Gradska četvrt

Stenjevec

Malešnica, Špansko i sjeverni dio Stenjevca-Jug dijele istu fizionomiju, a najveći problemi proizlaze iz sve većeg priljeva stanovnica i stanovnika koji ne prati razvoj popratne infrastrukture. Škole i vrtići su pretrpani, zdravstvene ustanove nemaju dovoljno kapaciteta, nema dežurne ljekarne, a problem se najočiglednije izražava u nedostatku parkinga. Nova gradnja stambenih kompleksa sve se češće odvija po principu maksimalnog iskorištavanja svakog kvadrata za profit, bez uvažavanja potreba ljudi koji tamo žive. 

Ako uzmemo u obzir vrlo lošu prometnu povezanost s nelogičnim autobusnim linijama, nekvalitetnom i nepovezanom biciklističkom infrastrukturom te nikad izgrađenim, a dugo obećavanim tramvajskim prijevozom, promet izuzetno negativno utječe na kvalitetu života u inače lijepoj gradskoj četvrti.

Istočni i sjeveroistočni dio četvrti, tj. Vrapče jug i Donja Kustošija, kronično pate od nedostatka uređenih zelenih površina i pješačkih puteva. Centralni dio tih naselja  značajno je udaljen od javnog prijevoza, a zgrade niču neplanski. MO Donja Kustošija i MO Vrapče jug  dio su četvrti prepun obiteljskih kuća, pa iz obilježavaju preizgrađenost i nedostatak javnih prostora. Jedina veća uređena zelena površina u tom dijelu je groblje.

Naselje Savska Opatovina prostire se južno od Ljubljanske avenije te ima tipičnu ruralnu fizionomiju. Izgled naselja narušen je neplanskom gradnjom višestambenih objekata na parcelama nekadašnjih prizemnica. Naselje treba fizionomski sačuvati, a gradnju novih objekata ograničiti na obiteljske kuće – katnice.

Sustav odvoza otpada hitno ćemo riješiti jer četvrt ne smije biti zatrpana smećem. Stanovnice i stanovnici Stenjevca se često guše od smrada i požara iz C.I.O.S.-a. Cijeloj četvrti nedostaje dom kulture, kazalište i centar za mlade, te više sportskih objekata. Stenjevec bi trebao biti gradska četvrt u kojoj su dostupni svi sadržaji i koji nije samo spavaonica bez dovoljno parkirališnih mjesta.

Urbanizam

Stenjevec ne može podnijeti nastavak divlje i neplanske gradnje. Potrebno je detaljno planirati gdje se grade škole, vrtići, dom zdravlja, zelene površine, kako će biti organiziran promet. Većinu problema u Stenjevcu moguće je riješiti uključivim planiranjem, a pitanje urbanizma proteže se i kroz sva druga područja. Mora biti poznato na koju jedinicu površine dolazi koliko stambenih jedinica te na koliko novih stambenih jedinica, odnosno stanovnica i stanovnika, mora biti izgrađena nova škola, vrtić, dom zdravlja, novi prometni koridori, linije javnog gradskog prijevoza. Kvartovi koji su od pedesetih do osamdesetih godina bili planski građeni (dijelovi Malešnice i Španskog, Gajnice, Savica, Novi Zagreb) dobar su primjer izgradnje koja stanovnicima omogućuje ispunjavanje osnovnih životnih potreba unutar kvarta bez upotrebe prijevoza. Osmislit ćemo i revitalizaciju starijih dijelova četvrti kako bi one i dalje služile svojim stanovnicama i stanovnicima umjesto da budu prepuštene neplanskoj gradnji i nadogradnji.

Slobodan prostor je jedan od najvažnijih resursa, a stihijska betonizacija dugoročno ga narušava i smanjuje kvalitetu života. Detaljnim planiranjem štiti se javno dobro i osigurava kvalitetan život svim stanovnicama i stanovnicima, umjesto kratkoročne zarade malog broja investitora.

Promet

Bolja organizacija javnog prijevoza

Reorganizirat ćemo autobusni prijevoz i uvesti češće autobuse na postojećim linijama te nove autobusne linije koje vode u centar grada i gospodarsku zonu. Uvest ćemo unutar-kvartovske mini linije do glavnih prometnica i željezničkih stanica. Radit ćemo na uvođenju integriranog prijevoza putnika koji uključuje usklađivanje voznog reda autobusa, tramvaja i vlakova kao i povećanje kapaciteta za parkiranje i prijevoz biciklom i romobilom na željezničkim stanicama Kustošija i Vrapče. Uredit ćemo željezničku stanicu Kustošija

Više biciklističkih staza

Proširit ćemo mrežu biciklističkih staze kako bi više građana i građanki koristilo bicikl kao prijevozno sredstvo.

Potrebna je razviti biciklističku magistralu istok - zapad uz Samoborsku cestu, kako bi se lakše došlo do drugih dijelova grada.

Moguća ruta je tzv. “ruta Samoborček”. Tu magistralu spojit ćemo kroz nekoliko točaka s rutom koja ide po Zagrebačkoj aveniji. Biciklističku stazu na Šoljanovoj ćemo produžiti zapadno do nasipa. Radi poboljšanja unutar-kvartovske mobilnosti postavit ćemo i proširiti biciklistička stajališta u blizini željezničkih postaja, te uložiti u njihovu sigurnost. Uvest ćemo zone smirenog miješanog automobilskog i biciklističkog  prometa uz ograničenje brzine od 30 km/h u malim ulicama te potencijalno u Medarskoj i u Ulici Ante Topića Mimare.

Kvart za pješake

Značajan dio gradske četvrti nema nogostupe, a čak i tamo gdje postoje, zauzimaju ih automobili. U četvrti ćemo omogućiti sigurno kretanje pješakinja i pješaka, posebno djece, osoba s invaliditetom i roditelja s djecom u kolicima. Male ulice, gdje je to moguće, učinit ćemo jednosmjernima, a mjesta za parkiranje jasno će biti označena. Takve ulice postat će zonama miješanog prometa u kojima automobili nemaju primat, već dijele ulicu i ceste s ostalim sudionicima u prometu. Ulice moraju biti pristupačne za sve građane i građanke.

Pothodnici i podvožnjaci ispod pruge

Povećat ćemo broj pothodnika i podvožnjaka između Samoborske ceste i aleje Bologne te modificirati postojeće. Prijelazi ispod pruge bit će prilagođeni starijim osobama, osobama s invaliditetom i roditeljima s kolicima. Podvožnjak Oranice loše  je povezan i planiran, zbog čega se na mnogim mjestima stvaraju gužve i čepovi, a za izlaz iz kvarta automobili čekaju u kolonama. Kvalitetno ćemo sanirati podvožnjak u Škorpikovoj ulici kako bi se spriječile poplave.

Proširenje tramvajske mreže

Tramvaj u Stenjevcu ključan je kvartovski razvojni projekt za viziju policentričnog grada. Uvođenje tramvajske pruge doprinijet će rješavanju problema gužvi i nestašice parkirališnog prostora, a Stenjevec  doista učiniti dijelom grada. Proširenje tramvajske mreže usko je povezano s problemom stanovnica i stanovnika koji na potencijalnoj lokaciji pruge imaju nekretnine i imovinu, pa je potrebno napraviti plan otkupa. Centar Stenjevca i centar grada međusobno su udaljeni manje od sedam kilometara, ali taj put predstavlja popriličan izazov. Tramvaj, koji za 15-20 minuta može putnice i putnike dovesti u središte grada, značajno će reducirati potrebu za automobilima.

Obnova i spajanje cestovne infrastrukture

Starije prometnice velikim su dijelom zapuštene, nemaju zadovoljavajuće pločnike, zeleni pojas uz cestu niti biciklističke staze. Parkirani automobili često ometaju sigurno kretanje pješaka. Primjeri loše održavanih ili loše obnavljanih cesta su: Ulica Gustava Krkleca, Ulica Kreše Golika, Samoborska cesta kao i većina malih ulica između pruge i Samoborske ceste. 

Ulica hrvatskih branitelja ostala je nedovršena (izgrađeni dio označen je žutom bojom; neizgrađeni dio ulice Hrvatskih branitelja sa spojem na ulicu Ivane Brlić Mažuranić crvenom bojom), pa je onemogućeno prometno spajanje Samoborske ceste, Ulice Ivane Brlić Mažuranić i Ulice Antuna Šoljana s rotorom na Ljubljanskoj i Zagrebačkoj aveniji. Naime, između Zagrebačke ceste i Ulice Velimira Škorpika ne postoji prometni pravac veće propusnosti prometa. Posljedice toga, kojima dodatno doprinosi neplanska gradnja skladišta i ostalih gospodarskih objekata u sjevernim dijelovima naselja, jest kanaliziranje prometa u male kvartovske ulice (Milana Rešetara, V. Korajca) prema Zagrebačkoj/Ljubljanskoj aveniji. Između Zagrebačke ceste i Ulice Velimira Škorpika ne postoji prometni pravac veće propusnosti.

Na križanju Ulice Antuna Šoljana i Pavlenskog puta, uz POS-ovo naselje, prije desetak godina izgrađeno je novo naselje koje se infrastrukturno oslanja na POS-ovo. Uz novo naselje, do Oranica, izgrađeno je još nekoliko stambenih zgrada, bez izgradnje primjerene prometne infrastrukture koja bi regulirala pristup tom području. 

Razmotrit ćemo spajanje Vrapčanske putine i Zagrebačke ceste, ali samo za potrebe javnog prijevoza i biciklističkog prometa. Spoj bi omogućio brže prometovanje autobusa koji povezuju Jankomir, Stenjevec i Malešnicu s prometnim terminalnom na Črnomercu.

Bolja regulacija prometa

Velik broj uspornika postavljen je mimo važećeg pravilnika (neodgovarajuće visine ili s nedovoljnim razmakom), što ili oštećuje automobile ili nedovoljno usporava promet. Sigurnost prometa u nekim dijelovima nije adekvatno regulirana (primjerice nedovoljno znakova i uspornika u blizini škola). Jedan dio prometnih gužvi nastaje i zbog loše regulacije prometa – primjerice na nekim su dijelovima neodgovarajući intervali zaustavljanja prometa semaforima ili nedostatne pomoćne strelice (križanje Zagrebačke, Sokolske i Rudeške).

Bolja organizacija parkinga

Nedostatak parkirnih mjesta velik je problem. U nekim se dijelovima četvrti parking naplaćuje bez posebnog opravdanja i nekonzistentno. Primjerenije ćemo organizirati promet u mirovanju, a da pritom ne narušava zelene površine.

Infrastruktura

Novi dom zdravlja

Postojeći dom zdravlja kapacitetom ne zadovoljava potrebe građanki i građana – na području Stenjevca nalazi se svega pet ordinacija.

U četvrti nedostaje liječnika obiteljske medicine, pedijatara, stomatologa i ginekologa, a ne postoji ni medicinsko-biokemijski laboratorij, RTG i UVZ dijagnostika, ortodoncija, dermatovenerološka zdravstvena zaštita kao niti ostale specijalističke ordinacije.

U Stenjevcu nedostaje 15 timova obiteljske medicine, 15 stomatologa, 1 pedijatar i 1 ginekolog. Odgovarajuću primarnu zdravstvenu zaštitu nema 50 posto stanovništva, pa stanovnice i stanovnici Stenjevca odlaze u druge gradske četvrti u kojima se primaju nove pacijentice i pacijenti.

Pošto se četvrt ubrzano širi, radit ćemo na usporednom širenju mreže javne zdravstvene službe koju ćemo prilagoditi rastu naselja i broju stanovnika. Na području Stenjevca ne postoji nijedna dežurna ljekarna. Postoje i velike potrebe za fizikalnom terapijom koja može biti povezana i s budućim bazenom.

Gradski bazen

Zapadu grada je apsolutno potreban bazen. Godinama se planira gradnja bazena na mjestu karting staze, ali još uvijek nije sagrađen. S obzirom na to da postoji mogućnost za njegovu gradnju na drugim lokacijama, treba odabrati lokaciju koja će biti dostupan što većem broju ljudi. Prostor karting staze treba što prije pretvoriti u prostor javne namjene.

Nove odgojno-obrazovne ustanove

Vrtićki kapaciteti na području cijele četvrti su popunjeni, pa velik broj roditelja mora djecu upisivati u vrtić u nekoj drugoj četvrti. Problem vrtićkih kapaciteta posebice je izražen kod upisa u jaslice. Neki dijelovi četvrti (posebice Stenjevec – jug) potpuno se oslanjaju na infrastrukturu drugih četvrti. Vrtić najbliži tom naselju nalazi se s druge strane pruge. Potrebna je izgradnja novih centralnih ili područnih objekata.

Većina škola na području četvrti nema dovoljne kapacitete pa se zbog toga ne poštuje pedagoški standard, koji je bitan uvjet za kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa. 

Kapaciteti Osnovne škole Malešnica, Osnovne škole Tituša Brezovačkog i Osnovne škole Špansko popunjeni su s obzirom na broju učenika i učenica (blizu 3 tisuće), kao i s obzirom na broj učionica. Sportska dvorana Osnovne škole Otona Ivekovića odvojena je od školskog objekta, pa djeca zimi nakon tjelovježbe moraju izlaziti na hladan zrak. Preizgrađenost tog dijela kvarta velik je problem, što dovodi do toga da djeca do škole ili vrtića ne prolaze urednim nogostupom, nego u doba najvećih gužvi moraju hodati posred ceste.

Osnovna škola Ante Kovačića, koja radi u tri smjene, ima preko tisuću učenika. Dogradnja škole, koju je najavio Ured za obrazovanje, odnosno proširenje njezina kapaciteta na 1600 učenika, protivi se pedagoškom standardu. Umjesto dogradnje Osnovne škole Ante Kovačića,

izgradit ćemo nove škole u dijelovima gradske četvrti gdje ih nema.

U naseljima Stenjevec – jug (10 tisuća stanovnika) i Vrapče – jug (7 tisuća stanovnika) nema osnovnih škola, pa djeca iz rubnih dijelova tih naselja moraju pješačiti više od 1 500 metara do osnovnih škola u drugim naseljima. Zbog toga dio roditelja automobilima vozi djecu u školu, pojačavajući intenzitet prometa u jutarnjim i popodnevnim “špicama”.

Novi centar za socijalnu skrb za područje Stenjevca

Trenutno postoji jedan centar za socijalnu skrb za područje Gradskih četvrti Stenjevec i Podsused-Vrapče (oko 100 tisuća stanovnika). Taj prostor nije primjeren za veliki broj socijalnih radnika, prostorije su skučene, socijalni radnici često dijele iste prostorije što nije u skladu s odredbama Etičkog kodeksa socijalnih radnika i protivi se načelu zaštite prava na privatnost. Prostor nije pristupačan osobama s invaliditetom, a izgradnja novog centra riješit će i taj problem.

Intervencije na vrelovodnu mrežu radi pouzdane dostave grijanja kroz cijelu četvrt

Magistralni vrelovod u Voltinom naselju isporučuje toplinsku energiju za više četvrti, tako da to nije isključivo problem Stenjevca. Zbog učestalih puknuća vrelovoda, grijanje i topla voda često se obustavljaju  i na nekoliko dana. Vrelovodnu mrežu je potrebno sanirati.

Okoliš

Otpad - prikupljanje i odvoz

Odvožnja otpada i čišćenje javnih površina i ulica odvijaju se suviše rijetko s obzirom na kapacitete gradske četvrti i broj stanovnika. Povećat ćemo učestalost odvoza otpada sa Stenjevca.

Kvaliteta zraka i C.I.O.S. Grupa

Očuvanje kvalitete prirodnih resursa poput pitke vode, zraka i tla iznimno je važno radi očuvanja kvalitete života i zdravlja. U Gradskoj četvrti Stenjevec kvaliteta zraka je narušena čestim požarima u centru za reciklažu C.I.O.S., koji je smješten preblizu naselju. Centar se nalazi u industrijskoj zoni, omeđen je raznim poduzećima i udaljen svega 300 metara zračne linije od prvih većih stambenih zgrada pa je njegov smještaj stoga problematičan.

Problem predstavlja i neprimjereno zbrinjavanje glomaznog i plastičnog otpada koji se često zapali

(navodno svaki put nesretnim spletom okolnosti), a iza takvih požara zrakom se šire sitne čestice pepela i prašine – i to u četvrti koja broji preko 60 tisuća stanovnica i stanovnika. Takav način zbrinjavanja otpada nedopustiv je u urbanoj zoni koja je ionako opterećena gustim prometom i sagorijevanjem krutih goriva, posebice zimi.

Recikliranje otpada

U skladu s cjelokupnim planom zbrinjavanja otpada, manji reciklažni centri u pojedinim kvartovima (za sada je jedan reciklažni centar smješten u Španskom) mogu poslužit kao sortirnice otpada i mjesta njegova otkupa te postati središnjim mjestima razvrstavanja otpada koji se potom koristi kao sirovina.

Očuvanje pitke vode i potoka

Očuvanje pitke vode i potoka, rijeka i pritoka u urbanim sredinama od iznimne je važnosti i za očuvanje urbane bioraznolikosti. Područjem Stenjevca teku potoci Vrapčak, Kustošak i Dubravica sa svojim umjetnim akumulacijama Dubravica I i II. Flora i fauna vodenih tijela kao i zelenih površina uz njih direktno je ugrožena zagađivanjem tih potoka (odlaganje otpada, kanalizacijske vode, otpadne vode iz okolnih industrijskih postrojenja). Narušena prirodna ravnoteža uzrokuje posljedice po okoliš, pa time i za ljudsko zdravlje. Osim što pridonose očuvanju prirodnih ljepota i bioraznolikosti urbanog dijela grada, akumulacijska jezera Dubravica I i II doprinose kulturno-društvenom životu građanki i građana. Ona im omogućuju sportski ribolov, šetnju s obiteljima i druženja s prijateljicama i prijateljima. Neposredna blizina centra za reciklažu tvrtke C.I.O.S. Grupa ne ide u prilog očuvanju akumulacija i njihova okoliša. Pobrinut ćemo se za redovito raskrčivanje i održavanje zelenih površina uz akumulacije i kontrolu rada centra za reciklažu kako bi se spriječila zagađenja otpadom i sekundarnim proizvodima koji nastaju uz postupak recikliranja.

Prostor uz potok Dubravicu ima velik potencijal kao buduća rekreacijska zona.

Na potezu od Samoborske ceste do željezničkog mosta koji presijeca potok uredit ćemo šetnicu s javnom rasvjetom i klupama (iscrtano zelenom bojom). Prostor akumulacije Dubravica uredit ćemo kao gradski park koji je nastavak šetnice i prostor za rekreaciju. Zbog toga su potrebne izmjene GUP-a koje će prostor (iscrtano plavom bojom) zaštiti od gradnje. Dio C.I.O.S.-a uz sam potok (označeno žutom bojom) potrebno je izmjestiti, a prostor urediti.

Potok Vrapčak i potok Kustošak moraju imati šetnicu koja služi građankama i građanima. Potoci su često prljavi i zapušteni, pa ih je potrebno održavati i osvijetliti.

Gradski potoci mogu (i trebaju) postati “zelene transverzale"

– uz njih ćemo graditi pješačke koridore i biciklističke staze kako bi se građankama i građanima omogućio “zeleni” prelazak preko većih prometnica i što manji doticaj s gustim gradskim prometom. Bogati zelenilom i različitim sadržajima  – stabla, uređene šljunčane staze, gredice grmlja i gradskog cvijeća, karte kvartova s naznačenim infrastrukturnim i kulturnim sadržajima na pametnim pločama, centri za roditelje s bebama: prematalice i klupe za dojenje, rekreacijski punktovi sa stolovima za stolni tenis, skate preprekama, poligonima za vježbanje u prirodi… – potoci mogu postati oaza mira i “vruće točke bioraznolikosti” unutar užurbanog, dinamičnog grada.

Parkovi i zelene površine

Naselja poput Španskog i Malešnice odlikuju se većim brojem parkova za djecu i zelenih površina, no potrebno je upozoriti na neprimjereno pošumljavanje. Pošumljavanje bi znatno poboljšalo vizuru grada i kvalitetu zraka te ublažilo ljetne toplinske udare. Planski posađena vegetacija poboljšava životni prostor i smanjuje rizike za ljudsko zdravlje. Posvetit ćemo više brige već izraslim drvoredima. Tvrtka Zrinjevac angažirat će se oko uređivanja stabala, zelenih livada i redovitog odvoza posječenih grana. Dječji parkovi postat će mjestima sigurnim od duhanskog dima i bez opušaka. Postavit ćemo znakove koji zabranjuju pušenje u sklopu dječjih parkova.

Komunalno redarstvo

Više prostora u četvrti (Ulica Josipa Lončara, bivša Samoborčekova pruga od Škorpikove do Dubravice te od Medpotoka do Vrapčanske putine, Savska opatovina…) služe kao divlja odlagališta. Uvest ćemo

redoviti nadzor i sanaciju divljih odlagališta

s jedne strane, a s druge strane omogućiti građankama i građanima odvoz glomaznog otpada i zbrinjavanje u reciklažnim dvorištima. Poticat ćemo odgovorno ponašanje vlasnika pasa (npr. kampanjama ili edukacijom) i povećati broj parkova i površina za pse, te postaviti dovoljan broj koševa za smeće s vrećicama. Dio građana se u anketama požalilo na buku iz kafića koji krše Zakon o zaštiti od buke, a komunalno redarstvo nedovoljno nadzire taj problem.

Kultura i sport

Centar za kulturu / centar za mlade

Stenjevcu je potreban centar za kulturu s multifunkcionalnom dvoranom za kazališne predstave, koncerte i kino projekcije, manjim dvoranama za dramske, glazbene, likovne i druge radionice, dnevnim boravkom u kojem građanke i građani mogu popiti kavu, čitati, igrati društvene igre. Prostor Centra za kulturu ujedno bi trebao funkcionirati i kao centar za mlade. U Stenjevcu živi jako puno mladih ljudi koji u njemu, osim kafića, nemaju niti jedno mjesto na kojem bi se mogli okupljati. Centar za mlade uključivat će koncertnu dvoranu, prostor za vježbanje bendova, studio za snimanje i prostor za neobavezno druženje te nuditi razne edukacije. Budući da se u posljednjem razdoblju povećao broj stranaca koji žive i rade u Zagrebu, centar treba funkcionirati i kao prostor za različite programe integracije (npr. učenje jezika, različiti interkulturni projekti).

Na istoku četvrti potrebna je knjižnica koja nudi kulturne sadržaje. I u Mjesnom odboru Donja Kustošija osigurat ćemo prostor za kulturu. Grad je vlasnik niza poslovnih prostora i stanova na području četvrti, kao i prostora mjesne samouprave, koje ćemo uredit tako da se mogu koristiti kao kulturni centar, centar za mlade ili knjižnica.

Oživljavanje javnih prostora

Šetališta i Javna okupljališta (Trg 101. brigade, Trg Ivana Kukuljevića, šetnica uz potok Vrapčak itd) ćemo otvoriti  za umjetnost i intervencije u javnom prostoru, a kako bi se osvježile oronule fasade, garaže, trafostanice, pothodnici i sl. u suradnji s umjetnicima, školama ili udrugama organizirat ćemo programe izrade mozaika, grafita ili murala. 

Iako je na Dječjem trgu u naselju Špansko Oranice izgrađen mali amfiteatar, on je potpuno izvan funkcije. Nalazi se na javnom prostoru između vrtića i škole i idealan je za koncerte, predstave za djecu i odrasle i druge oblike interakcije s publikom.

Skate park

Od devedesetih godina prošloga stoljeća skate supkultura važna je za kulturni identitet Stenjevca, posebno naselja Špansko u kojem djeluje Skateboard klub Shpaolin. Obnovit ćemo skate park u naselju Špansko Oranice te postaviti više manjih rampi u različitim dijelovima četvrti kako bi se istaknuo taj dio kvartovskog identiteta.

Novi sportski sadržaji

U čitavom novoizgrađenom zapadnom dijelu naselja Špansko i Jankomir ne postoje nikakvi sportski sadržaji. Razvijat ćemo ih u skladu s potrebama i navikama građanki i građana. Primjerice, neki su građani i građanke u anketi naveli da su betonski stolovi za tenis postavljeni na neodgovarajućem području, gdje ih nitko ne koristi.