Naši bregi dišu za tebe!

Podsljeme je gradska četvrt u Zagrebu koja obuhvaća naselja Šestine, Prekrižje, Mlinove, Gračane, Gračansko dolje, Remete, Markuševec i Vidovec na krajnjem sjevernom dijelu grada, na obroncima Medvednice, južno od Hrvatskog zagorja. Na istoku graniči s Gornjom Dubravom, na zapadu s Črnomercem, na sjeveru s Općinom Bistra i Krapinsko-zagorskom županijom te na jugu s Gornjim gradom – Medveščakom i Maksimirom.

Broj stanovnika u četvrti raste, no četvrt demografski stari – više od 15 % stanovnika ubraja se u staro stanovništvo, a mladog je manje od 25 %. Prema podacima iz 2011. godine četvrt je imala 19 165 stanovnika, 6 591 kućanstvo i 8 810 stanova. Nakon dvaju razornih potresa 2020. godine, u kojima je 150 objekata u četvrti toliko stradalo da je neuporabljivo, a više od 500 je privremeno neuporabljivo, broj stanovnica i stanovnika i demografska slika mijenjat će se ovisno o mogućnostima obnove.

Povijesno i geografski četvrt se oslanja na Medvednicu u čijem se podnožju nalazi te je upravo zbog blizine Parka prirode Medvednica izrazito atraktivna ne samo za život nego i za izlete, pa je posjećuje sve više planinarki, biciklista, trkačica i drugih ljubitelja i ljubiteljica prirode.

Osim prirodnim ljepotama, četvrt je bogata i kulturnom baštinom – kako materijalnom (crkve, utvrda Medvedgrad, Kulmerovi dvori…) tako i nematerijalnom jer je kolijevka tamburaške glazbe i druge prigorske nematerijalne baštine, uključujući vezenje, pripremu tradicionalne tenke pite, izradu drvenih igračaka te njegovanje brojnih priča i legendi. Uz zaštitu i vrednovanje tradicionalne baštine, potrebno je okrenuti se i suvremenim izričajima i interpretaciji prirodne i kulturne baštine radi privlačenja novih posjetiteljica i korisnika te razvijati turističke aspekt ove četvrti.

Godinu dana nakon prvog potresa ne postoji sustav koji bi građanke i građane na razumljiv i svima dostupan način uputio kako da počnu obnavljati svoje objekte. Mjere pomoći poput podjele građevnog materijala provodile su se nesustavno i netransparentno zbog čega su mnogi građani zakinuti, a Grad i država nisu se pobrinuli za to da statičari detaljno pregledaju oštećene kuće.

Procedura obnove i dalje je nejasna, službeni kanali informiranja koje su Grad i država predvidjeli nisu dovoljno dostupni ni konkretni u odgovorima na upite građanki i građana te su građanke još uvijek nedovoljno informirane o svojim pravima i načinima na koje ih mogu ostvariti, a posebno su pogođeni građani starije životne dobi koji nemaju internet ili se ne koriste njime. Budući da je Podsljeme dio Zagreba koji je pretrpio znatne štete u potresu i među najtrusnijim je dijelovima grada, potrebno je uskladiti postojeće podatke o štetama sa stvarnim stanjem te svakom slučaju, odnosno svakom stradalom kućanstvu, pristupiti individualno i osigurati potrebne stručne kapacitete kako bi se stradale kuće u sklopu obnove pravilno protupotresno ojačale. Potrebno je organizirati mobilne timove koji bi pomagali građankama i građanima u popunjavanju formulara i davali im tehničku stručnu pomoć te u proces obnove na kvalitetan način uključiti i predstavnike građana i građanki u mjesnoj samoupravi kako bi uz pomoć svojih predstavnika mogli neposredno kontaktirati s mjerodavnim gradskim službama.

Još uvijek su najviše pogođene građanke čije su kuće potpuno uništene te su dobile crvenu oznaku, a one žive u kontejnerima. Pobrinut ćemo se za to da se za sve njih osigura dostojan smještaj i da ih se oslobodi plaćanja režija za svoje domove koji su dobili crvenu oznaku.

U Podsljemenu je velik problem preizgrađenost jer ne postoji urbanističko-prostorni plan, a osobito je zabrinjavajuća divlja izgradnja i neusklađenost između podataka u knjigama i u stvarnosti. Komunalna infrastruktura ne može pratiti stopu izgrađenosti, pa cijeloj četvrti prijeti opasnost od poplava zbog izlijevanja voda, opasnost od onečišćenja i stvaranja klizišta. S time je povezan i problem neuređenog vlasništva nad česticama u čije se rješavanje trebaju uključiti Grad i njegove stručne službe.

Iako je projekt izgradnje žičare problem na gradskoj razini, posljedice tog projekta, u kojemu nisu uzete u obzir potrebe stanovnica ove gradske četvrti, trpe upravo stanovnice podsljemenske zone kojima je narušena kvaliteta života.

Potrebno je izraditi jasan urbanistički plan u kojem će biti jasno odvojeni javni objekti od privatnih i stambeni od komercijalnih te premjestiti sve djelatnosti koje nisu u skladu s očuvanjem okoliša zbog specifične prirodne vrijednosti Medvednice. Jednako tako potrebno je zabraniti gradnju na opasnim područjima i u sklopu GUP-a ograničiti visinu i površinu novih stambenih zgrada te jasno regulirati građevinske i negrađevinske čestice.

U četvrti je još uvijek prisutan problem nedostatka osnovne komunalne infrastrukture: veliki dijelovi naselja nemaju kanalizaciju, priključak za vodu ili plinski priključak. Potrebno je utvrditi stanje i u što kraćem roku osigurati građanima osnovnu komunalnu infrastrukturu.

Šahtovi su zakrčeni otpadom što uzrokuje poplave, pa je taj problem potrebno rješavati što brže.

Zbog nedostatka optičkih kabela, na području Markuševca nema brzog interneta. Premda za rješavanje tog problema nije ovlaštena mjesna samouprava, smatramo da bi se aktivnostima građanki i građana te djelovanjem njihovih predstavnica i predstavnika u tijelima mjesne samouprave mogli stvoriti uvjeti za osiguravanje optičke infrastrukture.

Cijelu gradsku četvrt muče isti problemi – nedostatak primjerenih prometnih rješenja i odgovarajuće infrastrukture što osobito pogađa djecu i starije te osobe s invaliditetom. Nakon potresa i proglašenja pandemije, prometna veza između istočnog i zapadnog dijela grada djelomično se preselila u podsljemensku zonu te se primjetno povećala gustoća prometa kroz Šestine, Gračane, pa i Markuševec, a povećao se i broj izletnica, biciklista i planinarki u svim podsljemenskim naseljima. Sve je to samo pojačalo svakodnevne opasnosti u prometu i učinilo još vidljivijim neke od najvećih problema – kronično pomanjkanje nogostupa u središtima naselja i ulicama koje vode do škola i vrtića, staza za kretanje osoba s invaliditetom (npr. od Markuševečke po Bliznecu) te pješačkih prijelaza i biciklističke infrastrukture. 

Ključni prometni problemi obuhvaćaju još i prometne gužve (npr. u Šestinama), loše izvedena prometna rješenja (npr. rotor u Markuševcu), rijedak red vožnje autobusa javnog prijevoza te nedostatak parkirališnih mjesta u središtima naselja. Jednako tako u posljednje vrijeme nema prometnih redarki ni redara koji bi dodatno regulirali nepropisno parkiranje i promet u neposrednoj blizini škola.

Potrebna je izrada studije postojećeg stanja i elaborata o modernizaciji prometnica u cijeloj gradskoj četvrti te prenamjena pojedinih ulica u jednosmjerne kako bi se prometno rasteretile.

Posebnu pažnju u najkraćem roku namjeravamo posvetiti postavljanju horizontalne i vertikalne signalizacije na pješačkim prijelazbima. Djelomično rješenje za regulaciju prometa može biti i postavljanje uspornika premda se oni dosad nisu pokazali idealnima jer nisu bili rađeni prema standardu i nisu uvijek postavljani na mjesta na kojima su bili potrebni.

Za sigurno kretanje biciklista srednjoročno je potrebna izgradnja biciklističkih staza, osobito na potezu od centra Markuševca do Dotrščine te od Dotrščine do Maksimira.

Kako bi se Podsljeme bolje povezalo s centrom grada te kako bi se povezala naselja i ulice na brežuljcima i smanjio promet osobnih vozila, u najkraćem je roku potrebno uvesti gušći raspored javnog prijevoza (linija autobusa ili minibusa), pogotovo vikendom zbog pojačane aktivnosti izletnica i izletnika.

Nakon što je devastirana zemljana podloga koja je upijala vodu i buku, pojavio se i problem pruge kojom prometuje tramvajska linija br. 15. Za rješavanje tog problema potrebno je vraćanje pruge u prvobitno stanje sa zemljanom podlogom ili uvođenje noćne autobusne linije umjesto tramvajske kako bi se građanima koji žive u neposrednoj blizini pruge osigurao Ustavom zajamčen noćni mir i kako bi se poštovao Zakon o zaštiti od buke.

Uredit ćemo okretište Mihaljevac – dodati klupe za odmor i tramvajsku nadstrešnicu, parkiralište ograničenog opsega kako bi ostalo dovoljno zelene površine za druge javne sadržaje te zasaditi stabla za zaštitu od ljetnih vrućina.

Gradska četvrt Podsljeme naslonjena je na Park prirode Medvednica koji naseljima u okolici nudi čist zrak, a dostupne su im i šumske staze i putevi. Nažalost, područje gradske četvrti u cjelini je neodržavano i zapušteno, od javnih zelenih površina do privatnih čestica. Problem je i odlaganje otpada i strvina u kanale, potoke i uz planinske staze zbog čega se na tim mjestima skupljaju štakori i drugi nametnici te divlje životinje koje se hrane strvinama. Zbog nepotpuno izgrađene kanalizacije u istočnijim dijelovima gradske četvrti i dijelu Gračana, otpadne se vode slijevaju prema potocima i onečišćuju ih. Zbog izgradnje žičare ukinuto je jedino reciklažno dvorište u Gračanima, a zbog izgradnje doma za starije i ono u Markuševcu. Na cijelom području kronično nedostaju zeleni otoci i koševi za smeće zbog čega su naselja i pristupni dijelovi prema Medvednici i šumi Dotrščini puni odbačenog otpada.

Hitno ćemo postaviti javne koševe i kante za smeće na što više mjesta i osigurati redovito pražnjenje otpada na lokacijama, na prilazima okolnim brdskim stazama. U što kraćem roku osigurat ćemo prostor za ponovnu izgradnju reciklažnog dvorišta. Aktivno ćemo provoditi edukacije i kampanje o podizanju svijesti građana o zaštiti okoliša i u te aktivnosti uključiti vijećnice u četvrti i gradske zaposlenike za očuvanje okoliša. Riješit ćemo pitanje nedovršene kanalizacijske mreže, i to s pomoću sredstava Vijeća Gradske četvrti Podsljeme te sredstava iz EU-fondova.

Park-šuma Dotrščina je uz Maksimir najbliža građankama te pruža pješačku i biciklističku poveznicu s Medvednicom, no do Dotrščine se trenutačno može doći isključivo cestama koje nemaju pješački ni biciklistički koridor, a na ulazima, osim na južnom, nisu uređena parkirališta.

Sukladno propisima uredit ćemo sve prilaze park-šumi Dotrščina, nogostupe, biciklističke staze, parkirališta na ulaznim punktovima te ćemo posebno urediti i označiti pješačke staze, kao i biciklističke staze u šumi. U suradnji s Vijećem Gradske četvrti Maksimir povezat ćemo pješačku stazu park-šume Dotrščina i onu u parku Maksimir, i to tako da preko njih prelazi što manje prometnica.

Intenzivna nelegalna sječa šume i devastacija Medvednice dodatno je pojačana izgradnjom žičare i nelegalnim odlaganjem velikih količina otpada uz šumske puteve i staze na Medvednici. Primjetno je da ni u jednom segmentu nema održivog upravljanja Medvednicom – od zaštite bioraznolikosti do upravljanja sustavom staza i njihova održavanja (pješačke, biciklističke, staze za motocross/quadovi), a treba istaknuti i neprilagođenost poučne staze osobama s invaliditetom i nedostatak adekvatnog informiranja i komunikacije s građankama i građanima (primjerice, info-punkt na parkiralištu Bliznec koji trenutačno ne radi).

Premda upravljanje Parkom prirode Medvednica nije u ovlasti mjesne samouprave, s obzirom na važnost Medvednice za Podsljeme i cijeli Zagreb, smatramo da i na ovome mjestu treba upozoriti na potrebu donošenja adekvatnog plana upravljanja koji će doista uključiti i građane te ostale zainteresirane strane kako bi se uspostavio sustav učinkovitijeg upravljanja i nadzora nad šumom koji bi svima zainteresiranima omogućio prijavljivanje problema, a od mjerodavnih zahtijevao brzu reakciju te kažnjavanje krivolovaca i svih koji nelegalno sijeku drveće.

Na području gradske četvrti kronično nedostaju urbani kulturni sadržaji za građanke i građane, a osobito za djecu i mlade, iako postoje prostori poput Hrvatskog doma u Markuševcu i Centra Meridijan u Gračanskom dolju. Danas se u tim prostorima održavaju većinom tradicionalna događanja (folklorno-plesni programi). Iako je nužno zaštititi i promicati tradicijsku prigorsku kulturu i identitet kulturne baštine, proširit ćemo raznolikost ponude kulturno-društvenih sadržaja obnavljanjem višenamjenskih prostora u kojima će biti osigurani prostori za knjižnicu i čitaonicu, održavanje kinoprojekcija, kazališne predstave, probe dramsko-pedagoških, plesnih, likovnih i glazbenih grupa, radionice tradicijske kulture, igraonice za djecu, edukativne aktivnosti – od kulturnih i umjetničkih do sportsko-rekreacijskih te onih za uključivanje građanki i građana u odlučivanje i predlaganje rješenja za probleme u četvrti.

U četvrti nedostaju sportsko-rekreacijske aktivnosti i događanja za djecu i mlade, ali i stariju populaciju. Težište je na tradicionalnim, dvoranskim sportovima, a zanemaruje se to da je Podsljeme kvart u podnožju Medvednice u kojem je moguće poticati i razvoj sportova u prirodi kao što su planinarenje, biciklizam, penjanje, trčanje i sl.

Osigurat ćemo također suradnju mjesne samouprave sa školama i vrtićima te udrugama, inicijativama, sportskim klubovima i zainteresiranim građanima u lokalnoj zajednici u osmišljavanju, poticanju i provedbi javno dostupnih društveno-kulturnih i sportsko-rekreacijskih programa.

U četvrti Podsljeme manjkaju dječji javni parkovi, a postojeći su izrazito mali i smješteni su uz škole i vrtiće. Taj se nedostatak kompenzira time što se djeca igraju u dvorištima, no nova stambena gradnja orijentirana je na višestambene jedinice. Zamjetan je i nedostatak šetnica i javnih klupa u četvrti i uz odmorišta.

U četvrti s visokim udjelom starijeg stanovništva primjetan je nedostatak skrbi za starije osobe koje žive same, a lošija pristupačnost nekih naselja otežava im osnovne životne aktivnosti – odlazak u dućan, ljekarnu, k liječniku…

Velik je problem za sve građanke i građane nepostojanje specijalista u domu zdravlja zbog čega su zakinuti za odgovarajuću zdravstvenu skrb u svojoj četvrti. Smatramo da se briga zajednice za osobe starije životne dobi može potaknuti i jednostavnim inovativnim rješenjima kao što je npr. povezivanje mjesne samouprave s odgojno-obrazovnim ustanovama i pružateljicama i pružateljima usluga u kvartu, a cjelovitu zdravstvenu skrb za sve građanke i građane potrebno je organizirati na institucionalnoj razini osiguravanjem adekvatne zdravstvene zaštite – kratkoročno organiziranjem mobilnih specijalističkih timova, a dugoročno osiguravanjem potrebne infrastrukture: ambulanti, ljekarni i zdravstvenog osoblja.