Razorni potres koji je pogodio Zagreb u ožujku 2020. prouzročio je materijalnu štetu koja iznosi otprilike 60% cijelog proračuna RH. Od proljeća 2020. do danas Zagreb i okolica pretrpjeli su još niz manjih, ali i dalje značajnih trešnji, pogotovo nakon razornog potresa koji je pogodio Baniju. Prošla je puna godina dana, a na obnovi Zagreba nije napravljeno gotovo ništa, centar grada je i dalje nesiguran, a mnogi stanovnici Zagreba i dalje se ne mogu vratiti u svoje domove. Zbog podijeljene nadležnost nad obnovom na pet institucija prema Zakonu o obnovi ona napreduje sporo ili nikako.

Obnovu grada Zagreba i okolice vidimo kao priliku za temeljitu urbanističku obnovu koja je nužnost nakon gotovo 30 godina zanemarivanja preporuka struke. Obnova oštećenih dijelova Zagreba dugoročan je proces, ali on ne smije čekati. U tom ćemo procesu težiti pravičnoj raspodjeli javnih sredstava, učinkovitoj provedbi, očuvanju identiteta grada, zaustavljanju trenda iseljavanja iz centra i brzom povratku u obnovljene ili ponovno izgrađene obiteljske kuće. 

Obnovu grada Zagreba vidimo kroz četiri dimenzije. Prva je dimenzija fizička obnova koja ne uključuje samo vraćanje u prvobitno stanje, nego i povećanje protupotresne otpornosti i obnavljanje komunalne infrastrukture, koja je posebno neadekvatna i preopterećena u povijesnoj jezgri grada. Druga je dimenzija društvena obnova, jer obnovu ne shvaćamo samo kao fizičku obnovu zgrada i kuća, nego kao unapređenje javnih prostora i gradskih ambijenata, odnosno vraćanje stanovnica i stanovnika i donošenje nove društvenosti povijesnoj jezgri grada i podsljemenskim naseljima. Treća je dimenzija  gospodarska, odnosno zamašnjak domaćim građevinskim poduzećima, kako bismo pojačali zapošljavanje i kako bi novac iz proračuna stvarao novu vrijednost koja ostaje u lokalnoj zajednici. Četvrta je dimenzija zelena transformacija, odnosno prilika da ozelenimo grad, povećamo energetsku učinkovitost zgrada i kvalitetu stanovanja. Možemo ne samo obnoviti grad, nego iskoristiti ovaj trenutak za razvojni zaokret koji će vratiti život u grad.

Kako bismo sustavno pristupili obnovi, ojačat ćemo ulogu savjeta gradonačelnika sačinjenog od predstavnika struke sa znanjem i iskustvom u obnovi drugih gradova. Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba izradit će plan obnove centra grada zasnovan na cjelovitoj obnovi, kako konstrukcijske stabilnosti, tako i povećanja kvalitete života u njemu kroz aktivaciju donjogradskih dvorišta kao mjesta susreta i javnih sadržaja. Plan će voditi računa o identitetu povijesne cjeline Zagreba, ali i učinkovitosti i pravovremenosti obnove. Dodatni ciljevi pritom su:

• Osigurati da cjelokupna obnova za koju je zadužen Grad Zagreb ide kroz jedinstvenu proceduru i jednu instituciju. Nadležni ured u potpunosti će administrirati cjelokupne postupke, od utvrđivanja štete do provedbe radova.
• Naši predstavnici u Fondu za obnovu radit će na transparentnosti i efikasnosti rada Fonda, a pri izradi plana obnove Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada vodit će se načelima transparentnosti i participativnosti.
• Rad pripadajućih gradskih službi usmjerit ćemo na izvršavanje poslova koji mogu smanjiti troškove obnove (poput uklanjanja građevina i odvoza građevinskog materijala) te na savjetodavnu pomoć građanima i građankama u pripremi zahtjeva za obnovu stambenih zgrada.

Cilj je našeg modela obnove javnih zgrada podići protupotresnu otpornost objekata koji idu u obnovu, posebice vrtića, škola i zdravstvenih ustanova, uz istovremenu energetsku obnovu i povećanje pristupačnosti za osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi. Sredstva za obnovu tih zgrada osigurana su u Fondu solidarnosti, a Zagrebačka razvojna agencija bit će provedbeno tijelo za projekte obnove obrazovne infrastrukture. Sredstva za energetsku obnovu javnih zgrada osigurat ćemo iz Fonda za energetsku učinkovitost i Fonda za oporavak i otpornost. 

Da bismo osigurali brzu pripremu projektne dokumentacije za obnovu kao i kapacitete za provedbu radova, na početku mandata raspisat ćemo natječaj za okvirni sporazum s većim brojem ustanova i tvrtki ovlaštenih za izradu projektne dokumentacije te s tvrtkama za izvođenje građevinskih radova. 

Taj “bazen” stručnjaka i tvrtki osigurat će izbjegavanje zastoja u obnovi. Nadalje,  time će se standardizirati i propisati cijene usluga i radova, čime ćemo spriječiti divljanje cijena na tržištu. 

U procesu obnove težit ćemo unapređenju domaće industrije i korištenju lokalno proizvedenih materijala i opreme te prihvatiti svu pomoć i znanje koje nude naši fakulteti i strukovne udruge kako bismo krenuli u što učinkovitiju i sigurniju obnovu zgrada.

U obnovi privatnih stanova omogućit ćemo građanima i građankama posredovanje gradskih službi u ishođenju dokumentacije potrebne za dobivanje rješenja o obnovi. Dat ćemo i tipska rješenja za obnovu zgrada koja ne zahtijevaju duže iseljavanje stanara, pri čemu ćemo financirati i pružiti usluge izrade projektne dokumentacije i odabira izvođača po cijenama koje je Grad standardizirao kroz proces javne nabave. Omogućit ćemo stanarima istovremenu energetsku obnovu i ugradnju liftova, uključujući vanjske montažne liftove na dvorišnim stranama zgrada, gdje god je to moguće. 

Pri sudjelovanju u obnovi privatnih stanova i kuća pristupit ćemo planiranju obnove cjelokupnih blokova, kako bismo zadržali identitet i urbanu cjelinu Donjeg i Gornjeg grada. Uz obnovu stambene infrastrukture osigurat ćemo i obnovu unutarnjih dvorišta zgrada s ciljem njihovog uređenja i povećanja zelenih površina. 

U obnovi kuća u potresom pogođenim zagrebačkim naseljima omogućit ćemo vlasnicima pripremu projektne dokumentacije, pristup standardiziranim cijenama usluga i radova, kao i posredovanje u ishođenju potrebnih dozvola i dokumenata s tijelima državne uprave, uključujući i Fond za obnovu. Naši prioritetni ciljevi pritom su:

• hitan smještaj obitelji koje su izgubile krov nad glavom u adekvatne stanove u vlasništvu Grada te osiguravanje gradskog prostora za skladištenje pokretne imovine stanarki i stanara koji su morali iseliti iz svojih stanova i kuća;
• hitna sanacija rizičnih objekata u svrhu osiguravanja sigurnosti pješakinja i vozila na ulicama te povratak povjerenja i osjećaja sigurnosti boravka u središtu grada;
• brza izgradnja porušenih obiteljskih kuća i povratak obitelji u njihove nove domove, a  to će obuhvatiti i modele financiranja prefabriciranih zamjenskih niskoenergetskih kuća;
• uspostavljanje sustava učinkovitog održavanja stambenih i javnih zgrada, odnosno veće kontrole preinaka u privatnim stanovima i poslovnim prostorima.

Obnova zgrada javne namjene (npr. vrtića, škola, bolnica) financirat će se u naredne dvije godine s 5,1 milijardom kuna iz Europskog fonda solidarnosti. U istom razdoblju iz proračuna Grada Zagreba i državnog proračuna izdvajat će se između 400 i 900 milijuna kuna godišnje za konstrukcijsku obnovu privatnih stanova i kuća, izgradnju zamjenskih objekata te revitalizaciju blokova. Srednjoročno, do 2026. godine, konstrukcijsku obnovu pratit će i energetska obnova javnih i privatnih objekata te zelena transformacija gradskih blokova i naselja, što će se financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Na duži rok, do 2030. godine, obnova infrastrukture i poticanje zelenog gospodarstva financirat će se i iz ITU mehanizma.