Trešnjevka - jug: priroda i društvo!
Zaštita prostora i prirode
Upravljanje prostorom podređeno interesima investitora, uz pokušaje zapunjavanja već gotovih naselja, na štetu kvalitete života u kvartu.
Upravljanje prostorom postalo je podređeno pojedinačnim interesima investitora, gradi se puno, gradi se svugdje i gradi se bez konzultacija sa stanovnicima naselja. Niti urbanistički završena naselja poput Knežije i Srednjaka nisu pošteđena zastranjenja i stalnih pritisaka jer su to sada atraktivne lokacije. Nedavni primjer pokušaja izgradnje osmerokatnice na prostoru parka u Ulici Davorina Bazjanca na Knežiji dobro ilustrira najveći problem. Stanovnice i stanovnike Knežije nitko nije pitao žele li izgradnju osmerokatnice na prostoru malog parka u svom urbanistički davno dovršenom kvartu, a bilo kakvom daljnjom gradnjom dodatno bi se opteretila postojeća, već napregnuta, prometna i komunalna infrastruktura. Stoga su se okupili u inicijativu „Knežija brani park“ i obranili tu zelenu površinu, jasno poručivši gradskim vlastima da ne žele daljnje zagušivanje svoga kvarta. Lokacijska dozvola zasad je poništena.
Na Vrbanima je sjeverno od ulice Vrbani u planu gradnja četiriju novih stambenih zgrada od sedam katova, s ukupno 245 stanova. Na tom je području u zadnjih 10-ak godina već izgrađeno više od 400 stanova u pet zgrada u krugu od 500 metara. Gradnju ne prate adekvatne investicije u prometnice i javna parkirna mjesta ili prateću infrastrukturu. Istovremeno, na Vrbanima se već sada stvaraju prometni čepovi na ulazima i izlazima iz kvarta, česta su pucanja toplovoda, vrtići i škole su pretrpani, dom zdravlja i srednja škola ne postojeće, zelene površine ne održavaju se redovito, a ponegdje i polako nestaju.
Slična je situacija i u Prečkom, gdje privatni investitor planira gradnju u Jarnovićevoj ulici. Zemljište, prethodno u vlasništvu Plinacra, bilo je održavana livada s višegodišnjim stablima, ujedno i stanište za brojne vrste ptica pjevica. Stabla su uklonjena bez obavijesti, livada je potpuno devastirana, a parcela već godinu dana zjapi prazna. Ondje je u planu izgradnja triju velikih zgrada (>500 stanova), tik do dviju već izgrađenih, čime će se dodatno smanjiti kvaliteta života u naselju.
Na Jarunu i Gajevu u posljednjih se petnaestak godina kontinuirano progušćuju zgrade, zbog čega su komunalna infrastrukutura, a i sve javne usluge na rubu svoje izdržljivosti. Nekad izvrsno planirani kvart postaje prenapučen, zatrpan automobilima i sve neugodniji za život.
Kao i u drugim naseljima sa sličnim problemima, obranu prostora najčešće iniciraju same građanke i građani. Namjera im nije blokiranje investicija, već žele bolje planiranje i da budu informirani.
Osnažit ćemo stanovnice i stanovnike Trešnjevke – jug da aktivno sudjeluju u zaštiti našeg zajedničkog prostora.
Česta pojava je da upravo oni koji bi trebali slušati njihove prijedloge, biti megafon za probleme kvarta, vijećnici mjesne samouprave, blokiraju te iste inicijative. Radit ćemo na tome da se poveća transparentnost i otvorenost rada svih mjesnih odbora. Samo na taj način stanovnici Trešnjevke – jug moći će reagirati protiv problematičnih projekata izgradnje koji nisu u javnom interesu i pravovremeno utjecati na prostorno planiranje u četvrti.
Zelene površine u novim naseljima svedene su na minimum, a u starim naseljima polako nestaju.
Iako Trešnjevka – jug, u usporedbi s drugim četvrtima, ima dosta zelenih površina, velik dio tih površina je zapušten i neiskorišten, a dječja igrališta koja se grade nisu osmišljena imajući u vidu želje stanovnika naselja. Na Vrbanima i u Gajevu više je od 20 dječjih igrališta uređenih s umjetnim podlogama i pokojim drvetom. Umjesto sadnje još većeg broja drveća, prirodnih, šljunčanih podloga s boljom drenažom i temperaturnom regulacijom te drvenih klupa, sve je više sprava i igrališta s gumenim podlogama. Prečesto urbani elementi preuzimaju zelene površine, a postojeća stabla bivaju uklonjena.
Nedavno je za jedinu preostalu zelenu površinu na Vrbanima II mjesni odbor odbio prijedlog uređenja malog zelenog perivoja s raznolikim drvećem kako bi potrošio 1,3 milijuna kuna na – igralište i vježbalište. I to na livadi od koje, u krugu od 200m (Lopatinečka–Vrbani–Cenkovečka), ima čak 6 dječjih igrališta. Uz to, dječja igrališta nisu jednako raspoređena ni održavana, što ovisi o aktivnostima pojedinih mjesnih odbora. Postojeća igrališta često nisu prilagođena za različite uzraste, a na toj razini niti nema puno planiranja. Nedovoljno je slobodnog prostora za igru najmlađih uzrasta te sadržaja i prostora za stariju djecu.
Veliki problem za zaštitu prostora i prirode u našim naseljima su ilegalna odlagališta otpada te svakodnevni problemi s njihovim odvozom i prikupljanjem. Samo na području Jaruna postoji nekoliko obraslih šikara koje je netko odlučio prenamijeniti u divlja odlagališta otpada (primjerice kod puteljka u Ulici Josipa Prikrila i šikari između potoka Vrapčaka, nasipa i pješačke staze uz Jarun). Manja odlagališta otpada u Prečkom, pogotovo u šumici istočno od Petrovaradinske ulice ili uz nasip treba što prije sanirati i postaviti jasna upozorenja. Širom četvrti mjesta za odlaganje otpada stalno su prepunjena, a često ćete prije naići na vranu nego na prazan koš za smeće na prometnijim lokacijama. Vjerujemo da uz promjene sustava, koje predlažemo na razini grada, istinska promjena kreće od naših naselja i od nas samih. Ulagat ćemo u sustavnu edukaciju o načinima i važnosti smanjenja otpada, o pravilnom odlaganju i reciklaži otpada.
Bolje ćemo planirati dječja igrališta, ozeleniti naša naselja uređenjem zapuštenih površina i skidanjem betonskih ploča sa šljunčanih staza te urediti parkove, perivoje i male zelene oaze.

Želimo da Vrapčak, Črnomerec i Kustošak (po)ostanu zelene oaze, zeleni koridori i mjesta za odmor!
Uz obranu od asfaltnih vrućina, smoga, prometne buke i betonizacije, potoci Trešnjevke-jug – Vrapčak, Črnomerec i Kustošak, nude jedinstvenu mogućnost za stvaranje zelenih prometnih koridora između naselja na sjeveru i zapadu s Jarunom i savskim nasipom. Uz potoke su tek mjestimice uređene staze s klupama, dijelovi potoka su zapušteni i neuređeni, a popratna infrastruktura poput rasvjete ili kanta za smeće je nedostatna (Vrapčak nema pješački prijelaz preko Ulice I. B. Mažuranić na mjestu prolaska potoka).
Postavit ćemo ekološku rasvjetu duž cijelog toka potoka na području četvrti. U suradnji sa stručnjakinjama i stručnjacima, građanskim inicijativama i našim vijećnicama i vijećnicima iz susjednih četvrti planirat ćemo pješačko-biciklističku transverzalu sjever–jug (i djelomično istok–zapad) duž Vrapčaka, Kustošaka i Črnomerca. Povećat ćemo utjecaj stanovnica i stanovnika, stručnih organizacija i građanskih inicijativa u odlukama o urbanim rješenjima za potoke, uz pomoć vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti.
Kad ste se zadnji put okupali u jarunskim jezerima? Jeste li se ikad okupali u Jarunu?
Prema nedavnoj odluci Skupštine samo će jedna (!) jarunska plaža biti otvorena ove sezone: Otok veslača. Kakvoća vode na plažama Malo jezero, Veliko jezero, Otok Trešnjevka i Otok Univerzijade za prethodnu sezonu kupanja ocijenjena je nezadovoljavajućom i te plaže neće biti otvorena za kupanje. Već četiri godine većina je kupališta zatvorena za korištenje. Svake godine Jarunsko jezero obraste podvodnom vegetacijom u tolikoj mjeri da su uvjeti loši i za sportaše i za rekreativce. Sportski klubovi često sami uklanjaju vegetaciju, a mulj koji se svake godine taloži na dnu jezera smanjuje njegov volumen i povećava zdravstvene rizike.
Šetnja uz jarunske sportske objekte posjet je u prošlost, u 1987. Samo što su 1987. ti objekti izgledali sjajno, a danas su zapušteni. Grad Zagreb nema strateški i dugoročni plan razvoja RSC Jarun. Razvijat ćemo RSC Jarun i uključiti zajednicu u planiranje sadržaja. Razvit ćemo strategiju razvoja Jaruna do 2030. u otvorenom i uključivom savjetovanju s građankama i građanima, posebno najčešćim korisnicama i korisnicima Jaruna: rekreativkama, sportašima (amaterkama i profesionalcima) i sportskim udrugama koje koriste RSC Jarun te revidirati koncesije i ugovore za najam ugostiteljskih objekata.
Uredit ćemo dječja igrališta, prostore za roštilje i druženja, osvijetliti i urediti staze za trčanje i biciklizam, renovirati javne WC-e i otvoriti ih za javnost te postaviti dodatne česme s pitkom vodom.
Za razliku od drugih europskih gradova koji su rasli uz rijeke, Zagreb je Savu doslovno preskočio.
Iako sva naselja Trešnjevke – jug gravitiraju prema savskom nasipu, nemaju sve stanovnice i stanovnici jednak pristup rijeci. U Prečkom je jedini pristup nasipu iz Petrovaradinske koja je poprilično udaljena od naseljenog dijela kvarta. Uredit ćemo pristup savskom nasipu na više lokacija uz naselja Trešnjevke – jug i razmotriti mogućnost sadnje drvoreda na njemu. Osim rekreacije, obale Save dobra su ruta i za povezivanje naselja Trešnjevke – jug te zapadnog dijela grada s drugim dijelovima gradnjom biciklističke staze (na nasipu ili uz njega) koja bi doprinijela smanjivanju gužvi na glavnim prometnicama kao što su Horvaćanska cesta i Zagrebačka avenija.

Dostupnost javnih usluga
Trešnjevka – jug trebala bi imati 37 timova opće prakse, a trenutno je ugovoreno samo 27 timova. Gotovo 20 000 stanovnika nema pristup liječniku opće prakse!
Nedostaju i najmanje po još jedan ginekološki i pedijatrijski tim. Stanovnice i stanovnici Trešnjevke – jug, kao i svih zagrebačkih četvrti, moraju imati jednak pristup zdravstvenoj zaštiti bez obzira na to gdje žive. Na Vrbanima na gotovo 15 000 stanovnika za sada postoji samo jedna liječnica obiteljske medicine.
Osigurat ćemo bolje planiranje Mreže javne zdravstvene službe i dostupnost primarne zdravstvene zaštite u svim naseljima, za sve stanovnice i stanovnike, pod jednakim uvjetima.
U Prečkom trenutačno postoje tri vrtića s 29 odgojnih grupa u koje je upisano nešto više od 600 djece, no svake godine neka djeca ostanu neupisana. Postojeći vrtići u naselju Vrbani podružnice su kojima se upravlja iz Trešnjevke-sjever ili Črnomerca. Zbog toga dijete s prebivalištem na Vrbanima prijavljeno za dječji vrtić u tom naselju može dobiti mjesto u centralnom objektu u Kustošiji umjesto u područnom objektu Vrbani. Ljetne smjene često se organiziraju samo u centralnim objektima, često izvan područja gradske četvrti. U MO Jarun vrtić je raspršen na sedam lokacija od kojih dio nema adekvatno igralište ili park za djecu, a vrtićke su i jaslićke grupe prenapučene. Gotovo 40% vrtića na Trešnjevci – jug smješteno je u prenamijenjenim stanovima, a ne u namjenskoj građevini. Dio njih nalazi se u iznajmljenim prostorima.
Sva djeca na Trešnjevci – jug trebaju ići u vrtiće smještene u odgovarajućim prostorima, a ne u stanovima s prekrojenim sanitarnim čvorovima ili javnim prostorima u prizemljima stambenih zgrada.
Osigurat ćemo bolju organizaciju rada vrtića, po mjeri zaposlenih roditelja. Svi vrtići moraju ispunjavati državni pedagoški standard, a naši najmlađi imaju pravo djetinjstvo provoditi u prostorima projektiranim za predškolski odgoj.
Od 11 osnovnih škola, 10 ih radi u dvije smjene. Posebno značajan problem predstavlja jedna od najstarijih škola u Gradu Zagrebu – OŠ Horvati na Knežiji – koja je uslijed nedavnih potresa postala sigurnosni problem. Izgradnja nove zgrade osnovne škole već je dugo u najavi, projekt koji već godinama ide sporo i čije se pokretanje tek sada, nakon više od deset godina, privodi kraju.
Planirana srednja škola na Vrbanima nikad nije izgrađena, a OŠ Alojzije Stepinac otvorena 2013. već 2017. postaje pretijesna zbog čega Grad unajmljuje prostor od privatnika.
S druge strane OŠ Josip Račić na Srednjacima, izgrađena 1971, ni danas nema instalacije za toplu vodu. U osnovne škole na Jarunu i Gajevu ulaže se rijetko i slabo, uglavnom pred izbore, kao što je slučaj s trenutnom renovacijom školskog igrališta OŠ Bartol Kašić.
Izgradit ćemo novu školu na Knežiji na planiranom prostoru između Ulice Tina Ujevića, Horvaćanske ulice i Ulice J. Gigla. Povećat ćemo higijenski standard u postojećim objektima uvođenjem sustava tople vode (Srednjaci). Izgradit ćemo srednjoškolski centar na području četvrti, prvotno planiran na Vrbanima.
Svi vrtići i škole trebaju imati adekvatan vanjski prostor za igranje i provođenje slobodnog vremena, prvenstveno prostor unutar kojeg se vodi računa o sigurnosti djece.
Na području grada Zagreba djeluje samo 11 domova za starije koji su prenijeli osnivačka prava na Grad Zagreb (jedan od njih je osnovao Grad Zagreb). Ukupni kapacitet je 4 000 kreveta na više od 100 000 umirovljenika iznad 70 godina. Stoga ne čudi što na Trešnjevci – jug ne postoji nijedan gradski dom za starije osobe. Osim manjka smještajnih kapaciteta, ne postoje ni domovi u kojem je moguć cjelodnevni boravak starijih osoba.
Izgradnja bar jednog doma za starije osobe je prioritet.
Potaknut ćemo povećanje smještajnih kapaciteta za starije osobe u našoj četvrti. Uz izgradnju doma, potaknut ćemo osnivanje udruga koje se bave pružanjem socijalnih usluga na području Trešnjevke – jug te potaknuti inicijative i projekte usmjerene na uključivanju starijih osoba u zajednicu.
Zapuštenu zgradu “Poliklinike/Crvenog Križa” na Jarunu i dvorišni prostor oko zgrade treba prenamijeniti u društveni centar i središnji trg kvarta. Dio prostora treba iskoristiti za uključivanje starijih osoba u zajednicu (dnevni boravak).

Na području GČ Trešnjevka – jug samo u Prečkom postoji društveno-kulturni dom. Najbliže kino je u Novom Zagrebu, a najbliže kazalište na Trešnjevci – sjever. Prostori u stambenim zgradama koji su u vlasništvu Grada i mogli bi se koristiti za društvene namjene, kao i oni koje koriste mjesni odbori i lokalne udruge često su zapušteni. Na Knežiji se nalazi tzv. baraka, zgrada mjesne samouprave koja je u javnom vlasništvu. Do sada su ju koristili izviđačice i umirovljenici, ali gradska je vlast ne namjerava namijeniti za aktivnosti od javnog interesa. Izgradit ćemo kulturni centar Trešnjevka – jug u jednom od naših naselja te obnoviti zgrade mjesne samouprave (zgrada mjesnog odbora u Parku Hrvatskog proljeća na Knežiji) i omogućiti njihovo korištenje za aktivnosti od javnog interesa.
Trešnjevačke tržnice Jarun i Prečko trebaju postati mjesta za druženje te nuditi zdravu i priuštivu hranu.

Tržnica Prečko, otvorena 2004. godine, danas je na rubu rentabilnosti i vrlo je siromašna ponudom. Velik dio tržnice nije iskorišten, iako joj gravitira više od 30 000 stanovnica i stanovnika Prečkog i Vrbana. S druge strane vrlo prometna tržnica Jarun, također nedovoljno iskorištena, usmjerena je na prekupce, a ne na lokalne proizvođačice i proizvođače. Napomenimo i da se udruga Vestigium na Vrbanima godinama bori za dozvole organiziranja eko-placa na kojem bi lokalne prozvođačice i proizvođači te mali OPG-ovi prodavali svoje proizvode. Poslovanje tržnica treba osigurati lakši pristup lokalnim proizvođačicama i proizvođačima.
Stanovnice i stanovnici koji žive uz jarunsku tržnicu često spominju i probleme s gužvama u prometu, nepropisnim parkiranjem te nepoštivanje “kućnog reda” u lokalima uz tržnicu. Građanke i građani koji žive uz tržnicu trebaju imaju istu kvalitetu života kao i ostali stanovnici i stanovnice Jaruna i Gajeva.
Povezanost i promet
Današnje stanje u prometu posljedica je izostanka politike prometnog razvoja grada i gradske četvrti koja bi pratila stambenu politiku te povećanje broja automobila u naseljima. Više automobila stvara veće gužve, vozi se bezobzirnije (unatoč ograničenjima i uspornicima duž Horvaćanske), a nogostupi i biciklističke staze postaju parkirališta. Pješački otoci su nezaštićeni i suženi, Zagrebačka avenija ima tek jedan pothodnik koji nije prilagođen osobama s invaliditetom, a semaforizacija stavlja pješakinje i pješake u podređen položaj jer im prekratko trajanje zelenog svjetla ne omogućuje nesmetan prelazak avenije. Ovakvim pristupom najugroženiji su najslabiji sudionici i sudionice prometa: djeca, stariji, osobe s invaliditetom, pješaci i biciklistkinje.
Zanemaren je razvoj autobusne i tramvajske mreže: dok je Prečko sa sjevernim dijelom grada povezano četirima autobusnim linijama, Staglišće i Gajevo gotovo da su odsječeni od drugih naselja Trešnjevke – jug i ostalih dijelova grada. Zbog loše povezanosti, sporosti i nepouzdanosti javnog prijevoza, stanovnici Trešnjevke – jug učestalo se koriste automobilima, što stvara dodatane probleme poput prometnih čepova i gužvi na glavnim prometnicama (Zagrebačka avenija i duž Horvaćanske), a poseban problem je jedini ulaz u Vrbane III iz centra grada (lijevo skretanje s Horvaćanske) te pretrpanost naselja automobilima i posljedični nedostatak parkirnih mjesta.
U što kraćem roku pojačat ćemo mrežu javnog autobusnog prijevoza između naselja Trešnjevke – jug i ostalih dijelova grada.
Uvest ćemo nove linije na dosad neiskorištenim prometnicama (npr. Kustošija–Rudeška–Hrv. sokola, Hrgovići–Dragutina Golika radi ostvarivanja veze Vrbani/Jarun–Črnomerec, Gajevo–Voltino–Črnomerec), izdvojiti trake za autobusni promet po Zagrebačkoj aveniji, kojom prolazi većina postojećih autobusnih linija (114, 107, 116) te povećati učestalost linija koje trenutno rijetko prometuju (107, 113, 114). Uvest ćemo češće tramvajske linije od Prečkog do okretišta na Savskom mostu, povezati mrežu biciklističkih staza i urediti zelene pješačko-biciklističke koridore (Rudeška, D. Golika, Jarnovićeva, uz trešnjevačke potoke, po nasipu, Jarunska, Srednjaci, Tina Ujevića) te izgraditi pothodnike (Horvaćanska).
Uredit ćemo promet u mirovanju, omogućiti parkiranje u jednosmjernim ulicama kako automobili ne bi zauzimali nogostupe ili zelene površine te uvesti stroži nadzor i povećanje ovlasti komunalnih redara radi smanjenja nepropisnog parkiranja.
Razmotrit ćemo gradnju javnih podzemnih garaža s dnevnim, mjesečnim ili povlaštenim godišnjim pretplatama za stanovnice i stanovnike naselja.
Osigurat ćemo smireniji promet i pravedniju semaforizaciju (ograničenje brzine unutar naselja na 30 km/h, oštriji kut skretanja s glavnih prometnica, bolju fizičku zaštitu pješaka i dulje trajanje zelenog svjetla za pješake, u oba smjera kretanja) te više sigurnih i za osobe s invaliditetom prilagođenih prijelaza (pothodnik na Zagrebačkoj aveniji i Horvaćanskoj te prijelaz na Zagrebačkoj cesti kao i pristup i kretanje po Jadranskom mostu). Dugoročno ćemo razmotriti izgradnju pješačko-biciklističkog mosta prema Laništu.
Zbog razvoja naselja Vrbani i Prečko u proteklih 50 godina otkako je planiran, te potencijalnog štetnog utjecaja novog mosta na Jarun i vodozaštitno područje oko Save, potrebno je razmotriti njegovu izgradnju na zapadnijoj lokaciji.
