Trnje 2025. vidimo kao zelenu četvrt s prohodnim, sigurnim i urednim ulicama, četvrt koja zadovoljava potrebe svojih stanovnica i stanovnika svih dobi, kvart sa živim tržnicama i lokalnim proizvođačima i proizvođačicama, bogatim kulturnim sadržajima, raznolikom ponudom rekreacijskih aktivnosti na javnim zelenim površinama, posebno uz rijeku Savu, ukratko – kao ugodno mjesto za odrastanje, život i starost. 

Gradsku četvrt Trnje karakterizira intenzivan promet i prometna infrastruktura koja ne odgovara broju vozila koja svakodnevno prolaze Trnjem na putu prema različitim dijelovima grada. Jedna je od takvih kritičnih točaka Rapska ulica na Sigečici koja je ponajprije služila kao izlaz iz kvarta, no sada je, osim prometom, opterećena i bukom i onečišćenjem. Građani Sigečice već 12 godina bave se tim problemom koji bi se mogao riješiti rekonstrukcijom južnog dijela križanja Avenije Marina Držića i Ulice grada Vukovara.

Staro Trnje primjer je kvarta s lošom prometnom (i drugom javnom) infrastrukturom. Desetljećima se obećava izgradnja prometnog koridora, odnosno izgradnja ulice Prisavlje, no umjesto rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, u posljednje se vrijeme na tom području intenzivno gradi, a cestovna se infrastruktura zanemaruje. Velik dio prometnica nema rubnike i na nižoj je razini od okolnog zemljišta, pa za obilnijih kiša nastaju goleme lokve koje otežavaju promet. Zavojite i uske prometnice bez nogostupa, pješačkih prijelaza i odgovarajuće prometne signalizacije ozbiljna su opasnost za stanovnike. Sanirat ćemo prometnice i nogostupe, postaviti rubnike i uvesti zone smirenog prometa.

Na Vrbiku Ulica Fausta Vrančića te ulice Vrbik XIII, Vrbik i Vrbik III. podnose najveći teret prometa u kvartu. Prometna regulacija manjkava je i u Cvjetnom naselju (Prudi, Paromlinska i Prudi II.), a nedostaju i uspornici koji bi pridonijeli sigurnosti prometa. U Trnju su, osim nepristupačnih prilaza kvartu i prometne preopterećenosti, problem i rupe i bare nastale nakon sanacije ceste na križanju Kruga i Krivajske. Trnjansku cestu i mostove (Most slobode, Jadranski most, Savski most) obnavljat ćemo i kvalitetnije održavati.

Na Trnju se mogu relativno lako spojiti i upotpuniti mreže dobrih biciklističkih staza i zelenih ruta. Primjerice Slavonska avenija nema biciklističku infrastrukturu od Avenije Većeslava Holjevca prema istoku i potrebno ju je izgraditi s obje strane. Loše izvedenu stazu u Koturaškoj zamijenit ćemo biciklističkom infrastrukturom koja udovoljava potrebama i propisima, a na Gagarinovu putu, kao jednoj od glavnih biciklističkih ruta koja povezuje Trnje i Trešnjevku, dopustit ćemo promet biciklima i urediti stazu za njih. Kad je riječ o  prekidu biciklističke staze u Ulici grada Vukovara kbr. 56–60 (južna strana), osigurat ćemo spajanje i cjelovitu izvedbu biciklističke staze.

Optimizirat ćemo vozne redove noćnih i dnevnih linija ZET-a te povećati broj autobusnih linija duž Slavonske avenije. Naprimjer potrebno je uvesti više autobusa na ZET-ovoj  liniji 107 tijekom dana. To će pridonijeti boljoj povezanosti Starog Trnja koje je sada javnim prijevozom izrazito loše povezano s ostalim dijelovima grada. Tramvajska stajališta prilagodit ćemo osobama s invaliditetom te izgraditi rampe u pothodnicima na Držićevoj aveniji (Sigečica, Savica).

Zagušenje parkirališta posljedica je preizgrađenosti pojedinih kvartova i rapidnog porasta broja automobila. Među kvartovskim problematičnim točkama svakako su zapušteni prostori ispod Mosta slobode koji se nepropisno iskorištavaju za parkiranje vozila, kao i zelene površine Starog Trnja. U Sigečici ispred TEŽ-a parkirališna su mjesta iscrtana na trošnim i neadekvatnim površinama, a prostor oko tržnice na Savici zagušen je parkiranim automobilima. Pokrenut ćemo raspravu o izmjeni sustava zonskog parkiranja kako bi se parkirališna mjesta oslobodila za stanovnike kvartova.

Zbog intenzivnog prometa, uz glavne prometne transverzale Trnja potrebno je postaviti bukobrane koji bi znatno pridonijeli kvaliteti života stanovnika uz najbučnije prometnice. Na Trnju bukobrane želimo postaviti na Trnjanskoj cesti u dijelu uz Vukovarsku ulicu i Slavonsku aveniju, u Krivajskoj uz Slavonsku aveniju, u Sigečici uz Držićevu aveniju te na Savici uz Slavonsku aveniju i Držićevu aveniju.

Na području Gradske četvrti Trnje nalaze se zapušteni i neiskorišteni prostori industrijske baštine (kompleksi bivših tvornica u gradskom vlasništvu): Gredelj, Paromlin i Zagrepčanka („Klaonica”) te zgrada Zagrebačke banke u Paromlinskoj (čije vlasništvo nije razriješeno). Obustavit ćemo prodaju tih prostora u gradskom vlasništvu i prenamijeniti ih u objekte mješovite namjene, uz procjenu potreba i omjera javnih i privatnih interesa na tim područjima. Ti bi se prostori mogli iskoristiti i kao inovacijski centri (hubovi) i mjesta za razvoj zelenog poduzetništva i obrtništva.

Jedan od središnjih urbanističkih problema grada, pa tako i Trnja, svakako su aktualni urbanistički i detaljni planovi uređenja koje ćemo preispitati, a važeće problematične planove staviti izvan snage (npr. u Cvjetnom naselju UPU križanje Savska–Prisavlje kojim se planira gradnja bez prateće infrastrukture). Građane ćemo aktivno uključiti u donošenje detaljnih planova uređenja.

Neki se kvartovi godinama bore i s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima. Kvart koji je simbol te problematike jest Staro Trnje gdje na spomenutom, nikad izgrađenom, koridoru kroz ulicu Prisavlje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi za stare kuće, a stanovnicima je godinama ograničeno raspolaganje privatnom imovinom. Na tom prostoru niče bespravna gradnja, ruše se stare kuće i grade nove, s većim brojem katova i na 100 % površine zemljišta. Iako upozorena mnogo puta, građevinska inspekcija ne radi ništa u vezi s tim problemom, ali mi ćemo se uhvatiti ukoštac s njim.

Vitalni punktovi svakog kvarta povezani su s kvartovskim tržnicama – dakako, ako ih kvartovi imaju. Važno je imati mjesto u kvartu na kojemu će stanovnice i stanovnici imati pristup hrani malih domaćih proizvođača i malim obrtima. No tržnice su i više od toga – to su mjesta na kojima se ljudi susreću i na kojima kvart živi. Grad Zagreb već godinama sustavno zanemaruje vlastite tržnice.

Tržni centar Savica loše je održavan, od same infrastrukture objekta (na nekim mjestima pada žbuka, stepenice su u lošem stanju i sl.) pa do lošeg održavanja čistoće, odnosno higijene u prostoru. Samo se središnji dio, u kojem su postavljene klupe za prodaju namirnica na tržnici, redovito čisti, a sav je okolni prostor zapušten, neuredan i prljav. Usto, nedostatan je prostor za iskrcaj robe, pa je istočni dio zagušen vozilima što smanjuje vidljivost u prometu kraj raskršća Ulice Zinke Kunc i Lastovske te povećava opasnost od prometnih nesreća. I prostor oko tržnog centra zapušten je i bez sadržaja iako je još prije pet godina Grad proveo natječaj za idejno rješenje tog prostora. Osigurat ćemo redovito čišćenje tržnice, renoviranje dotrajalih dijelova te oživljavanje prostora organiziranjem sajmova na tržnici (npr. u poslijepodnevnim satima). 

Na adresi Trnjanska cesta 35 nalazi se zapušten prostor stare Tržnice Trnje koji želimo pretvoriti u središnje mjesto susreta lokalnih proizvođača, obrtnika, umjetnika i kupaca. Ta se gradska lokacija mora ustupiti građanima. Tržnica može postati mjesto nabave ekoproizvoda izravno od lokalnih proizvođača i OPG-ova te mjesto solidarne razmjene, mjesto na kojem će se predstavljati tradicijske rukotvorine, odnosno proizvodi tradicijskih grana obrtništva (npr. košaraštvo, lončarstvo, vezenje…), te mjesto na kojem će moći raditi hobisti i mlade neafirmirane umjetnice. U prostorima tržnice želimo osnovati zeleni centar (hub) s tzv. coworking prostorima za lokalne udruge, umjetničke organizacije ili male tvrtke s Trnja čime bi prostori tržnice oživjeli tijekom cijelog tjedna, a u sklopu toga osnovat ćemo i „knjižnicu alata”.

Zbog izostanka ulaganja u javnu odvodnju i slivnike te prebacivanja odgovornosti s gradskih institucija na državne, stanovnici Starog Trnja prošle su godine biti prisiljeni sami intervenirati i otključati ustavu Kuniščak kako bi sačuvali svoje domove. Iako su štete od poplave velike, stanovnici još nisu primili nikakvu odštetu, a odlukom gradske uprave ponovno su prisiljeni prijavljivati štetu iako je već prijavljena prošle godine. Građani Sigečice također trpe česte poplave u podrumima i suterenskim stanovima jer je tamošnja kanalizacijska mreža izgrađena  početkom 20. stoljeća. Obnovit ćemo zastarjeli kanalizacijski sustav i sustav odvodnje te dugoročno razvijati sustav zaštite od poplava na Trnju. 

Pitanje zbrinjavanja otpada jedna je od gorućih tema na razini Zagreba i svih njegovih kvartova. Na gradskoj i kvartovskoj razini rješavat ćemo probleme manjka i prekrcanosti kanta i kontejnera za otpad, prelijevanja odvojeno prikupljenog otpada na reciklažnim otocima te rjeđeg odvoza otpada. Nećemo dopustiti gomilanje glomaznog otpada na zelenim površinama (npr. na Starom Trnju) i potaknut ćemo recikliranje postavljanjem mobilnih reciklažnih dvorišta. Cilj nam je i organizirati kvalitetniju uslugu prikupljanja otpada i zalažemo se za uvođenje RRR sustava smanjenja, oporabe i recikliranja otpada (engl. reuse, reduce, recycle) na svim razinama, od informiranja građana do sanacije Jakuševca (čiji smrad stanovnici Savice i Sigečice često osjećaju) i uspostave novog sustava za recikliranje i odvajanje otpada.

Svaki kvart ima svoje probleme, no nazivnik je zajednički – nedostatak infrastrukture. Primjerice Sigečica se bori s preizgrađenošću i doseljavanjem novog stanovništva što nije popraćeno odgovarajućom infrastrukturom, a Staro Trnje potpuno je zapušteno i nema osnovnu infrastrukturu poput ambulante, ljekarne, poštanskog ureda, trgovina, parkova s klupama i dječjim igralištima. Na razini većine kvartova također nedostaje raznolikija ponuda dućana s hranom, povrćem, voćem (Cvjetno naselje, Prisavlje, Savski kuti, Vrbik), pošta (Sigečica) ili knjižnica (Cvjetno naselje), a s obzirom na velik broj fakulteta u blizini, bolja ponuda potrebna je i studentskoj populaciji.

Gradski vrtići relativno su stariji te postoji potreba za većim ulaganjima u njihovo održavanje. Iako neki kvartovi imaju vrtić ili čak dva, u većini slučajeva roditelji su prisiljeni čekati na listama i strepiti hoće li moći upisati dijete. Mjesni odbori Martinovka i Miramare nemaju dječji vrtić. Poseban problem nastaje u kvartovima koji se naglo povećavaju što nije praćeno izgradnjom vrtićke infrastrukture. Takva je situacija u kvartu Sigečica u kojem se zbog snažnog doseljavanja stanovnica i stanovnika vrtić planiran na uglu Folnegovićeve i Rapske nameće kao nužnost.

Želimo obnoviti i kvalitetnije održavati dječja igrališta koja se s obzirom na vremenske uvjete i visoku korištenost često uništavaju. Sva dječja igrališta na Trnju prilagodit ćemo djeci najmanje dobi jer za njih često ne postoji odgovarajuća oprema i sigurne sprave. Za stariju djecu potrebno je uvesti sadržajnije sprave. Primjerice, nijedno od triju najposjećenijih igrališta na Trnjanskoj Savici nema nijednu ljuljačku, tobogan ili pedagošku spravu za djecu mlađu od tri godine. Na mnogim igralištima potrebno je proširiti postojeće staze, dodati klupicu ili stol kako bi se povećala funkcionalnost postojećih igrališta. Pokraj igrališta u blizini cesta potrebno je postaviti uspornike. Sve te aktivnosti ne iziskuju preveliku organizaciju i sredstva, pa su izvedive u kratkom roku. 

Primjer školske zgrade koja nije prikladna za to da u njoj bude obrazovna ustanova jest zgrada Osnovne škole Jure Kaštelana na Savici. Stara više od 50 godina, zgrada se i dalje upotrebljava iako još uvijek ima azbestni krov, a nije ni seizmički otporna i ne zadovoljava ni građevinske ni pedagoške standarde. Takvo zabrinjavajuće stanje školske zgrade potaknulo je roditelje sa Savice da se organiziraju i s pravom zahtijevaju rekonstrukciju i dogradnju zgrade i održavanje nastave u sigurnom okružju. Osiguravanje škola prema svim suvremenim standardima potrebni su i drugim školama na području Gradske četvrti Trnje.

Na području cijelog grada osjeća se potreba za rješavanjem problema nedostatka jedinstvenog kvalitetnog prostora za nezavisnu kulturu, urbanu kulturu i kulturu mladih. Takav bi prostor bio namijenjen za različite sadržaje za mlade poput radionica, edukacija, raznih kulturnih i glazbenih sadržaja. 

Zbog toga je pokrenut Pogon Jedinstvo, no taj prostor nije posve adekvatno uređen i financiran. Iako Pogon Jedinstvo i dalje djeluje kao zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, bez donošenja novog UPU-a Trnje nije moguć daljnji razvoj tog vitalnog projekta.

Društveni domovi na Trnju primjer su lošeg upravljanja javnom imovinom u posljednjih 30 godina. Domovi su sada zapuštene zgrade, nekih više i nema, neki su u privatnom vlasništvu, a nekada su kazališne pozornice i kinodvorane bile glavna sastajališta građanki i građana u kvartu. Želimo obnoviti zapuštenu infrastrukturu domova, naprimjer društvenog doma Stara Siga, i vratiti im prvobitnu društveno-kulturnu namjenu. Na Trnju se nalazi i Pučko otvoreno učilište Zagreb čije kulturne sadržaje – Galeriju „Bernardo Bernardi”, knjižnicu, kazališno-koncertnu dvoranu – želimo otvoriti za stanovnice i stanovnike Trnja i mnogobrojne studente i studentice u našoj gradskoj četvrti u kojoj se nalaze mnogi fakulteti i Studentski dom Cvjetno naselje.

Stanovništvo Trnja sve je starije, a u cijeloj četvrti postoji samo jedan dom za starije i nemoćne. Na Savici je izgradnja doma planirana prije 30 godina, postoji i za to namjenjeno zemljište, no projekt nikad nije realiziran. Želimo omogućiti svojim sugrađanima humano starenje u sklopu zajednice. Osim izgradnje domova, radit ćemo na nalaženju prostora za gerontološki centar za dnevnu skrb o starijim osobama u lokalnoj zajednici, no želimo uvesti i dodatne sadržaje za starije osobe kao što su vježbaonice i radionice. Dio tih potreba riješit ćemo i pokretanjem i obnavljanjem društvenih domova i demokratizacijom postojećih kulturnih centara.

Trnje odiše željom da se ozeleni. Pojedini kvartovi godinama nisu dobili novi park, npr. Staro Trnje, Sigečica i „Marin Držić”. Zapušteni prostor pokraj dvorane uz Učiteljski fakultet na Cvjetnici želimo urediti za potrebe školaraca i mladih, odraslih te umirovljenika iz obližnjeg Doma za starije Trnje.  Zapušteni plato ispred MO-a u Savskim kutima također ćemo urediti u zelenu površinu i igralište. Uredit ćemo i nove parkove za pse, primjerice pokraj zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Održavat ćemo postojeće parkove i zelene površine postavljanjem boljeg osvjetljenja, novih koševa za smeće, klupa, česmi s pitkom vodom i sanitarnih čvorova. Iznimno mali dio Trnja zauzimaju zemljišta namijenjena za sport i rekreaciju. Iako na Trnju postoji 20 sportskih objekata, oni vape za uređivanjem, održavanjem i zaštitom. 

Postojeći gradski vrtovi nisu dostatni za kapacitete sadašnjih kvartova. Uz potrebnu reviziju i transparentnost dodjele parcela za gradske vrtove (Gradski vrt na Savici), gdje god je to moguće, uvest ćemo nova zemljišta na kojima će se uzgajati hrana za vlastite potrebe. Dugoročno uz gradske vrtove želimo imati sveobuhvatan projekt ozelenjavanja prostora uz Savu.

Poznato je da je Zagreb jedan od rijetkih gradova na svijetu koji ne živi dovoljno uz svoju rijeku. Revitalizirat ćemo područje uz Savu projektima zelene infrastrukture, prostornim i ekološkim intervencijama i sadržajima za građanke i građane Trnja i cijelog Zagreba. Promašeni projekt „Ljeto na Savi” dokazao je da nije dovoljno medijski oglasiti ad hoc sklepane sadržaje ne bi li se time postigao željeni rezultat. Potrebno je osigurati odgovarajuću infrastrukturu na savskom nasipu (sanitarni čvorovi, rasvjeta, koševi i česme) za rekreacijske aktivnosti, a ona je i polazište za kulturne i sportske manifestacije kakve grad uz rijeku zaslužuje. Poticat ćemo i podržavati projekte kao što je Mystic tribe uz Hendrixov most, koji oživljavaju prostor uz Savu i okupljaju ljude. Jednako tako brodove koji su preostali na Savi, a dio su tradicije grada, treba primjereno obnoviti i omogućiti im rad.