradnju Zagrebačkih solarnih vrtova—zadružnih solarnih elektrana u vlasništvu građana Zagreba.

Tranzicija toplana i plinarstva

Sanacija vrelovoda, širenje toplinske mreže, primjena toplinskih pumpi i korištenje geotermalnih izvora neophodni su za održivo grijanje urbanih područja. Ti sustavi moraju se čim prije pripremiti za tranziciju. 

  • Započet ćemo tranziciju gradskog poduzeća “Gradska plinara Zagreb d.o.o.” u gradsko komunalno poduzeće za održivu energetiku – motor za niskougljično toplinarstvo na području Zagreba s posebnim naglaskom na korištenje toplinskih pumpi, geotermalne i solarne energije.
  • Pokrenut ćemo pregovore s Hrvatskom elektroprivredom i Vladom RH o suradnji ili mogućem preuzimanju dviju gradskih elektrana-toplana i vezanih toplinskih sustava kako bismo i njih funkcionalno uključili u energetsku tranziciju grada.

Zelena reindustrijalizacija

Pokrenut ćemo zelenu reindustrijalizaciju grada i proizvodnju zelenih tehnologija. Smatramo kako je neophodno otvarati radna mjesta u zelenim industrijama u Zagrebu i želimo poticati obrazovanje, istraživanje i investicije u sektorima proizvodnje opreme za proizvodnju i pohranu električne energije, elektroenergetskih sustava i “pametnih” mreža, geotermalne energije i toplinskih pumpi.

  • Uspostavit ćemo suradnju sa znanstveno-istraživačkim, gospodarskim i civilnim akterima. 
  • Poticat ćemo gradsku politiku istraživanja, razvoja i inovacija za ekološki prihvatljiva rješenja u energetici, održivoj mobilnosti i drugim aspektima gradske zelene tranzicije.
  • Uz vlasničko sudjelovanje, primjerice donacijom zemljišta i izradom potrebne dokumentacije, podržat ćemo osnivanje javno-zadružnog projekta proizvodnje solarnih ćelija ZagrebSolar kapaciteta 20 – 50 MW solarnih ćelija godišnje.

Obnova zapuštene vodoopskrbe i odvodnje

Smanjivanje gubitka vode u vodovodnom sustavu te razdvajanje oborinskih od kanalizacijskih voda naš je prioritet. Zagreb u distribuciji godišnje izgubi više od 60 milijuna kubika ili 50 % zahvaćene vode. Curenje povećava troškove naknada koje plaćamo, kao i troškove dodatne potrošnje električne energije koja se rasipa za pumpanje te vode. Od 2023. vodovoopskrbna poduzeća morat će  plaćati naknadu za ukupnu zahvaćenu vodu, čime će računi za korisnike porasti i do 3 kune po kubiku. Zbog zapuštenog sustava u Zagrebu to na godišnjoj razini predstavlja ukupni dodatni trošak za krajnje korisnike u iznosu većem od 100 milijuna kuna. To je nastavak značajnih poskupljenja od 2000. zbog štetnog koncesijskog ugovora za pročistač otpadnih voda prema kojem se do 2028. koncesionaru plaća fiksna naknada od 420 milijuna kuna godišnje. Uz to je 2020. gradska vlast odobrila dodatni jednokratni trošak od 400 milijuna kuna za dogradnju treće faze pročistača. Istodobno 5 % kućanstava nema priključak na kanalizaciju, dok u starijim naseljima na Trešnjevci, Črnomercu, u Podsljemenu i Trnju neobnovljeni kanalizacijski sustav i sustav odvodnje ne mogu izdržati pritisak zbog nove gradnje.

  • Revidirat ćemo koncesijski ugovor za pročišćavanje otpadnih voda koji je Grad Zagreb potpisao 2000. s privatnim konzorcijem, a Državni ured za reviziju ga je ocijenio štetnim u svom izvješću za 2012.
  • Izgradit ćemo kapacitet Holdinga za preuzimanje upravljanja Pročistačem.
  • Intenzivirat ćemo snimanje i ulaganja u sanaciju trošne vodovodne mreže, kao i razdvajanje sustava odvodnje oborinskih i kanalizacijskih voda. Potaknut ćemo cjelovitu sanaciju vodovodne mreže.
  • Proširit ćemo vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu na rubne dijelove u kojima kućanstva još nisu na njih priključena.
  • Povećat ćemo zelene infiltracijske površine u gradu kako bi se smanjio pritisak na sustav oborinske odvodnje za vrijeme velikih kiša.
  • Pripremit ćemo gradsko poduzeće Vodoopsrkba i odvodnja da od privatnih poduzeća može preuzeti uslugu pražnjenja septičkih jama građanima i to po cijenama koje neće biti veće od onih koje plaćaju građanke čija su kućanstva priključena na sustav.

Smanjenjem onečišćenja do zdravoga grada

Onečišćenje zraka

Loša kvaliteta zraka u Zagrebu primarno je rezultat velike i često prevelike koncentracije lebdećih čestica PM10, PM2,5 i sumporovodika. Dvije trećine emisija PM10 dolazi od grijanja na drva, a ostatak uglavnom od prometnog onečišćenja. Onečišćenje ćemo smanjivati energetskom obnovom, prelaskom na čišće oblike energije i poticanjem javnog prijevoza. Sumporovodik, plin karakterističnog neugodnog mirisa, nastaje na kompostani i odlagalištu otpada te je poseban problem cijele Gradske četvrti Novi Zagreb – Istok ali i šire. Rješenje ovog problema je u prelasku iz otvorenog u zatvoreni tip kompostiranja na Jakuševcu ili u izmještanju kompostane na slabije naseljenu lokaciju. 

  • Uvest ćemo standardizirani popis onečišćujućih tvari koje se moraju mjeriti na svim postajama za kontrolu kvalitete zraka u Zagrebu kako na općim postajama, tako i na postajama s posebnom namjenom. Većina postaja trenutno ne mjeri količinu PM2,5 lebdećih čestica, dok posebne postaje mjere samo jedan ili dva parametra onečišćenja te pritom zapostavljaju gotovo desetak parametara koji se mogu standardno mjeriti.
  • Uspostavit ćemo centralni sustav za objavljivanje podataka svih postaja s postojeće četiri mreže (DHMZ, 2 mreže IMI-ja, NZJZ Štampar) u stvarnom vremenu, kao i europski indeks kvalitete zraka za svaku lokaciju. Time ćemo u realnom vremenu informirati građane o kvaliteti zraka.
  • Slijedit ćemo smjernice o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u skladu s propisima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koji nadilaze aktualni zakonski standard i predviđaju praćenje dnevne koncentracije PM2,5 lebdećih čestica.
  • Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka u gradu Zagrebu operativno se provodi do kraja 2023. U novom ćemo planu revidirati rezultate postojećeg plana s naglaskom na sve njegove nelogičnosti i manjkavosti (primjerice nije se uzimalo u obzir zagađenje sumporovodikom, naglasak je stavljen na rekonstrukciju prometnica umjesto na poboljšanje javnog prijevoza).

Svjetlosno onečišćenje

Svjetlosno onečišćenje koje nastaje zbog prekomjerne javne rasvjete, osvjetljenja uperenog prema nebu ili nepotrebno upaljenih svjetala, smanjuje vidljivost neba, narušava ciklus sna te šteti životinjskom i biljnom svijetu. Zagreb je po svjetlosnom zagađenju usporediv s puno većim gradovima u Europi, a gradska vlast je do sada bila poznata po bespotrebnom trošenju na dekorativno osvjetljavanje mostova te u to vezanu korupciju i klijentelizam. Da bismo smanjile svjetlosno zagađenje do 2030. sve javne svjetiljke bit će ekološke, čime će se uštedjeti do dvije trećine energije koja se troši na javnu rasvjetu, čime se ostvaruju dugoročne financijske uštede. Također ćemo revidirati planove dekorativne rasvjete i svjetlostaja te osigurati sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i  EU-fondova kako bismo u najkraćem roku modernizirali javnu rasvjetu u Zagrebu.

Od polja do stola i u Zagrebu

Poljoprivredno zemljište čini trećinu površine grada Zagreba, a u agrarnoj strukturi Zagreba i Zagrebačke županije prevladavaju obiteljska gospodarstva. Želja nam je da se razvijaju u smjeru ekološki održive proizvodnje, što ćemo poticati kratkim distributivnim lancima te povezivanjem poljoprivrednica i poljoprivrednika sa sustavom proizvodnje komposta iz gradskog biootpada. 

  • Izradit ćemo analizu potreba poljoprivrednih proizvođačica i proizvođača na području Grada Zagreba i susjednih županija te izraditi akcijski plan povećanja ekološke proizvodnje, skraćivanja dobavnog lanca, umrežavanja i digitalizacije opskrbe.
  • Dat ćemo prioritet u dodjeli poljoprivrednog zemljišta u gradskom vlasništvu za ekološku proizvodnju OPG-ovima, zadrugama i mladim poljoprivrednicama i poljoprivrednicima s ciljem dugoročnog povećanja površine pod ekološkom proizvodnjom na 25 %.
  • Kreirat ćemo pilot projekt zelene javne nabave hrane i pića od OPG-ova iz Zagrebačke županije  i okolnih županija (primjerice Sisačko-Moslavačke) za potrebe vrtića i škola, a kasnije i ostalih gradskih ustanova poput bolnica i domova za starije i nemoćne osobe. 
  • Osigurat ćemo podršku malim proizvođačima s ciljem njihove zastupljenosti u trgovačkim lancima, hotelima, restoranima… – uvođenjem markica za lokalno proizvedene brendove.
  • Izgradit ćemo infrastrukturu za otkup, skladištenje i obradu lokalno proizvedenih namirnica  u suradnji s udruženjima/zadrugama proizvođačica i proizvođača.
  • Uvest ćemo besplatno korištenje trenutno neaktivnih malih tržnica poput one u Trnju i kvalitetnije održavanje infrastrukture postojećih tržnica.

Obrazovanje i istraživanje u službi zelene transformacije

Važnu ulogu u zelenoj transformaciji imaju odgoj, obrazovanje i znanost. Ekološka svijest, stručna znanja, istraživanje i razvoj ključni su za očuvanje okoliša, cikličku ekonomiju, energetsku tranziciju i zelenu reindustrijalizaciju. Kako Grad Zagreb dosad nije prepoznao ulogu znanosti i istraživanja za razvoj inovativnih i zelenih rješenja u urbanim sredinama te njihov doprinos razvoju zelenih javnih politika koje adresiraju potrebe i izazove stanovnika grada, planiramo:

  • Uspostaviti gradsku strategiju, programe i mjere potpore istraživačkim, inovacijskim i tehnološkim procesima koji će pridonijeti transformaciji Zagreba u moderan i zeleni grad.
  • Izgradnju poticajnog okvira za razvoj biogospodarstva: poljoprivrede, šumarstva i proizvodnje hrane, razvoja tehnologije proizvodnje, distribucije i kontrole potrošnje obnovljive energije. 
  • U odgoj i obrazovanje za aktivno građanstvo integrirat ćemo pedagoški pristup utemeljen na ekološkoj pismenosti kao nužnom obrazovnom alatu za razumijevanje važnosti ekosustava našeg planeta i njegove povezanosti s kvalitetom života i općom dobrobiti. Time će svi akteri obrazovnog sustava postati aktivnim sudionicima u zelenoj transformaciji našeg društva. 
  • Stimulirat ćemo programe osoposobljavanja za tzv. “zelena zanimanja” pri Pučkom otvorenom učilištu. 
  • Pokrenut ćemo edukacijske programe kojima bi se u suradnji s energetskim savjetovalištem, sindikatima i ekološkim udrugama zaposlenici gradske uprave obučili kako da pridonesu smanjenju ekološkog otiska.