Zdravstvo

Grad Zagreb dužan  je prema zakonu  osigurati primarnu zdravstvenu zaštitu koja zadovoljava  zdravstvene potrebe zajednice. Zakonodavni okvir propisuje dostupnost, kontinuiranost i cjelovitost – mi ćemo to i ostvariti. Omogućit ćemo stanovnicama i stanovnicima grada Zagreba da većinu pregleda obavljaju na jednom mjestu, u jednom danu i jednako kvalitetno, bez obzira na to gdje stanuju, kolika su im primanja ili kojoj društvenoj grupi pripadaju.

Značajan broj  stanovnica i stanovnika grada Zagreba nema pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti u vlastitom naselju, iako sustav primarne zdravstvene zaštite u  gradu Zagrebu čine tri doma zdravlja raspršena na čak 131 lokaciji. Zbog lošeg planiranja neke skupine stanovnika, poput djece, žena, teško pokretnih građana ili pripadnica romske manjine su u posebno nepovoljnom položaju, a zdravstveni radnici prihvaćaju veći broj pregleda od zakonom pripisanog  što smanjuje vrijeme i kvalitetzu zdravstvene usluge.  

Kao bismo zdravstvenu skrb učinili dostupnijom stanovnicima grada u njihovim naseljima:

• planirat ćemo Mrežu javnih zdravstvenih službi prema stvarnim potrebama stanovnika;
• prilagodit ćemo radno vrijeme službi (popodnevni termini i dežurstva); 
• uvest  ćemo dodatne oblike zdravstvene skrbi, posebno u kritičnim područjima poput patronažnih timova, dežurstva službi izvan uobičajenog radnog vremena za hitne slučajeve te veću dostupnost sanitetskog prijevoza; 
• ulagat ćemo u modernizaciju medicinsko-biokemijskih i mikrobioloških laboratorija, posebno u sustav komunikacije s pacijentima (digitalizacija nalaza, slanje nalaza e-poštom); 
• dugoročno ćemo poboljšati uvjete za pacijente i radnice—ulagat ćemo u dijagnostičku opremu, izgradnju i modernizaciju objekata primarne zdravstvene zaštite;  
• omogućit ćemo pristup i specijalističkim zdravstvenim uslugama, poput RTG dijagnostike ili oftalmologije , posebno u naseljima koja  su najudaljenija  od bolnica u kojima se pruža specijalistička skrb.

Medicinske sestre, tehničari, liječnice i drugi zdravstveni radnici zaposleni u gradskim zdravstvenim ustanovama rade u sve lošijim uvjetima. U primarno zdravstvo ulaže se sve manje, a od zdravstvenih se radnika očekuje sve više. Zdravstveni radnici stoga odlaze iz sustava primarne zdravstvene zaštite dok mladeliječnice ne dolaze jer nemaju valjanu motivaciju za to. Nemaju osigurane specijalizacije, napredovanje u sustavu je teško, a prihodi bi im bili najniži među vršnjacima u struci. Naglasak  kadrovske politike treba biti na timskom radu, pri čemu liječnice ne smiju biti jedini prioritet kadrovske politike u zdravstvu: napredovanje i poboljšanje uvjeta medicinskih sestara, nutricionista, fizioterapeuta, primalja  i drugih zdravstvenih radnica i radnika  često se stavlja u drugi plan. 

Kako bismo unaprijedili uvjete rada u primarnoj zaštiti::

• inicirat ćemo izradu plana zapošljavanja radnika i radnica na razini gradskih ustanova; 
• sukladno tim planovima, otvarat ćemo potrebne specijalizacije i početi zapošljavati dodatne zdravstvene radnike;
• zauzet ćemo aktivniju ulogu u području zapošljavanja i radnih prava radnica i radnika te u suradnji sa sindikatima i predstavnicima zdravstvenih radnika osmisliti i postepeno implementirati pakete pozitivnih mjera:
  • sklapanje pravednih ugovora o specijalističkom usavršavanju;
  • poticanje i financiranje programa cjeloživotnog obrazovanja za zdravstvene radnice i radnike gradskih ustanova; 
  • organiziranje specijaliziranih tečajeva i razvoja vještina s mogućnošću nagrađivanja; posebno za medicinske sestre i tehničare; 
  • dodjeljivanje stipendija za redovite studente na studijima za deficitarna zdravstvena zanimanja, sukladno potrebama ustanova; 
  • oblikovanje pozitivnih mjera za SVE zaposlenice i zaposlenike poput dodjela gradskih stanova na dugoročni najam, financiranje ili sufinanciranje stanarine,  osiguranje povoljnijih uvjeta za stambene kredite; 
• poduprijet ćemo napore za izmjenu propisa kojima se regulira status zdravstvenih radnica i  radnika, organizaciju zdravstvene zaštite te izmjenu  standarda i normativa za pružanje zdravstvene zaštite.

Zbog fragmentiranosti i nedovoljne povezanosti u sustavu, pacijenti ne prime odgovarajuću i cjelovitu skrb unatoč tome što svi dionici često odrade usluge koje pružaju. Najbolniji primjer dugotrajna je skrb za starije. Teret dugotrajne skrbi najčešće je na obiteljima iako lokalna zajednica može učiniti mnogo. Za palijativne pacijentice često nigdje nema mjesta, a obitelji nisu u mogućnosti pružiti odgovarajuću skrb. Iako se godinama govori o tome da će se graditi hospiciji na istočnom i zapadnom dijelu grada, te najave do sada nisu došle ni korak bliže realizaciji. Uz nedostatak resursa, problem je loša organizacija postojeće mreže timova i ustanova za palijativnu skrb. 

Kako bismo proširili usluge u domovima zdravlja s naglaskom na starije osobe i palijativne pacijente :

• izradit ćemo protokol koji će potaknuti bolju organiziranost i umreženost postojećih resursa na području dugotrajne skrbi za starije osobe; 
• poticat ćemo češće korištenje kućnih posjeta timova obiteljske medicine; 
• prilagodit ćemo i poboljšat sanitetski prijevoz, a dio usluga poput zamjene katetera mogu odraditi i sestre dolaskom u kuću, a ne tako da pacijent mora u bolnicu;
• ulagat ćemo u obrazovanje patronažnih sestara koje imaju ključnu  ulogu  u brizi za starije i u promociji zdravlja u zajednici;
• ulagat ćemo u stipendiranje i obrazovanje liječnika specijalista gerijatrije;
• preuzet ćemo proaktivnu ulogu u razvoju hospicijske palijativne skrbi, vrijeme je da se osnuje ustanova za palijativnu skrb s minimalno 100 kreveta.

U Zagrebu je i pristup prevenciji i edukaciji građanki i građana izrazito fragmentiran i usmjeren na sporadično i prigodničarsko informiranje građana, iako lokalna samouprava ima važnu ulogu u definiranju programa za promociju i prevenciju jer može najbolje prepoznati zdravstvene potrebe svoje zajednice. Grad Zagreb ne koristi mogućnosti koje ima na raspolaganju za stvaranje vlastitih javnozdravstvenih programa. Primjerice Zagreb nema nikakvu strategiju ili akcijski plan razvoja na području zdravstvene zaštite, a programi prevencije i obrazovanja do sada su bili površni i kampanjski. Naglasak našeg pristupa planiranje je u suradnji  sa zajednicom, bolja koordinacija i jasna podjela odgovornosti uz kontinuiran rad na terenu. 

Kako bi grad Zagreb aktivno sudjelovao u promociji zdravlja, prevenciji bolesti i potrebi pravodobne rane intervencije u slučaju bolesti:

• uložit ćemo u razvoj metodologije i provedbu sustavnog prikupljanja podataka o zdravlju građana i građanki. Radit ćemo analizu gradske slike zdravlja nakon svake dvije godine; 
• kreirat ćemo gradsku zdravstvenu politiku u suradnji s organizacijama civilnog društva tako da se uključe u rad Odbora za zdravstvo Gradske skupštine, Savjeta za zdravlje Grada Zagreba i Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata Grada Zagreba;
• proširit ćemo programe promocije u području mentalnog zdravlja, posebno ćemo ih usmjerit prema razvoju mentalne otpornosti u općoj populaciji;
• razvijat ćemo vlastite javnozdravstvene programe utemeljene na stvarnim potrebama zajednice, s posebnim naglaskom na kontinuitet prevencije i rane intervencije kod rizičnih skupina, djece i adolescenata.

Iako bismo  trebali biti zabrinuti oko sve lošijeg stanja mentalnog zdravlja stanovnica i stanovnika, taj sve veći „nevidljivi“ problem ignorira se i na nacionalnoj i na lokalnoj razini, posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Svaka četvrta osoba ima problema s mentalnim zdravljem. Potreba za stručnom pomoći i dostupnost te pomoći u alarmantnom su nesrazmjeru. Prepoznale smo važnost ovog problema i predlažemo mjere kojima će stručna pomoć biti dostupna svima, a domovi zdravlja će postati mjestima prvog kontakta za ove izazove.

Kako bismo proširili usluge u domovima zdravlja s naglaskom na mentalno zdravlje:

• osigurat ćemo dostupnost psihoterapije, tretmana traume i psihološkog savjetovanja u okviru primarne zdravstvene zaštite u svim domovima zdravlja;
• ojačat ćemo sustav psihološke podrške u domovima zdravlja osnivanjem još 3 centra po uzoru na Centar za zdravlje mladih te povećati kapacitete za ambulantno liječenje i u drugim  domovima zdravlja po uzoru na Dom zdravlja Zapad;
• zbog kroničnog nedostatka stručnjaka na razini grada Zagreba, poticat ćemo stručna usavršavanja u području mentalnog zdravlja i subspecijalizacije iz dječje psihijatrije i psihoterapije; 
• otvorit ćemo posebne termine i programe za ranjive skupine (npr. osobe starije životne dobi, osobe s invaliditetom i onkološke pacijente);  
• dugoročno ćemo poticati inovativne projekte u području mentalnog zdravlja, posebno projekte koji su afirmirani u drugim zemljama EU kao dobra praksa. Odličan su  primjer pilot projekti mobilnih timova gdje osobe sa sličnim teškoćama i iskustvom mentalnih izazova pružaju podršku novim pacijentima.

Raspored kapitalnih bolničkih objekata i kompleksa u Zagrebu je vrlo nepovoljan. Većina ustanova sekundarne zdravstvene zaštite nalazi se u sjevernom dijelu grada, u centru, i okružena je neodgovarajućom prometnom mrežom, što otežava pristup pacijenticama i njihovim obiteljima. Nedavni događaji, pandemija, potres u Zagrebu, a zatim potres u Sisačko-moslavačkoj županiji, pokazali su da hitno trebamo nove bolničke objekte, zbog neadekvantnog rasporeda objekata, kao  i zbog zastarjelih bolničkih kapaciteta. 

Struka je podijeljena oko mogućnosti nastavka gradnje nove bolnice na postojećoj lokaciji u Blatu i izvedivosti projekta, čak i u etapama. Budući da javnost do sada nije imala uvid u neovisne studije koje su analizirale stanje postojećeg, nedovršenog komplesa, ne možemo  sa sigurnošću tvrditi i da će se projekt realizirati kao nastavak gradnje. Možda ćemo morati krenuti u potpuno novi projekt. Međutim želimo učiti na pogreškama drugih, osnovat ćemo široko i multisektorsko radno tijelo/povjerenstvo koje će preispitati sve postojeće izvedbene studije i elaborate i na temelju utvrđenih  činjenica pripremiti preporuke za nastavak projekta. Povjerenstvo će istražiti zašto se projekt do sada nije realizirao te kako najbolje realizirati projekt nove bolnice, koja je svakako potrebna, pogotovo nakon oštećenja nastalih na starim objektima gradskih bolnica.