Gradsku četvrt Trešnjevka sjever stanovnici opisuju kao odličnu lokaciju za život, dovoljno blizu gradskog središta, ali i s dostatnim karakteristikama mirnijeg kvartovskog života. Nažalost, taj dojam nestaje zbog ubrzanog tempa izgradnje koji donosi klasične boljke spoja supstandardne izgradnje obiteljskih kuća i preizgrađenosti na velikim parcelama. Međusobno isprepleteni problemi komunalne infrastrukture koja ne prati izgradnju, manjak obrazovnih kapaciteta i izvannastavnih sadržaja, nedostatak parkirališta te pretjerana betonizacija, zbog koje je Trešnjevka postala četvrt s najmanje zelenila u gradu, uzrokuju sve više nezadovoljstva kvalitetom života. Kao posebno vidljive probleme građanke i građani ističu nesustavno gospodarenje otpadom i iznimno loše i neredovito održavanje čistoće ulica.

Trešnjevka je karakteristična i po tome što se njezinim istočnim i sjevernim dijelom prostire željeznička pruga, a kroz središte četvrti prolazi i tramvajska linija na kojoj je intenzivan promet zbog Remize na Ljubljanici. Iako bogatstvo sportskih objekata omogućava stanovništvu bavljenje nogometom, plivanjem, hokejom na ledu i travi, klizanjem, ragbijem i košarkom, sportska infrastruktura godinama se ne održava i ne služi građankama i građanima. 

U gradskoj četvrti djeluju Centar za kulturu Trešnjevka (CeKaTe), Gradsko kazalište Trešnja i Tehnički muzej Nikola Tesla, no upravo su nezavisne kulturne inicijative pokazale da nedostaje kulturnih sadržaja te da postoji potreba za razvojem punog potencijala na području kulture.

Možemo! i Zagreb je NAŠ! na području Trešnjevke sjever poboljšat će kvalitetu života njezinih stanovnika, i to upravo u suradnji s građankama od kojih su mnoge i u anketi istaknule više problemskih točaka svoje gradske četvrti.

Tratinska ulica nekoć je vrvjela trgovinama i obrtima, a danas je neugledna, puna neiskorištenih lokala. Zbog loše prometne regulacije, zakrčena je parkiranim automobilima i kantama za smeće i stoga je nesigurna za pješakinje i bicikliste. Postupno je potrebno oživiti taj prostor tako da se zapušteni lokali koji su u gradskom vlasništvu povoljno ponude u najam i urede za obrte, udruge i sl.

Trg Krešimira Ćosića neuređen je i zapušten već desetljećima – posljednje značajnije uređenje bilo je za Univerzijadu 1987. Na trgu ćemo zamijeniti vidljivo oštećene podne ploče i dotrajale klupe te urediti okolno zelenilo, a jedan od prioriteta bit će i sanacija krova dvorane Doma sportova. S obzirom na dnevnu cirkulaciju ljudi, prostor ćemo učiniti ugodnijim za igru, boravak i kretanje prolaznica i prolaznika. Moguće kratkoročno rješenje kojim bi se revitalizirao cjelokupni prostor trga jest obnova na temelju inovativnog arhitektonskog rješenja koje podrazumijeva mogući skate-park, košarkaško igralište i dodatne sadržaje koji će unaprijediti, ali ne i nagrditi, strukturu tog (sportskog) trga.

Jedan je od gorućih problema Trešnjevke zapuštenost Trešnjevačkog trga i Tržnice Trešnjevka. Ključni su problemi tržnice, koja je uz Dolac najveća zagrebačka tržnica, dotrajalost i zapuštenost infrastrukture te nedostatak parkirališnih mjesta što uzrokuje česte prometne kolapse, pogotovo u jutarnjim satima kada je tržnica i najživlja. Tezge nisu natkrivene što otežava rad u svim vremenskim uvjetima, a prilazne su površine u toliko lošem stanju da je sjeverni plato postao opasan za kretanje. Slične probleme dijeli i šira cjelina, odnosno Trešnjevački trg koji je također toliko zapušten da ga je teško više i doživljavati kao trg jer, osim nedavne obnove Parka Zvonimira Milčeca, nije sustavno održavan već godinama. Realizirat ćemo jednu od studija rekonstrukcije tržnice i trga i to onu koja na javnom savjetovanju sa stanovnicama i stanovnicima Trešnjevke dobije najveću podršku.

Remiza na Ljubljanici i okolni kompleks zgrada u Ozaljskoj ulici zahtijevaju obnovu i uređenje. Naime u taj se prostor nije ulagalo 50 godina, još od otvorenja bivše Name 1972. godine! On je pak iznimno važan za prometnu protočnost, ali i za okupljanje građanki i građana, stoga je bitno urediti ga što prije bez drastičnog narušavanja originalnog izgleda kako bi ostao spoj tradicije i modernog, održivog urbanizma. Potrebno je što prije postaviti pristupne rampe prema okretištu za osobe s invaliditetom i kontrolirati “divlje” parkiranje. Zbog velikog potencijala tog prostora kao mjesta događanja i okupljanja, svojevrsnog trga, bit će dijelom sveobuhvatnog urbanističkog plana.

Na području četvrti velik su problem zapušteni i napušteni objekti među kojima se ističu kompleks nekadašnje tvornice svile (Bubara) i zgrada nekadašnje Tvornice konfekcije Vesna, brojni bivši tvornički objekti, hotel za samce, tzv. Sahara, u Voltinom naselju te niz manjih privatnih objekata širom Trešnjevke. Budući da ti objekti propadaju, a neki među njima su i industrijska baština koju treba zaštititi, što hitnije ćemo utvrditi vlasničke odnose, urediti i očistiti okolni prostor koliko je moguće, a dugoročno potaknuti obnovu i prenamjenu u funkcionalne prostore s potrebnim javnim sadržajima (kultura, sport, obrti itd).

Kako bi se što više stanovnica i stanovnika Trešnjevke uključilo u sportsko-rekreacijske aktivnosti i iskoristilo sportski potencijal četvrti, potrebno je obnoviti postojeće sportske objekte, osobito uz pomoć dosad nedovoljno iskorištenih EU-fondova. Tu se osobito ističe potreba za obnovom Doma sportova i njegova oštećenog krovišta, obnova Cibone i objekata unutar kompleksa te adaptacija i moguće proširenje stadiona u Kranjčevićevoj ulici. Uz to, prioritetna je potreba za očuvanjem ragbija u Rudešu, a time indirektno i u Zagrebu.

Pojedine inicijative pokazale su da je u poslijepodnevnim i večernjim satima moguća kulturna preobrazba Tratinske ulice ili trešnjevačke tržnice, i to zabavnim i edukativnim događanjima koja će poboljšati svakodnevni život zajednice. Stoga ćemo poticati lokalne udruge i neformalne skupine da organiziraju takva događanja na otvorenom te donijeti plan uređenja javnih površina kako bi bile u skladu s potrebama građanki i građana. Gradski prostori mogu se koristiti i za kulturno-edukativna događanja u cijeloj četvrti. Dobar je primjer navedenih inicijativa Muzej susjedstva Trešnjevke, kvartovski muzej koji su izgradili stanovnici Trešnjevke. Tom se vrijednom inicijativom potiču demokratska načela i uključivanje zajednice i njeguje ideja revalorizacije baštine.

Fallerovo šetalište uz potok Črnomerec izrazito je popularna šetnica i važan dio zagrebačke zelene infrastrukture. Nažalost, potok je onečišćen i neodržavan kao i nasipi koji ga omeđuju. Puteljci na nasipu nisu obnavljani godinama kao ni pješački mostovi preko Črnomerca od kojih tri spajaju Ljubljanicu i Pongračevo. Zbog toga postaju nesigurnima za pješake. Za urbani razvoj iznimno je važno sačuvati potok i urediti zapušteno šetalište te posaditi dodatno zelenilo, pogotovo stabla. Zelene površine uz potok vitalne su za budućnost nasipa te ćemo ih redovito održavati, a šetnicu na nasipu obnoviti kako bi bila prohodna i pristupačna, osobito za starije i osobe s invaliditetom. Prostor uz potok Kustošak, koji povezuje Voltino naselje i Rudeš, uredit ćemo u šetnicu uz ekološki prihvatljivu javnu rasvjetu. U suradnji s građanskim inicijativama za zaštitu potokâ, dugoročno ćemo institucionalno zaštititi trešnjevačke potoke kako bi se spriječila njihova eksploatacija, dodatno natkrivanje, nadogradnja i organizirano uništavanje.

To će djelomično smanjiti primjetno povećanje temperature zraka u naselju tijekom ljetnih mjeseci prouzročeno ponajprije preizgrađenošću četvrti na štetu zelenih površina. Munjarski put, livada Selska – Krapinska – Zagorska jedina je veća sačuvana zelena površina u četvrti, omeđena s nekoliko mjesnih odbora. S obzirom na to da Trešnjevka sjever ima samo 3,2 % javnih zelenih površina, stanovnice i stanovnici žele tu površinu sačuvati zelenom i dodatno urediti što su potvrdili na zboru građana 2018. godine kao i u našoj anketi.

U istočnom dijelu Rudeša, koji nema dostupne uređene i sadržajno ispunjene javne zelene površine, očuvat ćemo zelenu površinu kod Dječjeg vrtića Matije Gupca i urediti je kao park i dječje igralište.

Vraćanje javnih česmi s pitkom vodom jedno je od jednostavnih, a vrijednih rješenja koje bi ublažilo posljedice klimatskih promjena u gradu. S obzirom na postojeću infrastrukturu, odmah ćemo širom četvrti uvesti javne česme i građankama i građanima vratiti pitku vodu. Zeleni vrtovi na krovovima postojećih zgrada duž Trešnjevke poboljšali bi kvalitetu zraka, a ujedno bi bili idealno mjesto za urbane vrtove jer je dokazano da je na visinama onečišćenje smanjeno te se ondje mogu uzgajati i zdrave, jestive biljke.

Posljednjih 30 godina svjedočimo mahnitom preobražaju vizure cijele Trešnjevke u kojoj su se parcele s obiteljskim kućama i vrtovima masovno pretvorile u stambene zgrade s velikim brojem stanova. Taj je proces, između ostalog, prouzročio prometne gužve, nedostatak parkirališnih mjesta te pretrpanost obrazovnih i zdravstvenih ustanova i domova za starije.

Nedostatak parkirališnih mjesta problem je na cijelom području Trešnjevke sjever, a osim povećanja broja parkirališnih mjesta, rješenje vidimo i u smanjenju broja osobnih vozila. Taj cilj može se postići poboljšavanjem strukture javnog prijevoza i uvođenjem sustava biciklističkih mreža diljem grada. U skladu s održivim prometnim planom za koji se zalažemo poboljšat ćemo mrežu javnog prijevoza koja će ljudima omogućiti efikasno kretanje i bez automobila, povećati pješačke zone i omogućiti nesmetano kretanje biciklom. 

Preopterećenost odvoda i kanalizacijske mreže zbog preizgrađenosti posljednjih godina uzrok je sve češćih poplava. Nakon gotovo svake obilnije kiše građankama i građanima su domovi poplavljeni, često i fekalnim vodama. Zbog neprikladnog sustava odvodnje otpadnih voda, u poplavama stradava privatna imovina. Taj problem već dugo pogađa Rudeš, no ne rješava se, a uz daljnju stanogradnju zahvaća i druge dijelove Trešnjevke. Stanarke i stanari Maglajske ulice u blizini trešnjevačke tržnice još uvijek nemaju adekvatno riješen problem kanalizacije. Iako se njezina sanacija iz godine u godinu uvrštava u planove, do danas nije bilo pomaka nabolje. 

Kako bi se riješili navedeni problemi, u planu je ulaganje u sanaciju vodovoda u starijim dijelovima grada te razdvajanje odvodnje oborinskih voda od kanalizacijskih. Potrebna je izgradnja ispusta oborinskih voda koji se spaja na kolektor za odvodnju na Horvaćanskoj cesti te provođenje kanalizacijske mreže u Maglajskoj ulici.

Problemi škola i vrtića na području Trešnjevke raznoliki su, ali se svuda uočava manjak kapaciteta zbog porasta stanovništva, a dio građevina je dotrajao te dodatno oštećen nedavnim potresima.

OŠ kralja Tomislava, izgrađena 1928. godine, u lošem je stanju i nesigurna za učenike i učenice te radnike i radnice. Škola je na rubu kapaciteta kao i susjedni Dječji vrtić Trešnjevka. Dvorana u OŠ Voltino oštećena je u zagrebačkom potresu i zahtijeva obnovu. OŠ Augusta Šenoe također je oštećena i nema dovoljno kapaciteta da primi nove učenike. Nedostatak vrtićkih kapaciteta, pogotovo za djecu jasličke dobi, velik je problem na području cijele četvrti.

Rast naselja mora pratiti i izgradnja vrtića i škola. Jedan od primjera je područje MO-a Pongračevo u kojem se napokon gradi područna zgrada OŠ Augusta Šenoe, ali samo za niže razrede, pa ćemo što prije osigurati i prostor za učenike viših razreda. Uz to, put do svih škola za djecu treba biti siguran, stoga će nam prioritet biti sigurno kretanje djece u prometu.

Problem dotrajale tramvajske pruge duž Tratinske i Ozaljske dodatno je pogoršan nakon potresa u ožujku i prosincu 2020. kada su se znatno pojačale vibracije i buka pri prolasku tramvaja. Uz upitnu ispravnost tračničke infrastrukture, frekventnost tramvajskog prometa, malu udaljenost pruge od stambenih zgrada, problem predstavlja i brzina koju tramvaji dostižu. Hitno ćemo analizom utvrditi stanje tračnica, asfaltne i pločaste strukture i infrastrukture ispod kolosijeka te nakon toga donijeti plan sanacije cijelog područja Tratinske i Ozaljske. Osim sanacije, cijela Trešnjevka sjever očekuje izradu sveobuhvatnog prometnog plana koji bi trajno riješio prometne probleme. 

Zapušteni pružni prijelazi Magazinska – Jagićeva i Zagorska – Vodovodna – Magazinska gorući su problem spoja Trešnjevke sjever i Črnomerca. Pružni prijelaz na Magazinskoj prema Jagićevoj ulici iznimno je opasan i nesiguran, a dnevno se njime koristi više od 2 000 ljudi. U najkraćem roku osigurat ćemo prijelaz (nathodnik, pothodnik) preko pruge i sinkronizirati dizanje tamošnje rampe s onom u Vodovodnoj ulici. Prometni problem pružnog prijelaza Zagorska – Vodovodna – Magazinska riješit ćemo denivelacijom pruge što je predvidjela i studija iz 2009. prema kojoj bi se obnavljali Trg Franje Tuđmana, Zapadni kolodvor i Trg Krešimira Ćosića. Dugoročno će sveobuhvatan prometni plan revitalizirati cijelu gradsku željeznicu. Život s prugom vidimo kao prednost, zahvaljujući njezinoj ulozi povezivanja, a ne kao opasnost!

Prometni problemi Trešnjevke također su vezani uz nesustavno održavanje infrastrukture i neadekvatno praćenje rasta izgradnje, povećanja broja stanovnika i vozila. Uočava se loša povezanost najzapadnijeg dijela Trešnjevke sjever sa zapadnim dijelom grada te se stvaraju nepotrebne gužve na određenim punktovima (Anina ulica, spoj Ozaljske s Vukovarskom, Tomislavova i Zagorska, dio Selske ceste i sl). Uz to, u posljednje se vrijeme proizvoljno i bez prave analize, izlaska na teren i komunikacije s korisnicama i korisnicima mijenjala regulacija prometa (Ljubljanica, Ciglenica…), pa su građanke i građani nezadovoljni i zbunjeni, a vrlo često ponuđena rješenja nisu prikladna ni trajna. 

U komunikaciji s građankama i građanima radit ćemo na rješavanju problema navedenih točaka te poboljšati povezanost s drugim četvrtima. No isto tako jačat ćemo alternativne načine prijevoza i osigurati adekvatne biciklističke staze diljem Trešnjevke, te napraviti gradsku mrežu koja će omogućiti širu biciklističku povezanost.

Ta je infrastruktura zapuštena, zanemarena i nesigurna jer manjkaju nogostupi, biciklističke staze, iscrtana parkirališna mjesta, pješački prijelazi i signalizacija, postojeći su puteljci derutni, a kolnici dotrajali.

Uz mnogobrojne navedene probleme, građanke i građani Trešnjevke sjever upozoravaju i na neprimjereno i nedovoljno održavanje komunalne infrastrukture (odvodnja atmosferskih voda, čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta) za koju se u 2021. godini za četvrt planira potrošiti 10 327 800,00 kn. Velik su problem neravnomjerno i neredovito odvoženje otpada, neadekvatno raspoređene kante koje nagrđuju ulice, nečistoća i otpad na ulicama i zelenim površinama, neodržavani slivnici, loše održavane ceste te mnogi drugi. Za osnovno održavanje gradske četvrti građanke i građani izdvajaju sredstva, no ona se dosad nisu transparentno i adekvatno trošila te se primjećuje nerazmjer između onoga što je plaćeno i što je obavljeno. 

Na području Trešnjevke nalazi se više od desetak divljih deponija od kojih je najveći u zapadnom dijelu Rudeša. Opći problem s otpadom vezan je uz komplicirano i nesustavno gospodarenje otpadom na razini grada što je nužno odmah adresirati. Građani i građanke koje se koriste reciklažnim dvorištima i odvajaju otpad ćemo nagrađivati, a edukacijom i kažnjavanjem svih koji nepropisno odlažu otpad mogu se postupno sanirati sva divlja odlagališta otpada.

Mjerenja upozoravaju na veliko onečišćenje zraka na području Trešnjevke sjever koje je prouzročeno nedostatkom zelenila, iznimno velikom gustoćom prometa i onečišćenjima vezanim uz grijanje u zimskom razdoblju. Ozelenjavanjem javnih površina, smanjenjem gustoće prometa i prelaskom na ekološki prihvatljivije metode grijanja pomoću gradskih poticaja može se uvelike poboljšati kvaliteta zraka što je jedno od osnovnih mjerila opće kvalitete života.

Na razini mjesne samouprave zalagat ćemo se za implementaciju Protokola Vijeća Europe o pravu na sudjelovanje u poslovima lokalnih vlasti koji potiče razradu mehanizama sudjelovanja građanki i građana u donošenju odluka na lokalnim razinama i omogućuje provođenje načela transparentnosti i otvorenosti, jačanje procedura za uključivanje u proces savjetovanja s javnošću, participativno budžetiranje, lokalne referendume, peticije, zborove građana, jačanje prava na pristup informacijama, uključivanje pripadnika ranjivih skupina te razradu mehanizama za rješavanje pritužbi i prijedloga. Građanikama i građanima treba osigurati njihovo pravo na sudjelovanje i vjerujemo da prave promjene dolaze odozdo, uz kontinuiranu komunikaciju i međusobnu podršku!