Naša četvrt Podsused – Vrapče zeleno je, lijepo mjesto za život, no kvaliteta života njezinih stanovnica i stanovnika smanjena je zbog izrazitih prometnih problema, problema s komunalnom infrastrukturom te preizgrađenosti koju ne prati kvalitetna društvena infrastruktura.

U našem programu na prvom je mjestu razvoj neautomobilskog prometa, smanjenje broja automobila u gradu, pa i u četvrti. Tome će pridonijeti znatno bolji javni prijevoz, a uvelike i biciklistički promet. Krajnji je cilj uvođenja dostupnog i kvalitetnog javnog prijevoza to da obitelji u Gradskoj četvrti Podsused – Vrapče nemaju potrebu za dvama automobilima i da se tako smanji prometno zagušenje i onečišćenje zraka u četvrti. Dugoročno bi rasterećivanje Ilice od prometa prema jugu moglo pomoći u smanjivanju prometa na ulazu u Zagreb i smanjivanju broja osobnih automobila u gradu. U našem je programu razrađena i izgradnja društvene infrastrukture (vrtići, škole, kulturni centri) te uređenje zapuštenih javnih prostora.

Prometna infrastruktura jedna je od glavnih boljki četvrti. Svojim smještajem naša je relativno blizu i centru grada i izlazu iz grada, no zbog loše prometne povezanosti s centrom i otežanim prometom prema jugu, četvrt je na neki način slijepo crijevo grada.

Osigurat ćemo: 

• prometnu reorganizaciju na području cijele gradske četvrti u obliku: a) izmjene smjera prometa u preuskim ulicama bez pločnika, kreiranjem rastera zona jednosmjernog prometa i izgradnjom nogostupa (primjerice Huzjanova), b) reorganizacije prometa u naseljima kako bi se smanjili zastoji unutar četvrti; 
• organizaciju smjenskog automobilskog prometa u podvožnjaku Dubravica te potom i dugoročno izgradnju podvožnjaka (ili nadvožnjaka) od kojih bi jedan trebao biti veći i služiti ponajprije preusmjeravanju prometa sa sjevera i zapada (Zagorje, Samobor) prema Priobalnoj cesti i Ljubljanskoj aveniji 
• produženje nekih ulica (primjerice spoj Karažnika s Prigornicom) te projektirati gradnju novih ulica u naseljima; u obzir treba uzeti i mogućnost gradnje pješačkih nadvožnjaka ondje gdje je promet teško drukčije regulirati (primjerice Dubravica).

Građani uglavnom nisu zadovoljni javnim prijevozom, posebice u naseljima na okolnim brežuljcima. Gotovo nijedna ZET-ova autobusna stanica u brdskom dijelu četvrti nema nadstrešnicu ni klupicu za čekanje autobusa, pa čak ni ugibalište, već se autobus zaustavlja posred ceste, a građanke i građani čekaju na bankinama strmih ulica. Osim toga, ne postoje korisne noćne linije javnog prijevoza koje bi povezale centar s ovim dijelom grada. ZET-ovi noćni tramvaji i noćne autobusne linije s Črnomerca nisu sinkronizirani, a ne postoje noćne linije vlaka. Velik je problem i zakrčenost Zelene magistrale automobilima. Ne postoji autobusna linija kojom bi se moglo doći do vrha Zelene magistrale.

Četvrt je povezana željeznicom, s tri željezničke stanice, u Vrapču, Gajnicama i Podsusedu, no još se uvijek premali broj građanki i građana koristi željezničkim prijevozom. Problem je nepovezanost autobusnih linija i željeznice te nedostatan kapacitet željezničkog prometa i nepostojanje noćnih željezničkih linija. Građanke i građani su prisiljeni kupovati dvije karte (HŽ i ZET), a autobusne linije pretežno nisu usklađene s linijama vlaka. Parkirališta kod željezničkih postaja nisu dostatna za veći broj vozila. Parkiralište kod željezničke stanice u Vrapču naplaćuje se, pa tijekom tjedna zjapi prazno.

Planiramo:

• organizirati bolji javni prijevoz spojen u smislenu cjelinu što podrazumijeva uvođenje dodatnih, pa i noćnih vlakova na relaciji od Zaprešića do Sesveta;
• učiniti pristupačnima cijene karata u suradnji ZET-a s HŽ-om čime bismo građanke i građane poticali  na to da se koriste javnim prijevozom;  
• sinkronizirati autobusne i željezničke linije, uvesti zajedničke jednokratne karte, a plaćanje parkiranja uklopiti u cijenu željezničke karte; 
• uvesti dodatne ZET-ove linije električnih minibusova za naselja Jarek, Bizek, Gornji Stenjevec, Borčec, Perjavicu i Gornje Vrapče;
• urediti autobusne stanice u brdskim naseljima i napraviti ugibališta, postaviti više nadstrešnica i klupica te izgraditi okretište autobusa na Borčecu;
• uvesti autobusne linije s voznim redom isključivo vikendom do kraja Zelene magistrale kako bi se smanjio priljev automobila na Medvednicu.

Biciklističke staze u cijeloj četvrti jedva da postoje. Ne postoji ni biciklistička staza koja bi povezala Podsused i Gajnice, Gajnice i Vrapče, a ne postoji ni staza koja bi povezivala Vrapče i Črnomerec te na taj način omogućila biciklističku rutu iz četvrti Podsused – Vrapče prema gradu. U cijeloj četvrti nema zona usporenog mješovitog prometa u kojima bi automobili i bicikli dijelili prometnicu. Zelena magistrala koja vodi do planinarskih staza na Sljemenu te posredno i do Planinarskog doma Glavica bez nogostupa je i biciklističke staze. 

Planiramo:

• urediti biciklističke staze uz Aleju Bologne i Ilicu sve do spoja s biciklističkom stazom u Prilazu baruna Filipovića, biciklističku stazu koja cijelom dužinom spaja Podsused – Vrapče s Gradskom četvrti Črnomerec, tj. biciklističku magistralu (potencijalno trasa Samoborčeka); 
• projektirati biciklističke magistrale u podsljemenskoj zoni prema Gračanima 
• projektirati i izgradnju biciklističkih staza na području cijele četvrti te uvesti zone mješovitog prometa na cijelom području četvrti; 
• omogućiti biciklistički promet u pješačkim pothodnicima koji spajaju Aleju Bologne, Ilicu i Samoborsku cestu; 
• rekonstruirati Zelenu magistralu tako da se duž nje izgradi nogostup i biciklistička staza; 
• urediti biciklističke staze u Podsusedu  – od Podsusedskog trga do Kitova prolaza, nasipa uz Priobalnu cestu, uz obaveznu sanaciju Kitova prolaza i pristupnih cesta te urediti krunu nasipa za pješake i bicikliste do Jarunskog jezera; 
• urediti pješačko-biciklističku stazu od okretišta, uz potok Dolje, preko kamenoloma Bizek, do okretišta Bizek.

Neplanska gradnja u četvrti utječe na izrazite probleme s parkiranjem jer je u pravilu predviđeno po jedno parkirališno mjesto za svaki stan u zgradi, a mnoge obitelji koje žive u ovom dijelu grada zbog prometne nepovezanosti vrlo često moraju upotrebljavati dva automobila. Manjak parkirališta vidljiv je osobito u zoni željezničkih stanica te u zonama domova zdravlja i drugih javnih institucija. Problematičan je i manjak parkirališta za bicikle na željezničkim stanicama, kao i u cijeloj Gradskoj četvrti Podsused – Vrapče.

Bolje povezivanje javnog prijevoza trebalo bi djelomično riješiti problem  gužvi na parkiralištima u naseljima uz Ilicu. 

Smatramo da je za buduću stambenu izgradnju nužno zakonom urediti izgradnju većeg broja parkirališnih mjesta po stanu. 
Planiramo:

• proširiti parkiralište u Podsusedu za dnevne migracije izravnavanjem terena (južno od pruge proširenjem postojećeg parkirališta južno i zapadno od igrališta NK Podsuseda, sjeverno od pruge otvaranjem parkirališta – spojnice Podsusedskog trga s Alejom Bologne); 
• izgraditi parkirališta za bicikliste duž cijele četvrti te uz željezničke stanice;
• urediti parkiralište na Ponikvama i ograničiti broj parkirališnih mjesta.

U naseljima uz Ilicu velik je problem preizgrađenost, posebice u Stenjevcu – sjever te u nekim dijelovima Vrapča. Na parcelama na kojima su prije bile obiteljske kuće, u uskim ulicama bez nogostupa niču zgrade, nerijetko građene na cijeloj parceli. Blizu naselja RIS niknula je zgrada koja je od pločnika udaljena manje od jednog metra, a tijekom njezine gradnje bio je potpuno zatvoren nogostup po kojemu djeca idu do škole. 

U Gajnicama treba istaknuti zgrade koje se gotovo naslanjaju na osnovnu školu, a izgrađene su tik uz potok Dubravicu čime je povećana opasnost od onečišćenja tog čistog sljemenskog potoka.

Potrebno je hitno donijeti jasan urbanistički plan primjeren ponajprije potrebama građanki i građana, a tek onda željama investitora. Svu novu gradnju mora pratiti kvalitetna komunalna infrastruktura.

Problem su i manjak komunalnih redara te ružno išarana pročelja zgrada, često s uvredljivim natpisima. Potrebno je povećati broj policijskih ophodnji te osmisliti oslikavanje pročelja muralima kako bi se uljepšao kvart. 

U cijeloj četvrti puno je zapuštenih javnih prostora. U Podsusedu je bivša cementara, prostor s puno potencijala. U tom su naselju i zapuštene stare i vrijedne građevine kao što je Vila Hutter te ostaci staroga grada Susedgrada i pripadajućeg planinarskog doma. U GornjemVrapču od zapuštenih javnih prostora treba istaknuti spomenik žrtvama fašizma. Oko njega nalazi se cvjetnjak koji je uništen, a nekad je bio prostor za druženje. Kod crkve Sv. Barbare nekadašnja je osnovna škola koja nije u upotrebi više od pola stoljeća. Derutna je i dodatno oštećena u potresu te je sada, nažalost, ruglo i opasnost za prolaznice i prolaznike. 

Planiramo:

• sanirati javne zapuštene prostore i učiniti ih dostupnim i korisnim građankama i građanima, a u sklopu toga predlažemo hitnu obnovu cementare (što uključuje i statičko učvršćivanje) i njezino oživljavanje, a do izrade dugoročnog rješenja planiramo povjeriti cementaru kreativcima koji mogu iskoristiti postojeće prostore za kulturne i sportske aktivnosti (za skate-park, filmski studio, održavanje koncerata i sl); 
• konzultirati se s inicijativama koje su uspjele oživiti industrijske prostore (Medika, Močvara); 
• obnoviti stari grad Susedgrad, planinarski dom i cijeli park oko njih te sanirati Vilu Hutter i dati joj javnu namjenu – primjerice, u nju se može premjestiti knjižnica ili ondje otvoriti izložbeni prostor; 
• kontinuirano održavati i uljepšavati javne površine poput groblja i spomenika.

U četvrti su dvije tržnice, u Gajnicama i Vrapču, no ona u Vrapču najveća je boljka cijele četvrti jer je zapuštena, a i danju i noću vrlo mračna i opasna. 

Planiramo što prije rekonstruirati tržnicu i cijeli prostor oko nje urediti za svakodnevnu javnu namjenu primjerenu potrebama građanki i građana, a u skladu s tim ona se može namijeniti za različite sadržaje – od malih sajmova (npr. knjiga i antikviteta) do organizacije kulturnih događaja u sklopu prostora tržnice i oko nje.

Komunalna infrastruktura u podsljemenskoj zoni i dalje je u kritičnom stanju pri čemu neke ulice u Gornjem Vrapču, Borčecu i Perjavici te Gornjem Jareku još uvijek nisu priključene na kanalizaciju ili vodovod, a neke nemaju ni jedno ni drugo. Silna neplanska gradnja i betonizacija smanjuje količinu zelenila u četvrti zbog čega je ljeti temperatura zraka viša, a nedostatak zelenila itekako je primjetan kad padne veća količina oborina. Vodovodne cijevi pucaju vrlo često jer se rijetko mijenjaju, a mnogo je novih zgrada spojeno na infrastrukturu jednakog kapaciteta. 

Planiramo:

• izgraditi vodovod i kanalizaciju do svake kuće s pravovaljanom građevinskom dozvolom, a ako to ne bude moguće (isplativo), zalagat ćemo se za pražnjenje septičkih jama; 
• redovito provjeravati stanje vodovodnih i odvodnih cijevi i kanalica, zamijeniti cijevi gdje je potrebno te ih redovito čistiti; 
• izgraditi dodatne sustave kanalica i odvodnje jer su sadašnji dotrajali ili preopterećeni. 

Građani uočavaju i velike probleme s otpadom. Žale se na premalen broj reciklažnih dvorišta u naseljima. U parkovima i općenito na javnim površinama premalo je kanta za smeće. U Vrapču je noviji problem odlaganja otpada povezan s ambalažom iz McDonaldsa.  Problem je i suviše rijetko odvoženje otpada, pogotovo papira i plastike. Osim toga, premalo je kontejnera za plastiku i kanta za papir. Na području cijele četvrti više gotovo  i nema zelenih otoka jer su oni nadzemni bili ruglo te su ispražnjeni i zatvoreni. 

Planiramo:

• osigurati više komunalnih redara u gradskoj četvrti;
• osigurati bolju organizaciju odvoza i zbrinjavanja otpada, prije svega češći odvoz; 
• postaviti više koševa za smeće, pogotovo oko ustanova i mjesta namijenjenih javnim uslugama kao što su domovi zdravlja, škole i parkirališta, te na dječja igrališta postaviti kante za odvajanje i recikliranje otpada; 
• zatražiti uvođenje mobilnih reciklažnih dvorišta; 
• u bliskoj budućnosti ravnomjerno u cijeloj četvrti izgraditi podzemne spremnike za otpad.

Ova četvrt duboko zadire u područje Medvednice. Granice Parka prirode Medvednica i dozvole za gradnju unutar njega nisu jasne, pa se sustavno uništava zeleni pojas koji obrubljuje naselje. 

U cijeloj gradskoj četvrti pet je bistrih sljemenskih potoka od kojih neki u dijelu svojeg toka imaju i mala jezerca. To je iznimno prirodno bogatstvo četvrti koje ima i rekreacijski potencijal kao oaza odmora od gradske vreve. 

Planiramo:

• očistiti potok Vrapčak i popraviti ograde na njemu;
• spriječiti krčenje i uništavanje šume Grmoščice;
• poboljšati pristup i potencijalno omogućiti rekreaciju oko manjih jezera potoka Orešja na Borčecu; 
• urediti i zaštititi potok Dolje, posebice na prijelazu ispod Aleje Bologne; 
• urediti zapuštene planinarske staze, Podsusedsku poučnu stazu te planinarske i brdsko-biciklističke staze sa Susedgrada (prema Kamenim svatovima) i Bizeka (prema Kamenim svatovima i Glavici).

U ovoj je četvrti i jedno od najvećih klizišta u ovom dijelu Europe, Kostanjek u Podsusedu. Taj je prostor iznimno opasan za život, a sanacija još nije ni počela iako sondiranje i ekspertiza nad klizištem postoji već više od desetljeća. Prijedlog dosadašnje gradske uprave za sanaciju tog klizišta prijetio je daljnjim onečišćavanjem prostora (predlagalo se zatrpavanje građevnim otpadom – šutom), no privremeno je zaustavljen zahvaljujući velikom angažmanu lokalnog stanovništva i udruga. 

Planiramo hitan angažman stručnjakinja i stručnjaka, domaćih i stranih, u izradi projekta sanacije klizišta Kostanjek (pri čemu treba maksimalno poštovati ekološke standarde) jer sanacija klizišta Kostanjek mora biti jedan od prioriteta gradske uprave.

Unatoč velikom povećanju broja stanovnica i stanovnika, posebice mladih ljudi s djecom vrtićke i osnovnoškolske dobi, na području četvrti nije izgrađen nijedan novi vrtić ni osnovna škola. Zbog toga je u odgojno-obrazovnim ustanovama na području gradske četvrti previše polaznica i polaznika čime se smanjuje kvaliteta rada s njima.  

Postojeća Osnovna škola Dragutina Domjanića u Gajnicama premala je za sadašnji broj učenika jer je polaze i učenice iz Gornjeg Stenjevca, pa škola i dalje radi u dvije smjene. Dio učenika iz naselja RIS zbog nedovoljnog kapaciteta ionako nedovoljno održavane Osnovne škole Dragutina Tadijanovića na Bolničkoj cesti pohađa Osnovnu školu grofa Janka Draškovića u Vrapču koja je u lošem stanju, posebice nakon potresa. Škola u Podsusedu također radi u dvije smjene i postaje premala za priljev djece iz novih naselja u Susedskom polju. Ta škola nema adekvatnu dvoranu za tjelesni odgoj. 

Planiramo:

• omogućiti nastavu u jednoj smjeni u svim osnovnim školama; 
• izgradnju novih školskih zgrada u Gornjem Stenjevcu i Perjavici – Borčecu te proširenje sadašnje zgrade škole u Podsusedu ili izgradnju područne u Susedskom polju (ovisno o daljnjim planovima gradnje u tom dijelu MO-a Podsused); 
• obnovu i uređenje Osnovne škole grofa Janka Draškovića.

Za upis u javne vrtiće na području cijele četvrti prevelike su potrebe u odnosu prema broju mjesta te mnoga djeca nisu upisana. Kada je izgrađeno naselje RIS, izgrađen je vrtić koji potpada pod Dječji vrtić Vrapče – područni objekt „Rašljice”. Problem je što taj objekt svojom veličinom ne zadovoljava potrebe naselja i okolice te je u njemu samo jedna jaslička skupina. Na potezu Perjavica – Borčec kao ni u Susedskom polju nema nijednog dječjeg vrtića.

Planiramo izgradnju novih zgrada dječjih vrtića na Perjavici – Borčecu i u Susedskom polju (Pijavišće) kako bi sve građanke i svi građani imali dostupnu tu javnu uslugu, a vrtići radili u skladu s pedagoškim standardima.

U nekim dijelovima četvrti nedostaje dječjih igrališta. Jednako tako u velikim dijelovima četvrti nema nijednog parka za kućne ljubimce, a mnogo je pasa. Osim toga, nema ni kanta za pseći izmet koje bi trebale biti dostupne u cijeloj četvrti. 

Planiramo:

• projektirati i izraditi nove dječje parkove na Borčecu, u Gornjem Vrapču te u Susedskom polju; 
• osigurati prostor i izgraditi parkove za kućne ljubimce u Vrapču i Podsusedu te postaviti kante za pseći izmet u cijeloj četvrti. Uz to je potrebna i stalna edukacija stanovnika o problemu psećeg izmeta.

Postojeći Dom zdravlja u Gajnicama ne odgovara potrebama stanovnika jer osim nekoliko ambulanta opće medicine, zubne ambulante i pedijatrije ne nudi druge oblike zdravstvene zaštite  – laboratorij, ginekološku ordinaciju i sl. Dom zdravlja Zagreb – Zapad u Vrapču preopterećen je jer u njemu zdravstvene usluge dobivaju i stanovnice i stanovnici Gradske četvrti Stenjevec. U Domu zdravlja Podsused također nedostaju osnovne zdravstvene usluge. Potrebno je što prije uvesti mobilne timove koji bi dolazili u kvart i nudili određen  oblik zdravstvene zaštite za starije stanovnice i stanovnike (poput analize krvi, mjerenja tlaka, psihološke pomoći i sl). U budućnosti treba razmišljati o trajnom proširenju usluga u skladu s mogućnostima javnog zdravstva.

Prostor u kojemu je Centar za socijalnu skrb Susedgrad premalen je i neprikladan za rad,  a ni njegova lokacija nije adekvatna, pa bi svakako u idućem razdoblju trebalo izraditi infrastrukturni projekt izgradnje novog, suvremenog Centra za socijalnu skrb.

Na području cijele gradske četvrti nema nijednog javnog doma za starije i nemoćne. Takav je dom potrebno hitno izgraditi jer je u četvrti izrazito mnogo osoba starije životne dobi. 

Jedina kulturna institucija je Centar kulture Susedgrad u Gajnicama, a druga naselja nemaju nikakve kulturne sadržaje. Ne postoje sadržaji za mlade, a u kvartu nema ni mjesta za druženje i rekreaciju starijih osoba.

Planiramo:

• • osmisliti i napraviti kulturni centar s radionicama za druženje građanki i građana (mladih i starijih) na području Vrapča, Stenjevca – sjever i Podsuseda prenamjenom gradskih prostora (posebice je puno mogućnosti u Podsusedu);
  • osmisliti prostor i sadržaj za dnevni boravak starijih građanki i građana i umirovljenica i umirovljenika (primjerice u mjesnim odborima); 
  • u sklopu rekonstrukcije Tržnice Vrapče razviti višenamjensko mjesto na kojem bi se mogle organizirati i različite kulturne i društvene aktivnosti za djecu i ostale građanke i građane; 
  • organizirati minikulturne akcije, primjerice postaviti na trgove elektronički ekran – „Totem demokracije” – na kojemu bi se redovito izmjenjivale informacije vezane uz rad mjesnog odbora, vijeća gradske četvrti, pregledno prikazivale aktivnosti i troškovi te poticali građani na sudjelovanje u upravljanju svojim gradom.

U gradskoj četvrti ima sportskih sadržaja, uglavnom u zoni uz Ilicu, no neki su objekti, plaćeni javnim novcem, dani u zakup, pa su postali nedostupnima građankama i građanima.

Planiramo:

• • otvoriti sportske dvorane u osnovnim školama tijekom vikenda za organiziranu rekreaciju građanki i građana te da javno financirani objekti budu dostupni građankama i građanima za rekreaciju; 
  • napraviti park sa spravama za vježbanje za starije osobe; 
  • razmotriti izradu projekta kojim bi se iskoristili potencijali kamenoloma u Sutinskim vrelima, ponajprije za sportske i turističke sadržaje (bazen); 
  • napraviti više skate-parkova i biciklističkih poligona na području gradske četvrti.