Gradska četvrt

Peščenica – Žitnjak

Našu raznoliku gradsku četvrt muče brojni problemi, od zapuštenih javnih prostora, prekomjerne izgradnje koju ne prati infrastruktura ili starih naselja koja nemaju osnovnu infrastrukturu. Našu četvrt muče i prometni problemi, ilegalno odlaganje otpada i sječa stabala kao i nedostatak sadržaja nužnih za kvalitetan život u gradu: vrtića, domova zdravlja, škola te kulturnih prostora i sadržaja. Uz to naša je gradska četvrt prije svega radnička četvrt koja je zbog velikog priljeva stanovništva u prošlosti te povijesnih okolnosti oduvijek bila sjecište raznih kultura, nacionalnosti i životnih stilova. Tu raznolikost smatramo svojim bogatstvom i cilj nam je na transparentan i pravedan način provoditi dijalog, uključivanje i poštivanje prava svih pripadnika manjina.

Dostupna kultura, tržnice, igrališta i rekreativne zone!

Zapušteni javni prostori

Tržnica Volovčica desetljećima je bila centar društvenog i trgovačkog života jednog dijela Peščenice. Karakterizira je modernistička kružna građevina iz sredine 20. stoljeća i niz poslovnih prostora koji tržnicu dijele od tvornice Cedevita. Osim gradskih poslovnih prostora, na tržnici se nalaze montažni objekti, od kojih je jedan napušten, i jednokatna građevina s privatnim poslovnim prostorima za najam. Zbog sustavnog zanemarivanja, tržnica gubi kupce, što se posebno vidi u sve manjem broju štandova i sve više zapuštenih gradskih poslovnih prostora. Uz to tržnica je tek odnedavno noću osvijetljena, no na njoj se ništa ne događa veći dio dana. Otvoreno je i pitanje gradnje drugih javnih gradskih tržnica, primjerice u Kozari boku i Kozari putevima, Borovju i Savica Šancima, Resniku i Žitnjaku.

Projekt Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj pokrenut je 2006. u suradnji Sveučilišta u Zagrebu, Studentskog centra, Grada Zagreba i Ministarstva znanosti i obrazovanja kada je bivša Vojarna Borongaj u vlasništvu Republike Hrvatske ustupljena MZO-u za uspostavu Kampusa. Projekt vrijedan 500 milijuna eura, čije je financiranje prvenstveno bilo predviđeno iz EU-fondova, najavljen je kao najveća investicija u obrazovanje u posljednjih 150 godina, a trebao je biti ostvaren u dvije faze. Predviđeno je da će na Kampusu uz 20 fakulteta i studentski dom, biti smješteni i CARnet, SRCE, DHMZ, laboratoriji, istraživački centri, medijski centri, oko 15 instituta i 20 agencija, restorani, kafići, trgovine, sportski tereni i parkovi okruženi vodom, u programu oblikovanom prema principima održivog gospodarenja resursima. Gradska je skupština 2013. usvojila ovakav Urbanistički plan uređenja Kampusa Borongaj, ali nijedan njegov dio do danas nije realiziran. Za sada je on, nažalost, velikim dijelom i dalje neiskorišten, zapušten, a time i mjestimično nesiguran za posjetitelje.

Nedostatak kulturnih sadržaja

Kulturni sadržaji u gradskoj četvrti koncentrirani su u dva zapadna, gušće naseljena mjesna odbora (Volovčica i Folnegovićevo naselje), u kojima se nalaze dvije gradske knjižnice i Centar kulture na Peščenici – KNAP. Gradska knjižnica S. S. Kranjčević te spomenuti Kulturni centar na Volovčici dobri su primjeri gradskih ustanova s raznovrsnim kulturnim programom dostupnim širem građanstvu. Ferenščica, Kozari bok, Kozari putevi, Resnik, Petruševec na jugoistoku, ali i Peščenica na sjeveru Gradske četvrti, međutim, vape za kulturnim sadržajima.

Poboljšat ćemo pristupačnost javnih prostora, objekata i gradskih ustanova za osobe s invaliditetom, starije, dječja kolica i biciklistkinje i bicikliste u cijeloj četvrti.

Naši programski prioriteti

  • Na temelju analize stanja gradskih tržnica, kroz participativno uređenje, revitalizirat ćemo tržnicu Volovčica i učiniti je mjestom za druženje i nabavu zdrave i priuštive hrane kroz povoljnije iznajmljivanje gradskih prostora, obnovu kružne građevine, postavljanje suvremene komunalne opreme kao što su česme, klupice i drugo, a kroz suradnju s kulturnim ustanovama učinit ćemo plato tržnice mjestom kulture i druženja.
  • Uložit ćemo napore u realizaciju sportsko-rekreacijskih sadržaja na području Kampusa Borongaj uz zadržavanje zelene infrastrukture i bolju povezanost s okolnim naseljima. 
  • U suradnji sa školama i u dogovoru s MZO-om postepeno ćemo urediti i kontinuirano održavati školska igrališta na području cijele gradske četvrti te u blizini izgraditi suvremena javna vježbališta.
  • Uz svako postojeće i buduće sportsko igralište i vježbalište osigurat ćemo javnu česmu s besplatnom pitkom vodom.
  • Postupno ćemo poboljšavati pristupačnost javnih prostora, javnih objekata i gradskih ustanova za osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi, dječja kolica i biciklistkinje i bicikliste u cijeloj gradskoj četvrti. 
  • Omogućit ćemo  dostupnim najam praznih gradskih prostora za kulturne i društvene sadržaje u naseljima u kojima tih sadržaja nedostaje.
  • Dugoročno ćemo i kontinuirano približiti kulturne sadržaje građanima u svim mjesnim odborima gradske četvrti putem novih kulturnih sadržaja te kroz suradnju s postojećim kulturnim ustanovama.
  • Kulturne sadržaje razvijat ćemo i u suradnji s civilnim sektorom.

Unaprijeđenje infrastrukture

Peščenica je zadnjih godina postala “El Dorado” za investitore koji otkupljuju zemljišta bivših industrijskih pogona ili neuređene zelene površine i grade velik broj novih stanova bez adekvatne komunalne infrastrukture. Stambeni prostori su potrebni, no problem je u stambenim politikama Grada koji izdaje dozvole za gradnju privatnih stambenih zgrada bez kvalitetnog urbanističkog planiranja i koji ne prepoznaje rješenje u gradnji javnih stanova za najam. Zgrade su često predimenzironirane za naselja u kojima se grade, a komunalna infrastruktura ostaje istog kapaciteta kao prije. Nedostaju novi vrtići i škole, prometna infrastruktura i infrastruktura odvodnje su preopterećene, a Grad i dalje izdaje dozvole za gradnju.

Nebalansirani razvoj kvartova

Na Borovju se unazad dvije godine počeo graditi velik broj novih zgrada i stanova, a u  komunalnu infrastrukturu se gotovo uopće nije ulagalo. Naselje nema ni vrtić, dok je školi potrebno proširenje. Nedostaje i trgovačkih sadržaja poput supermarketa i tržnice. Borovje nema poštu ni pedijatra, a u Domu zdravlja većina ordinacija ne prima nove pacijente. Većina spomenutih zgrada su tzv. spavaonice koje ne nude nikakav dodatni sadržaj. Čestice na kojima se grade maksimalno su iskorištene, ne poštuje se izvorni princip izgradnje na Borovju, mjesta između zgrada je premalo, a tamo gdje ih ima, rezervirana su za jedno parkirno mjesto po stanu propisano GUP-om. 

Na Ferenščici, kod križanja Ivanićgradske i i Ivekovićeve ulice, na mjestu gdje je nekad bio jedan od pogona Građevinskog poduzeća Vladimir Gortan – Odjel građevinska stolarija, u razdoblju od 2015. do 2020. izgrađeno je i useljeno nekoliko zgrada s velikim brojem stanova. Započela je i izgradnja dodatnih stambenih prostora u Lovinčićevoj ulici gdje je predviđeno 10 novih zgrada s po 80 stanova. S obzirom na to da se radi o novom kvartu u formiranju, već sada je očito da ovo naselje ima problem s neadekvatnom prometnom infrastrukturom koja ne prati dolazak novog stanovništva. Sve je manje zelenih površina, a s novom gradnjom ne dolaze i javni sadržaji za ispunjeniji društveno-kulturni život za nove i stare susjede u kvartu.

Na Borongaju su nedavno dovršene tri velike zgrade osmerokatnice s velikim brojem novih stanova. Te zgrade spajaju se na Borongajsku cestu, dovoljno opterećenu svima dobro poznatim prometnim gužvama koje se protežu od križanja Planinske ulice i Ulice Donje Svetice, sve do sredine Borongajske ceste. Sustav odvodnje na Borongajskoj cesti je prestar i premalog kapaciteta da bi uz oborinske vode “progutao” i kanalizacijski otpad novih stanova zbog čega zadnjih godina dolazi do poplavljivanja podruma i suterenskih stanova u dijelu Alfirevićeve ulice i Borongajske ceste. 

Na prostoru između Ulice grada Gospića, Čavićeve, Getaldićeve i Borongajske ceste još je jedan prostor gdje kreće gradnja novog stambeno-poslovnog naselja gdje nisu planirane nove građevine javne i društvene namjene. 

Na Staroj Peščenici, karakterističnoj po mirnim, gradskim, starim ulicama, također je vidljiva prekomjerna izgradnja, osobito na području između Heinzelove, Bužanove, Branimirove i Kušlanove te u trokutu ulica Harambašićeva–Svetice–Branimirova gdje se posljednjih godina velikom brzinom grade višekatnice bez ulaganja u proširenje infrastrukture. Nedostatak osnovne škole gorući je problem s obzirom na to da ostaje nejasno pitanje gdje će se školovati novi stanari.  

Osnovna škola Dragutina Kušlana podstanar je u zgradi III. gimnazije koja osim neprimjerenih pedagoških uvjeta, gdje prvašići i gimnazijalci dijele istu sportsku dvoranu, sanitarni čvor i hodnike, postaje tijesna za nove male stanovnice i stanovnike naselja. Nebalansirana izgradnja vidljiva je i u Harambašićevoj ulici gdje su srušene stare poštanske hale i planira se gradnja novih zgrada na već sada prometno preopterećenom području.

Ulaganja u naselja kojima nedostaje osnovna gradska infrastruktura

Neki dijelovi naselja na Peščenici i Žitnjaku još uvijek nemaju osnovnu gradsku infrastrukturu poput struje, vode i kanalizacije, pri čemu je loše infrastrukturno stanje posebno vidljivo u romskim naseljima. 

Većina romskih naselja nalazi se na rubnim dijelovima Zagreba, a razlikujemo divlja supstandardna naselja izgrađena od otpadnih materijala (npr. Struge i Vrtni put na Žitnjaku) i legalizirana naselja sa zidanim kućama (Planinska i Dumovec) u kojima gotovo polovica romskih obitelji živi u prostoru manjem od 35 m2 (njih 20% i na 10 m2), uz nedostatak komunalnih priključaka (struja, voda, kanalizacija) te onečišćenje zraka i okoliša.

U Andrilovečkoj ulici postoji infrastruktura (struja, voda, kanalizacija, plin…) i većina je objekata priključena na iste, no problem je u starim kanalizacijskim priključcima zbog čega dolazi do začepljenja i plavljenja prilikom jakih padalina. 

Potreba za ulaganjima u javne gradske vrtiće

Jedan dio Peščenice i Žitnjaka infrastrukturno je pokriven vrtićima, no postoje dijelovi četvrti u kojima ih nema. Javni gradski vrtići postoje na Donjim Sveticama, Borongaju, Ferenščici, Staroj Peščenici, u Volovčici, Vukomercu, Folnegovićevom naselju, Kozari boku i Petruševcu. Primjećuje se potreba za vrtićima u Ivanjoj Reki i u naselju Borovje.

Potreba za ulaganjem u zdravstvene ustanove na Peščenici i Žitnjaku

Resnik nema riješeno pitanje ambulatne niti doma zdravlja za svoje stanovnike, a najbliži domovi zdravlja su u Mjesnim odborima Ivanja Reka i Žitnjak u kojem nova zgrada ambulante još uvijek nije otvorena, iako su radovi završeni. Na području Mjesnog odbora Peščenica postoji prostorno neiskorišten Dom zdravlja Njegoševa u kojem rade samo tri ordinacije. Pedijatrijska ordinacija prije nekoliko je godina  preseljena u Ivanićgradsku ulicu koja prometno nije povezana sa Starom Peščenicom i roditelji su prisiljeni, ako nemaju vlastiti prijevoz, s bolesnom djecom pješačiti 1,5 km do pedijatra. 

Ulaganja u nove ili proširenje postojećih škola

Nedavno je izgrađena nova škola za učenike od prvog  do četvrtog razreda Osnovne škole u Resniku, a primjetno je da nova škola nema parkirališna mjesta. Osnovna škola Žitnjak u Petruševcu namijenjena je učenicima od prvog  do četvrtog razreda. Ivanja Reka ima novu suvremenu zgradu osnovne škole čiji kapaciteti nisu popunjeni. 

Ubrzat ćemo energetsku obnovu i modernizirati osnovne škole na Ferenščici, Volovčici, Borongaju te izgraditi Osnovnu školu na Staroj Peščenici.

Naši programski prioriteti

  • Što prije ćemo urediti zelene javne površine u svim dijelovima Peščenice i Žitnjaka u kojima nedostaju,.
  • Ulagat ćemo u zapuštena naselja s lošom ili nepostojećom infrastrukturom.
  • Izgradit ćemo zdravstvene ustanove na onim područjima četvrti u kojima nedostaju, posebice ambulantu na Resniku. 
  • Proširit ćemo OŠ Borovje te sanirati potresom oštećenu dvoranu OŠ Lovre pl. Matačića u Folnegovićevu naselju. 
  • Ubrzat ćemo energetsku obnovu i modernizirati osnovne škole na Ferenščici, Volovčici, Borongaju te izgraditi Osnovnu školu D. Kušlana na Staroj Peščenici.
  • Izgradit ćemo vrtiće na Borovju, Resniku i Ivanjoj Reki te analizirati stanje popunjenosti postojećih vrtića u četvrti.

Razvoj javnog prijevoza i prometne infrastrukture

Prometni problemi na potezu Planinska ulica–Borongajska cesta–Ulica Vukomerec

Područje na kojem se nalaze naselja Borongaj, Volovčica i Vukomerec, ali i dio područja Gradske četvrti Donja Dubrava, ima problem s prometnim gužvama. To je područje na sjeveru “ograđeno” željezničkom prugom, a stanovnice i stanovnici tog područja često koriste ulicu Vukomerec, Borongajsku cestu i Planinsku ulicu za kretanje prema središnjem i zapadnom dijelu grada. Prometni smjer Ulica Vukomerec–Borongajska cesta–Trg Volovčica–Planinska ulica izrazito je opterećen prometom iz smjera Vukomerca. Ovo je i ruta autobusne linije 215 Trnava–Kvaternikov trg, zbog čega autobus vrlo često kasni i snižava ukupnu kvalitetu javnog gradskog prijevoza. Grad ne ulaže u razvoj javnog prijevoza ni u biciklističku infrastrukturu, a potiče “investitorski” urbanizam koji dozvoljava gradnju ne mareći za opterećenost postojeće kvartovske infrastrukture.

Zapuštena ili nepostojeća infrastruktura za javni prijevoz te nedostupnost javnog prijevoza

Većina stajališta ili nema natkrivena stajališta ili su u lošem stanju, devastirane i neadekvatno opremljene. Izuzetak su obnovljene stanice bliže poslovnoj zoni. I druga prometna tramvajska infrastruktura u lošem je stanju, kao primjerice tramvajski most preko potoka Bliznec . Nedostupnost javnog autobusnog prijevoza stanovnicima predstavlja dodatan problem. Nedovoljno su česte tramvajske linije 2, 3, 13 kao i autobusne linije 216, 217, 237, 276 prema Žitnjaku, Kozari putevima, Ivanjoj Reki i Dumovcu. Nedostaje i autobusna linija prema Dubravi koja je ukinuta, a koja je povezivala Ivanja Reku i Dubravu.

Nedovoljno pješačkih (i biciklističkih) prijelaza preko željezničke pruge na Branimirovoj

Željeznička pruga na Branimirovoj potpuno je izolirala našu četvrt od Gradske četvrti Maksimir i naselja Ravnice, a s obzirom na to da se pruga na Borongaju spušta u razinu ceste, odnosno pješaka, postaje i opasno područje bez ograde i oznaka. Stanovnici i stanovnice Peščenice “na divlje” prelaze prugu kako bi došli do Ravnica ili Dubrave. Od pothodnika kod željezničke stanice Maksimir do prijelaza Trnava, dugačko 2,5 km, nema nijednog pješačkog prijelaza. Potencijal za pješačko i biciklističko povezivanje predstavlja prostor nekadašnje nizinske željezničke pruge koja je prolazila uz Novu Branimirovu i preko Donjih Svetica do Vukovarske. 

Problem nedostatka parkirnih mjesta za stanare u nekim naseljima

Folka, Borongaj, Stara Peščenica, samo su neka od naselja na Peščenici koja zbog svoje lokacije i blizine središtu grada ili poslovnim zonama imaju problem manjka parkirališnih mjesta. Kako se radi o gusto naseljenim područjima, nužno ćemo voditi računa o tome da nova parkirna mjesta ne zauzimaju postojeće zelene površine.

Poticat ćemo javni i biciklistički prijevoz te što prije pokrenuti izgradnju biciklističke magistrale duž Nove Branimirove te razvoj biciklističke infrastrukture u cijeloj četvrti.

Naši programski prioriteti

  • Obnovit ćemo prometnice u svim naseljima Peščenice gdje je to potrebno, posebno u starim naseljima s obiteljskim kućama.
  • Osigurat ćemo parkirno mjesto stanarima naselja gdje postoji manjak parkirališnih mjesta tako da ne smanjujemo zelene površine.
  • Proširit ćemo i urediti infrastrukturu odvodnih voda na Borongajskoj cesti kako bi zaustavili poplavljivanje dijela stanova.
  • Rasteretit ćemo promet produženjem Vukovarske uz tramvajski i cestovni spoj ispod Branimirove prema Mandlovoj i analizirati potrebu za produženjem i proširenjem drugih prometnica za automobile.
  • Obnovit ćemo infrastrukturu javnog prijevoza, od nadstrešnica na stanicama do ostale infrastrukture, a sva stajališta imat će prilagođen izvadak iz voznog reda.
  • Poticat ćemo javni i biciklistički prijevoz te što prije pokrenuti izgradnju biciklističke magistrale duž Nove Branimirove te razvoj biciklističke infrastrukture uz Planinsku, Borongajsku cestu, Vukomerec, Vukovarsku i Ulicu grada Gospića.
  • Duž Slavonske ćemo urediti kvalitetnu biciklističku poveznicu od Držićeve sve do Sopnice-Jelkovec.
  • Analizom križanja Planinske ulice i Ulice Donje Svetice izvršit ćemo nužne intervencije kako bi križanje bilo prohodno.
  • Na prostoru nekadašnje pruge na Donjim Sveticama uredit ćemo javnu zelenu oazu Svetice s dječjim sadržajima, šetnicom i biciklističkom stazom koja će spajati na Novu Branimirovu i Vukovarsku (dijagonala Branimirova–Vukovarska).
  • Izradit ćemo prometni elaborat potrebe za novim prijelazima preko željezničke pruge na Branimirovoj.
  • Izgradit ćemo pješački i biciklistički prijelaz ispod ili iznad pruge u produžetku Šetališta Vesne Parun.
  • Osigurat ćemo prugu ogradom u dijelu gdje nema prijelaza, a nakon što se odrede i izgrade novi prijelazi.
  • Prema analizi strateške karte buke izgradit ćemo bukobrane uz Slavonsku aveniju.

Zelena Peščenica i Žitnjak

Ilegalna odlagališta otpada

Naši Peščenica i Žitnjak imaju i problem ilegalnih divljih odlagališta raznog otpada. U blizini naselja Resnik ilegalno se zaprima otpad bez dozvole za gospodarenje otpadom. Otpadom je zatrpano jezero, a građanke i građani s pravom strahuju od ekološke katastrofe. Kraj jezera Savica Šanci (Vrtni put, MO Petruševec) sanirano je 2018. godine jedno takvo odlagalište, no primijećeno je da se i dalje tamo odlaže. Unutar vodozaštitnog područja u Ivanjoj Reki također se već godinama dovozi razni miješani otpad. S problemom glomaznog otpada susreću se pojedina naselja na Peščenici i Žitnjaku, a naselja kao što su Volovčica i Ferenščica često imaju po nekoliko divljih odlagališta. 

Sječa stabala po kvartovima

Klimatske promjene koje se ogledaju kroz pojavu ekstremnih kišnih razdoblja i povećani udio nepropusnih površina (betonskih i asfaltnih površina) u urbanim sredinama dovode do veće količine oborinskih voda koje postojeći sustav odvodnje ne može prihvatiti. Smanjenje zelenih površina rezultira i pojavom tzv. toplinskih otoka koja se očituje većim temperaturama zraka kao posljedicom urbanizacije bez zelenila. Povećana temperatura u urbanim područjima nepovoljno utječe na zdravlje ljudi i kvalitetu života. Uz to gotovo svako naselje na Peščenici doživjelo je netransparentnu sječu starih stabala za koju nisu znali čak ni vijećnici u mjesnoj samoupravi. Jedan od najočitijih primjera je sječa velikog, više desetljeća starog, bora na Ferenščici kako bi taj bor postao kratkotrajno božićno drvce ispred nove sljemenske žičare.

Pokrenut ćemo akcije sadnje i održavanja visokog raslinja te ćemo zaštititi postojeću prirodnu baštinu.

Naši programski prioriteti

  • Jedan od prioriteta bit će rješavanje sustava gospodarenja otpadom što uključuje i poboljšanje trenutnog sustava odvajanja otpada. 
  • Pomoću inovativnih rješenja popravljaonica i kvartovskih reciklaonica smanjit ćemo glomazni otpad, a sustav odvoza glomaznog otpada učinit ćemo dostupnijim i priuštivim.
  • Pokrenut ćemo akcije sadnje i održavanja visokog raslinja te ćemo zaštititi postojeću prirodnu baštinu.
  • Čuvat ćemo zelene površine na terenima u vlasništvu grada i, u mjeri u kojoj je to moguće, u vlasništvu države.
  • Kroz sustav mjesne samouprave uvest ćemo informiranje o sječi stabala, njihovoj opravdanosti i planiranoj sadnji novih.

Raznolika Peščenica i Žitnjak za sve zajednice i ljude!

  • U svojim politikama u mjesnim odborima i gradskoj četvrti vodit ćemo se načelima pravednosti, uvažavanja i prihvaćanja te ćemo uložiti napore za ostvarenje integracije u društvo te uspostave pravog dijaloga i razumijevanja između većinskog stanovništva i nacionalnih, etničkih i drugih manjina, posebice Romkinja i Roma.
  • Prilikom uvažavanja tih načela vodit ćemo se i različitostima unutar neke manjinske zajednice s obzirom na klasni status, rod, seksualnu orijentaciju i rodni identitet, invaliditet i dob.