Sport ima odgojnu, obrazovnu, zdravstvenu i kohezivnu društvenu ulogu  te zavrjeđuje posebnu pozornost u upravljanju gradom. S obzirom na značajna proračunska izdvajanja smatramo ga iznimno važnim sektorom u kojem je potreban zaokret u odnosu na aktualnu paradigmu financiranja.

U Zagrebu trenutno djeluje 1 100 sportskih klubova, a kroz Program javnih potreba u sportu Grada Zagreba obuhvaćeno je 110 000 građana, od čega je oko 60 000 registriranih sportaša. Na 100 gradskih lokacija u 17 gradskih četvrti sportom  se  rekreativno  bavi 30 000 građanki i građana. Ukupno se sportom u Zagrebu bavi svega 20 posto stanovništva, dok je u drugim europskim metropolama taj postotak znatno viši i kreće se od  30 do 70 posto.

Istodobno je Zagreb glavni nositelj sportske kvalitete u Hrvatskoj. Zagrebački sportaši i sportašice su u 2019. na svjetskim i europskim natjecanjima u različitim dobnim kategorijama osvojili 224 medalje u 33 sporta u pojedinačnoj i klupskoj konkurenciji. 

Problemi zagrebačkog sporta vezani su uz:

  • nepravednu i netransparentnu raspodjelu javnih sredstava uz izostanak jasnih kriterija financiranja;
  • propadanje postojeće sportske infrastrukture;
  • neravnomjernu raspoređenost postojećih sportskih i rekreativnih objekata po gradskim četvrtima;
  • nestručno i nekvalitetno upravljanje sustavom;
  • klijentelizam.

Sport u sustavu odgoja i obrazovanja

Posljednjih desetljeća je sport u osnovnim i srednjim školama te na Sveučilištu nepravedno zanemaren. U školski sport uključeno je oko 13 500 učenika, dok je na Sveučilištu registrirano 8 500 sportaša. Izvannastavnim sportskim aktivnostima u osnovnim školama, kroz programe “sportskih škola“, moguće je uključiti novih deset do petnaest tisuća učenika.

Zbog toga ćemo:

  • značajnije poticati izgradnju i obnovu školskih sportskih dvorana i terena;
  • poticati razvoj školskih i studentskih sportskih klubova te ih uključivati u sustav međunarodnih sportskih natjecanja;
  • organizirati masovniji sustav vrtićkih, školskih i studentskih natjecanja;
  • poticati i organizirati izvannastavne i izvanškolske sportske aktivnosti učenika i studenata;
  • revitalizirati sustav sportske poduke u školama s ciljem usmjeravanja djece u sportske aktivnosti za koje su nadarena;
  • organizirati tjedan sporta u školama s ciljem prezentacije ključnih sportova učenicama i učenicima;
  • proširiti paletu dostupnih sportova za sve uzraste u odgojno-obrazovnom sustavu.

Sportska rekreacija – sport za sve

U svrhu masovnijeg uključivanja građanki i građana u sustav sportske rekreacije i povećanja postotka stanovnica i stanovnika koji se bave sportom potrebno je:

  • poticati uključivanje građana u programe rekreacije, posebno za djecu i mlade, te generaciju 55+;
  • prilagoditi sportsku infrastrukturu osobama s invaliditetom;
  • obnoviti tradicionalna mjesta rekreacije građanki (primjerice na Sveticama izgraditi prateću infrastrukturu, urediti igralište u Klaićevoj za potrebe sportašica i rekreativaca…);
  • velike zone sporta i rekreacije – kao što su Medvednica, Jarun, Bundek, Maksimir i šuma Divljača u Sesvetama – obogatiti sadržajima kako bi postale funkcionalnije i privukle veći broj korisnika;
  • sustavno financirati održavanje kvartovskih igrališta u Programu javnih potreba u sportu, a ne na razini malih komunalnih akcija u gradskim četvrtima;
  • mapirati potrebe za igralištima u svakom kvartu, izgraditi nova i sustavno obnavljati  postojeća s ciljem sprječavanja komercijalizacije sportskih sadržaja;
  • ponovno staviti u funkciju interaktivnu sportsku kartu Zagreba sa svim podacima o klubovima i sportskim objektima koji nude uključivanje u sportske i rekreacijske aktivnosti.

Sportska infrastruktura

Analiza stanja sportske infrastrukture i stvaranje mreže sportskih objekata u Zagrebu je sastavni dio planskih i prostornih dokumenata s ciljem zaštite postojećih i rezerviranja odgovarajućeg prostora za buduću izgradnju.

Na temelju toga ćemo:

  • uspostaviti digitaliziranu bazu termina svih sportskih objekata radi kvalitetnije iskoristivosti prostornih kapaciteta i efikasnije organizacije njihovog održavanja; 
  • urediti planinarske staze na Medvednici i revitalizirati zapuštene planinarske domove (Dom sindikata, Dom željezničara, Dom obrtnika) s ciljem davanja na upravljanje zagrebačkim planinarskim društvima, savezima zimskih sportova i osnovnim školama  za program „Škola u prirodi”;
  • sanirati krov Doma sportova, najveće multifunkcionalne sportske dvorana s   pripadajućim uredima i poslovnim prostorima;
  • urediti staze na Savskom nasipu od Jaruna do Jankomira;
  • izraditi strategiju i akcijski plan razvoja ŠRC Jarun kroz participativni proces, te sanirati i udrediti postojeće veslačke staze, kao i ostale objekte i opremu;
  • smanjiti udio javnog financiranja hladnog pogona profesionalnih sportskih klubova, a taj  iznos dodijeliti za troškove amaterskih sportskih klubova;
  • obnoviti ŠRC Šalata uz izgradnju 25×33 metarskog zatvorenog bazena te natkrivanje postojećeg klizališta;
  • izgraditi polivalentnu dvoranu i natkriveni bazen u zapadnom dijelu Zagreba s ciljem zadovoljenja potreba stanovnica i stanovnika tog dijela Zagreba;
  • obnoviti klizalište na Zagrebačkom velesajmu;
  • ponuditi neiskorištene gradske prostore zainteresiranim savezima i klubovima.

Klupski sport

U Proračunu za 2020. za sport je izdvojeno 135 milijuna kuna, čemu treba pridodati i 30 milijuna kuna potpora za vrhunski sport i organizaciju sportskih priredbi u nadležnosti Gradskog ureda za sport i mlade. Tim se ukupnim iznosom sufinancira rad 380 klubova i 450 trenera u 80 sportskih saveza i udruga. Izostanak jasnih kriterija u raspodjeli sredstava, financijska i organizacijska netransparentnost te klijentelistički pristup doveli su međutim do velikog nesrazmjera u financiranju klubova i sporta općenito.

Zbog toga ćemo:

  • sustav sporta Grada Zagreba organizirati kao servis klubovima i sportašima;
  • depolitizirati upravljanje klubovima i gradskim sportskim savezima te njihovo rukovođenje prepustiti stručnjakinjama i entuzijastima sa stvarnim zanimanjem  i potrebnim znanjem;
  • demokratizirati upravljanje klubovima revizijom odluka Gradskog ureda za upravu koji je odobrio sporne statute GNK Dinamo, KK Cibona…
  • revidirati proračunsku kategoriju Potpora vrhunskom sportu te procijeniti opravdanost svake  potpore;
  • uvesti financijsku kontrolu svih klubova, proračunskih korisnica i korisnika te privremeno ukinuti financiranje klubovima koji ne posluju sukladno Zakonu o udrugama, Zakonu o sportu i Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.
  • povećati izdvajanja za financiranje stručnog rada i edukaciju trenerica i trenera koji rade s mlađim  uzrastima; 
  • utvrditi jasne kriterije za financiranje Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba uvažavajući tradiciju, masovnost, sportsku kvalitetu i druge relevantne pokazatelje;
  • unaprijediti uvjete zdravstvene skrbi zagrebačkih sportašica i sportaša kroz veća ulaganja u zdravstvene ustanove u nadležnosti Grada;
  • propisati i osigurati stalnu kontrolu kvalitete zdravstvene zaštite djece u sustavu sporta;
  • revidirati kriterije proračunskog financiranja sportskih natjecanja i manifestacija u Zagrebu, vodeći se kriterijima ekonomičnosti i krajnjeg efekata priredbe za pojedini sport, te vidljivosti grada Zagreba.

Stadion u Maksimiru

Stadion u Maksimiru kapacitetom, sigurnošću i komforom nije primjeren za manifestacije koje se na njemu održavaju ili se potencijalno mogu održavati. Grad kao vlasnik od stadiona ne uživa korist, nego isključivo podmiruje troškove koji se po sadašnjem modelu upravljanja mogu samo povećavati, posebice u slučaju rušenja ili rekonstrukcije. Istovremeno je GNK Dinamo kao njegov isključivi korisnik u posljednjih 15 godina uprihodio 3,9 milijardi kuna te je financijski sposoban preuzeti troškove održavanja i rekonstrukcije. 

S obzirom na to da su čelnici GNK Dinama pravomoćno osuđeni za izvlačenje 80 milijuna kuna, a u drugim postupcima sudi im se i za daljnju štetu klubu i državnom proračunu u milijunskim iznosima, bez demokratizacije kluba nije moguće razgovarati o eventualnim rješenjima problema maksimirskog stadiona.

Model rješavanja problema Maksimira vidimo kroz sljedeće faze:

  • Gradski ured za upravu revidirat će  odluku o  Statutu GNK Dinama;
  • davanje stadiona u dugoročnu koncesiju (umjesto dosadašnjeg po Grad nepovoljnog zakupa) GNK Dinamu uz uvjet demokratizacije upravljanja klubom kako bi se spriječile daljnje financijske malverzacije;
  • preuzimanjem svih obveza oko maksimirskog stadiona od strane GNK Dinamo Grad se oslobađa odgovornosti dovršavanja stadiona, čiji procijenjeni trošak iznosi od 350  do 700 milijuna kuna, čime se otvara prostor za financiranje drugih sportskih objekata za potrebe građanki i građana;
  • GNK Dinamo stadionom može samostalno raspolagati i obnoviti ga sukladno Zakonu o koncesijama po povoljnim kreditnim uvjetima, čime će osigurati likvidnost do dovršetka rekonstrukcije stadiona;
  • do dovršetka radova u Maksimiru Grad će financirati adaptaciju stadiona u Kranjčevićevoj ulici (proširenje za tri tisuće mjesta i uklanjanje svih nedostataka za zadovoljavanje IV kategorije prema UEFA-inom Pravilniku o infrastrukturi kako bi Dinamo domaće i europske utakmice mogao igrati u Zagrebu.