Gradska četvrt Novi Zagreb – zapad smještena je južno od Save, na jugozapadnom dijelu Zagreba. Proteže se od Velesajma i Avenije Većeslava Holjevca na istoku, do prostora Zagrebačke županije na zapadu i Gradske četvrti Brezovica na jugu. Obuhvaća naselja Kajzerica, Siget, Sveta Klara, Trnsko, Trokut, Savski Gaj, Lanište, Remetinec, Jaruščica, Botinec, Blato, Hrašće Turopoljsko, Odra, Mala Mlaka, Donji Čehi, Gornji Čehi, Hrvatski Leskovac, Ježdovec i Lučko. Postoje velike razlike među naseljima, od izrazito urbaniziranih sjeveroistočnih dijelova do posve ruralnih dijelova izvan obilaznice.

Prema popisu iz 2011. godine, broj stanovnika u gradskoj četvrti iznosi 58 103. Karakteristika gradske četvrti je stalna izgradnja novih stambenih jedinica i prateći rast broja stanovnica i stanovnika, što će skorašnji popis stanovništva precizno utvrditi.

Na prostoru gradske četvrti stalno se gradi, pri čemu se ne vodi dovoljno brige o kontekstu, infrastrukturi, pratećim sadržajima i javnom prostoru. Postojeća regulativa i prostorni planovi ili nisu dobri, ili se dobro ne provode.

Grad će odmah kroz regulativu i prostorne planove spriječiti nastanak nove štete. Pristupit ćemo izradi detaljnih prostornih studija uz participaciju građana i uključivanje mjesne samouprave u participativni proces. Posebnu pažnju pritom posvetit ćemo reguliranju izgrađenosti te razvoju infrastrukture i sadržaja u kvartovima kako bi se unaprijedila kvaliteta javnog života.

Poboljšat ćemo komunalnu opremljenost i sadržaje u naseljima uključujući određene gospodarske aktivnosti. U tu svrhu koristit ćemo prostore koji su izgubili prvobitnu namjenu, prije svega područje Velesajma, kao i manje prostore kakvih ima u gotovo svakom naselju, često u samom centru, primjerice u Lučkom, Botincu i Remetincu. Nedovršeno planirano naselje s gradskim stanovima Podbrežje treba dovršiti.

Izradit ćemo planove urbane sanacije u dijelovima Novog Zagreba. Cilj navedene urbane sanacije bit će značajno unapređenje komunalne opremljenosti na područjima legalizirane izgradnje, kao i u kvartovima u kojima raste naseljenost, do kojeg je došlo posljednjih desetljeća, a nije ju pratio odgovarajući rast kapaciteta vrtića, škola, ambulanta, zelenih površina i infrastrukture.

Dijelovi Novog Zagreba – zapad, poput dijelova Lučkog, Ježdovca, Hrvatskog Leskovca, Blata, Svete Klare, nisu spojeni na plin, vodovod i kanalizaciju. Problemi s kanalizacijom i odvodnjom prisutni su i u naseljima poput Botinca, u kojima infrastruktura postoji, ali nije kvalitetno napravljena i održavana.

Pored kanalizacijske i vodovodne mreže, ovim naseljima nedostaje i poveznica s gradskim plinovodom. Smatramo važnim omogućiti njihovim stanovnicima pristup gradskom plinu, a ponuditi ćemo im i ekološki održive modele opskrbe energijom i grijanja.

U pojedinim naseljima nema dovoljno mjesta u vrtićima i osnovnim školama, ili uopće nema vrtića i škola, pa djeca putuju u susjedna naselja. Nedostatak mjesta u vrtićima najizraženiji je u Svetoj Klari i Podbrežju, dok mjesta u osnovnim školama nedostaje na području Blata, Remetinca i Savskog Gaja. 

U što kraćem roku izgradit ćemo vrtiće u Svetoj Klari i Podbrežju i osnovne škole na Laništu i u Blatu, koje su u planu i za koje je već pripremljena dokumentacija. Započet ćemo pripreme za izgradnju vrtića i škola na novim lokacijama, u skladu s potrebama stanovnika.

Analize gradskih ureda ukazuju na potrebu izgradnje jednog ili više novih objekata primarne zdravstvene zaštite za naselja Ježdovec, Hrvatski Leskovac, Blato, Remetinec, Sveta Klara, Čehi, Mala Mlaka. U Odri je potrebno dovršiti uređenje najavljene ambulante.

Bolnica u Blatu povećala bi pristup sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti stanovnicama i stanovnicima gradske četvrti i šireg područja.

U dijelovima gradske četvrti, primjerice na Laništu, u Remetincu i Blatu, nema dovoljno javnih parkova. Tamo gdje takvi prostori postoje u planovima, poput prostora “Plave potkove” između Sigeta i Podbrežja, zatim u Svetoj Klari i Botincu, nisu realizirani i uglavnom se koriste za poljoprivredu. Prostor “Plave potkove” ozbiljno je načet novogradnjom u naselju Siget.

U prostornim planovima osigurat ćemo više javnih zelenih površina, parkova i dječjih igrališta kao posebnih zona, ali i unutar zona druge namjene. Realizirat ćemo planirane parkove i prostore za rekreaciju u Svetoj Klari, Botincu, ispred Hostela Arena. Afirmirat ćemo prostor “Plave potkove”. Postojeće parkove ćemo bolje održavati. To se odnosi i na privatne parcele koje su vlasnici dužni održavati.

Vodocrpilišta Ježdovec i Mala Mlaka su zaštićena područja i strateški resurs grada. Unatoč zaštiti, u Ježdovcu se nalazi ilegalno odlagalište na koje se otpad, najviše građevinski, ali i onaj opasni, nesmetano odlaže usprkos postavljenom videonadzoru. Na području Male Mlake također postoje divlja odlagališta otpada. Problem manjih ili većih divljih odlagališta postoji u svakom naselju, ali je rizik najveći u Ježdovcu i Maloj Mlaki. Ovim vodocrpilištima opasnost prijeti i od loših praksi u poljoprivredi, kao i od neriješene kanalizacije.

Grad će sanirati štetu i osigurati djelotvorno provođenje mjera zaštite okoliša. Uvest ćemo edukaciju građanki i građana, nadzor lokacija i kazne, prije svega za pravne subjekte koji odlažu otpad. Saniranje ilegalnih odlagališta bit će dio temeljite promjene sustava prikupljanja, razdvajanja, odvoza i zbrinjavanja otpada.

U javnom prijevozu nije iskorišten potencijal željeznice. Manji dio gradske četvrti ima direktan pristup tramvaju na Aveniji Dubrovnik, dok je većina naselja povezana autobusom. Autobusne linije uglavnom voze na Savski most.

Kroz suradnju s HŽPP-om i HŽ Infrastrukturom, unaprijedit ćemo nedovoljno iskorišteni potencijal gradskog željezničkog prometa. Navedeno unapređenje uključivat će snažnije aktiviranje postojeće pruge u smjeru sjever-jug, kroz izgradnju novih putničkih stajališta vlaka, primjerice u Svetoj Klari. Grad će proširiti tramvajsku mrežu u prvom redu tamo gdje su osigurane trase i riješena vlasničko-pravna pitanja, primjerice od Zapruđa, preko Sarajevske i Vatikanske ulice do Podbrežja. Na lokacijama gdje kvalitetniji javni prijevoz željeznicom i tramvajem nije moguće osigurati, unaprijedit ćemo autobusne veze.

Uz relativno mala ulaganja moguće je znatno poboljšati biciklističku infrastrukturu. Izgradit ćemo mostove za pješakinje i bicikliste, od Laništa prema Jarunu i od Hipodroma prema Prisavlju. Biciklističke staze bolje ćemo urediti i dovesti ih do svakog naselja. Izgradit ćemo i dodatne prolaze ispod pruge za pješake i biciklistkinje.

Promet automobilima na području gradske četvrti u stalnom je porastu zbog rasta broja stanovnika, stupnja motorizacije, tranzitnog prometa s obilaznice i iz drugih dijelova grada. Osim rekonstrukcije rotora, prometna infrastruktura nije se širila, a nije poboljšan niti javni prijevoz. Dijelovi gradske četvrti južno od pruge prema Karlovcu i Sisku imaju dodatni problem jer ne postoje podvožnjaci ispod pruge. Zbog povećanja broja automobila u naseljima s većom gustoćom stanovanja postoji problem nedostatka parkirnih mjesta i nepropisnog parkiranja. 

U cilju rješenja ovih problema nužna je izgradnja novih prometnica i obnova postojećih, poput izgradnje mosta zapadno od Jadranskog, na lokaciji koju treba tek odrediti te etapnog produženja Vatikanske avenije do Podbrežja i dalje do Remetinca uzduž nove tramvajske trase. Izgradnjom tih prometnica grad će se dodatno povezati preko Save, a zapadni dio Novog Zagreba povezat će se s istočnim dijelom. Na dvama mjestima izvest ćemo podvožnjake ispod pruge, osigurati koridore za javni prijevoz i bolji pristup prometno izoliranim naseljima.

U mnogim naseljima ceste su preuske, nema nogostupa, autobusne stanice su loše, a ceste se često prekopavaju i loše su održavane.

Većinu problema na ovoj razini rješava lokalna samouprava, uz eventualno dodatno financiranje od strane Grada u rješavanju imovinsko-pravnih pitanja. Grad će podići tehničku razinu cesta i razinu kvalitete radova.

U većim naseljima uvest ćemo zone smirenog prometa, tj. zone mješovitog biciklističkog i automobilističkog prometa uz ograničenje brzine do 30 kilometara na sat.