Rad i

socijalno partnerstvo

Premda se zakonodavni okvir vezan uz područje rada donosi na razini države, jedinice lokalne i regionalne samouprave također imaju mehanizme utjecaja na plaće i uvjete rada. To se odnosi na poduzeća u gradskom vlasništvu, ustanove i službe u nadležnosti Grada u kojima imaju mogućnost stvaranja dostojanstvenih uvjeta rada. Za Grad Zagreb područja od posebnog interesa u djelokrugu rada svakako su: poticanje kolektivnog pregovaranja i slobode sindikalnog udruživanja, vođenje usklađene gospodarske, socijalne, porezne i razvojne politike razvojem tripartitnog socijalnog dijaloga te stvaranje kvalitetnih radnih mjesta poticanjem sigurnih oblika zapošljavanja i dostojanstvenog rada.

Socijalno partnerstvo

Grad Zagreb kao socijalni partner djeluje u poduzećima, ustanovama i službama koje su u njegovoj nadležnosti te u svojem Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV). Stoga kao poslodavac i socijalni partner Grad Zagreb ima ključnu operativnu (a ne samo deklarativnu) ulogu u unapređivanju socijalnog partnerstva. To se odnosi na poticanje sklapanja kolektivnih ugovora i poštivanje ugovornih odredaba, osiguravanje primjene zakona iz područja rada i socijalne sigurnosti, praćenje i unapređivanje stanja u području poštivanja ljudskih prava u radnom okružju, stvaranje atmosfere dijaloga sa sindikatima te promicanje ideje tripartitne suradnje koja uključuje poslodavce i sve dionike socijalnog dijaloga.

Dosadašnje iskustvo pokazalo je da Grad Zagreb kao socijalni partner često isključuje sindikate kao predstavnike radnica i radnika iz razgovora o rješavanju problema na radnom mjestu. U praksi se događa da se zakonom predviđeni postupci obavještavanja i savjetovanja s radničkim predstavnicama i predstavnicima provode tek radi zadovoljavanja formalne procedure, a ponegdje se ni ne provode. Suradnja sa sindikatima izostala je i u kriznom razdoblju obilježenom potresima i pandemijom, kada bi sindikati trebali imati ključnu konzultativnu ulogu u osiguravanju radnih mjesta i, posljedično, kvalitetnih usluga za korisnike. Umjesto toga, smanjuje se socijalni dijalog ili se kažnjavaju osobe koje iznose probleme vezane uz kršenje zakonskih propisa.

Jednostrane i nezakonite odluke Grada kojima se krše odredbe iz kolektivnih ugovora također su primjer nezadovoljavajuće provedbe socijalnog dijaloga. Time se krše zakonske odredbe i dogovori sa socijalnim partnerima, a takva praksa uzrokuje znatnu financijsku štetu jer su radnice i radnici u konačnici prisiljeni sudskim putem tražiti zaštitu svojih prava. Zbog toga Grad dodatno plaća naknade sudskih troškova, troškova zastupanja i zateznih kamata a da pritom za nepotrebno nastali trošak ne postoji odgovornost uprave.

Znajući da su upravo radnici i radnice te njihovi predstavnici i predstavnice najbolje upoznati s problemima s kojima se susreću na svome radnom mjestu, radit ćemo na izgradnji socijalnog partnerstva u kojem će se poštovati njihov glas, njihove sugestije za unapređenje radnih uvjeta i ukupnih radnih procesa te osnažiti njihova prisutnost u tijelima socijalnog dijaloga.

Poticat ćemo osiguravanje socijalnog partnerstva kolektivnim pregovaranjem između Grada i sindikata te razvojem tripartitnog socijalnog dijaloga između Grada, sindikata i poslodavaca kojim će se socijalni partneri uključiti u proces konzultiranja o donošenju bitnih gradskih politika u području rada i gospodarstva. Prekinut ćemo praksu kršenja odredaba zakona i kolektivnih ugovora te donošenja jednostranih odluka na štetu radnica i radnika i osigurati funkcionalnost i redovit rad tripartitnog Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Zapošljavanje i organizacija rada

Poduzeća u vlasništvu Grada Zagreba proteklih su godina postala mjesta širenja nestandardnih oblika zapošljavanja, osobito agencijskog rada. Posezanje za angažiranjem agencijskih radnika dugoročno povećava troškove i snižava kvalitetu usluga te radnike i radnice zaposlene posredovanjem agencija dovodi u neravnopravan položaj u odnosu prema radnicima i radnicama direktno zaposlenim kod poslodavca temeljem ugovora o radu. Nadalje zapošljavanje posredovanjem agencija povećava mogućnost za manipulacije jer se može koristiti kako bi se prikazao manji broj zaposlenih i manji troškovi rada (troškovi rada agencijskih radnika ne vode se kao troškovi rada, već poslovanja, pri čemu uključuju i troškove agencijske provizije). Dodatni je problem korištenje agencijskog rada za obavljanje redovitih poslova u kontinuitetu, a ne u obliku sezonskih, privremenih ili povremenih poslova za koje je agencijski rad i namijenjen.

Podaci pokazuju da unutar Zagrebačkog holdinga d. o. o. vanjske usluge čine 64 %, a na razini Grupe Zagrebački holding 32 % ukupnih materijalnih troškova i usluga. Vanjski izvođači pritom se često angažiraju za radove koje bi mogle obavljati gradske tvrtke sa svojim zaposlenicima i zaposlenicama. 

Daljnji je problem netransparentno zapošljavanje. Zapošljavanje se često provodi bez raspisanog natječaja za radna mjesta i bez zadovoljavanja potrebnih uvjeta odgovarajuće stručne spreme ili radnog iskustva na što radnički predstavnici i predstavnice nemaju nikakav utjecaj. Ono što omogućuje takvu štetnu praksu izbjegavanje je donošenja ili ažuriranja akata (pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta) koji bi to pitanje trebali regulirati, jednostrano donošenje takvih akata (npr. statuta ustanova) ili pak kršenje njihovih odredaba ondje gdje takvi akti postoje. 

U Zagrebačkom holdingu poslodavac je još prije godinu dana prekoračio rok ugovoren važećim Kolektivnim ugovorom unutar kojega se obavezao izraditi dodatak Kolektivnom ugovoru s prilozima koji će sadržavati skupine složenosti poslova s radnim mjestima, pojedinačne koeficijente složenosti poslova i dodatke za otežane uvjete rada. Neusustavljivanje koeficijenata složenosti poslova povećava mogućnost za nepravdu i manipulacije, a nepostojanje sistematizacije radnih mjesta s predviđenim brojem izvršitelja otežava mogućnost efikasne i kvalitetne organizacije radnih mjesta te onemogućuje radničkim predstavnicama, radnicima i drugim zainteresiranima da pravodobno reagiraju na uočene nepravilnosti. Time se s jedne strane otvara prostor za manipulacije pri zapošljavanju, a s druge se strane, ondje gdje je manjak radnika i radnica, što je osobito slučaj na operativnim poslovima, prekomjerno opterećuju postojeći radnici i radnice.

Grad Zagreb kao poslodavac treba predvoditi u uspostavljanju kvalitetnih standarda rada i zapošljavanja. U skladu s tim izradit ćemo sistematizacije radnih mjesta kako bi ona bila što kvalitetnija te nudila što bolje usluge, i to u partnerstvu sa sindikatima. Revidirat ćemo zapošljavanja posredovanjem agencija te ih u konačnici ukinuti. Na temelju obavljene analize revidirat ćemo ugovore za vanjske usluge, a poslove za koje postoje kapaciteti unutar poduzeća i ustanova vratiti u okrilje gradskih tvrtki kako bi se dugoročno povećala kvaliteta pružanja usluga korisnicima i smanjili troškovi.

Javna nabava

Grad Zagreb kao poslodavac može poticati širenje kvalitetnih radnih standarda na tržištu rada, a jedan je od načina reforma sustava javne nabave. Javni novac koji se troši javnim nabavama potrebno je upotrijebiti za promicanje ciljeva socijalne pravednosti i rodne ravnopravnosti. Za tu ćemo svrhu, po uzoru na druge europske gradove, revidirati postojeći sustav javne nabave tako što ćemo razmotriti kriterije za socijalno i rodno pravednu javnu nabavu. Sukladno Zakonu o javnoj nabavi pobrinut ćemo se za to da gospodarski subjekti poštuju obaveze iz područja radnog prava, osobito one vezane uz poštivanje sklopljenih kolektivnih ugovora te obavezu isplate ugovorene plaće. Osigurat ćemo to da Grad Zagreb javnom nabavom potiče rodnu ravnopravnost tako što će poticati ponuditelje javne nabave da se koriste mjerama za poticanje rodne ravnopravnosti te da Grad u sklopu javne nabave adresira područja u kojima je neravnopravnost izražena.