Rodna

i LGBTIQ+ jednakost

Siguran, otvoren i socijalno pravedan Zagreb za sve žene i LGBTIQ+ osobe

Zalažemo se za uspostavu rodne ravnopravnosti u svim domenama života u lokalnoj zajednici, sprečavanje i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja te zaštitu reproduktivnih prava žena i LGBTIQ+ osoba. 

Na lokalnoj razini posebnu ćemo pažnju posvetiti osiguranju adekvatne infrastrukture i programa za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja prema ženama i LGBTIQ+ osobama, planiranju rodno ravnopravnog razvoja grada, osiguravanju rodno ravnopravne raspodjele rada i skrbi te osnaživanju organizacija i zajednica koje se bave pitanjima rodne i LGBTIQ+ ravnopravnosti u Zagrebu.

Osigurat ćemo obavljanje dostupnog i sigurnog pobačaja u bolnicama u vlasništvu Grada te pristup medikamentoznom prekidu trudnoće koji podrazumijeva upotrebu lijekova umjesto kirurških tehnika.

Sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja

Sprečavanje i borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja otežava niz čimbenika povezanih s neravnopravnim položajem žena i LGBTIQ+ osoba u društvu, nedovoljna osviještenost o problematici nasilja nad ženama i LGBTIQ+ osobama te opća nebriga institucija i donositelja odluka vezanih uz ovaj problem. To uzrokuje različite probleme, poput manjka adekvatnih socijalnih usluga na lokalnoj razini za osobe koje proživljavaju rodno uvjetovano nasilje i slabe suradnje između organizacija civilnog društva koje organiziraju i vode te socijalne usluge i jedinica lokalne samouprave. Velik su problem i nedovoljna financijska i strukturna podrška jedinica lokalne samouprave te nedovoljna razina obrazovanja i osviještenosti o problematici zaposlenih u službama kojima se obraćaju žrtve rodno uvjetovanog nasilja. 

Hrvatska bilježi porast rodno uvjetovanog nasilja, a on je zabilježen i u Zagrebu. U PU zagrebačkoj je 2019. broj kaznenih djela protiv spolnosti porastao za 24,6 % u odnosu na godinu ranije, dok je broj prijava za kaznena djela silovanja porastao za 13,3 %. Prijavljeno je 2 099 prekršaja obiteljskog nasilja, a od 2 419 počinitelja 79% činili su muškarci, a 21 % žene. Porast rodno uvjetovanog nasilja zabilježen je i u 2020, za vrijeme pandemije Covid-19, što je rezultat produljenog boravka žrtava s počiniteljima u zatvorenom prostoru. Primijećen je i porast zahtjeva za smještajem u skloništima na području Grada Zagreba te porast korisnika savjetovališta kojima se građanke i građani obraćaju zbog nasilja, naročito obiteljskog. 

Rodnom diskriminacijom i rodno uvjetovanim nasiljem (što uključuje i homofobiju, bifobiju, interfobiju i transfobiju), pogođene su i LGBTIQ+ osobe. One su sustavno gurane na margine društva te se nad njima učestalo vrši diskriminacija i nasilje, što pokazuju i europska i nacionalna istraživanja. Naime čak 64 % ispitanih doživjelo je neku vrstu nasilja na osnovi seksualne orijentacije, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i/ili spolnih karakteristika, dok se na razini EU-a Hrvatska nalazi na visokom mjestu u gotovo svim kategorijama koje mjere homofobiju, transfobiju i bifobiju u društvu. Istraživanje raspoloženja građana i građank EU-a prema pravima LGBTIQ+ osoba provedeno 2015. i 2019. godine pokazuje da je Hrvatska jedna od rijetkih država članica EU-a koja bilježi pad prihvaćenosti LGBTIQ+ osoba.

S obzirom na rodno uvjetovano nasilje prema ženama i LGBTIQ+ osobama:

  • Osigurat ćemo dovoljan broj mjesta u ženskim skloništima za žrtve rodno uvjetovanog nasilja, u skladu s preporukama Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
  • Osigurat ćemo dugoročno i stabilno financiranje specijaliziranih organizacija civilnog društva koje provode nezavisne usluge za podršku žrtvama rodno uvjetovanog nasilja: SOS linije, savjetovališta i skloništa za žene.
  • Osigurat ćemo skloništa za LGBTIQ+ žrtve rodno uvjetovanog nasilja;
  • Temeljem analize izradit ćemo dodatne kriterije za dodjelu stanova u vlasništvu Grada Zagreba žrtvama rodno uvjetovanog nasilja. 
  • U suradnji s organizacijama civilnog društva iz područja ženskih i LGBTIQ+ prava, osigurat ćemo redovito i dugoročno obrazovanje za stručnjakinje i stručnjake iz područja zdravstva, socijalne skrbi, pravosuđa i obrazovanja koji su u kontaktu s žrtvama rodno uvjetovanog nasilja.
  • U suradnji s PU zagrebačkom, osigurat ćemo učinkovit odgovor policije na bilo koji oblik zločina iz mržnje ili rodno uvjetovanog nasilja.
  • U Građanski odgoj uvest ćemo afirmativan sadržaj vezan uz rodnu ravnopravnost, odnosno uz prava žena i LGBTIQ+ osoba.
  • Redovito ćemo pratiti i objavljivati relevantne statističke podatake o rodno uvjetovanom nasilju u gradu Zagrebu.

Ravnopravnost u planiranju prostornog razvoja grada

Naročito ćemo voditi računa o uključivanju kriterija rodne ravnopravnosti u Razvojnu strategiju Grada Zagreba. U skladu s prioritetima postojećeg Akcijskog plana Grada Zagreba za provedbu Europske povelje za ravnopravnost žena i muškaraca, provodit ćemo analizu programa izgradnje parkova, pješačkih i biciklističkih staza, javnog prijevoza i izgradnje javne rasvjete kako bi bolje odgovorili na specifične potrebe žena, djece i osoba starije životne dobi te kako bi jamčili veću sigurnost ženama i LGBTIQ+ osobama. Žene i djeca češće koriste javni prijevoz i pješače, pa bi kriteriji oblikovanja morali uvažavati tu činjenicu. Primjerice, tamo gdje analiza pokaže da je potrebno, stanice javnog prijevoza treba projektirati bliže vrtićima i školama, nogostupe proširiti i promet u kvartovima smiriti, ukloniti barijere kretanju kolica, biciklističke staze odvojiti od automobilskog prometa, a pješačke staze u parkovima učiniti vidljivima i dobro osvijetljenima. Za sigurnost u javnom prijevozu od presudne je važnosti neodgodivo uvođenje politike nulte tolerancije u slučajevima nasilja nad ženama i LGBTIQ+ osobama. To uključuje provođenje kampanje o netoleranciji nasilja u vozilima ZET-a i donošenje protokola za interno postupanje u slučaju prijave nasilja.

Ravnomjerna raspodjela rada i skrbi

Žene se nalaze u neravnopravnom položaju na tržištu rada, s obzirom na to da i dalje obavljaju većinu kućanskih poslova i brige za djecu i starije. Prema istraživanju Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE), postoje izravne poveznice između neplaćenog kućanskog rada i neravnopravnosti na tržištu rada. 

Poticat ćemo politike i programe usmjerene na ravnomjernu raspodjelu rada i skrbi:

  • Proširit ćemo dostupnost i kvalitetu usluga predškolskog odgoja te usluge brige za starije i nemoćne. Osigurat ćemo dostupnost domova za starije, ali i poboljšanje programa koji razvijaju usluge u zajednici, poput pomoći u kući) kako bi se ženama omogućilo lakše uključivanje na tržište rada.
  • Poticat ćemo programe osvještavanja rodno pravedne raspodjele poslova skrbi.
  • Poticat ćemo implementaciju rodno osjetljivog proračuna te analizirati utjecaj proračunskih rashoda na položaj žena i LGBTIQ+ osoba. Uvest ćemo rodno osjetljive mjere u programe i politike Grada Zagreba, s fokusom na gradske politike obrazovanja i skrbi.

Provedba Europske povelje o ravnopravnosti žena i muškaraca

Osigurat ćemo provedbu Akcijskog plana Grada Zagreba za provedbu Europske povelje o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini tako što će Povjerenstvo za ravnopravnost spolova imati nadzornu ulogu u njegovoj provedbi.

Promicanje prava i osnaživanje organizacija i zajednice

Kako bi se zaštitio i unaprijedio prava žena i LGBTIQ+ osoba, osim rodno ravnopravnih politika, Grad mora osigurati poticaje kroz resurse za samoorganizaciju i djelovanje formalnih i neformalnih organizacija koje svoj rad temelje na rodnoj ravnopravnosti, odnosno pravima svih žena i LGBTIQ+ osoba. Stoga ćemo raditi na sljedećim prioritetima:

  • Podržavat ćemo i biti otvoreni za suradnju sa svim akterima koji promiču i štite ljudska, radnička i rodna prava i dostojanstvo. 
  • Kao predstavnici i predstavnice Grada sudjelovat ćemo u Povorkama ponosa LGBTIQ+ osoba i obitelji, kao i u marševima i akcijama povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena.
  • Transparentnim natječajima i bodovanjem osigurat ćemo dostupne i priuštive gradske prostore za neprofitne organizacije koje se bave ljudskim i radničkim pravima te pravima  žena i LGBTIQ+ osoba. 
  • Gradske kulturne ustanove poput centara za kulturu i knjižnica učinit ćemo inkluzivnima, poticati ih da osiguravaju sadržaje o ženskoj i LGBTIQ+ ravnopravnosti, vidljivosti i emancipacije te ih učiniti otvorenima i dostupnima za rad i djelovanje LGBTIQ+ i feminističkih organizacija.