Novi Zagreb – istok gradska je četvrt u nizinskom području južno od rijeke Save, danas najprepoznatljivija po brdu otpada Jakuševec koje je cijeli kvart obilježilo smradom i teškim onečišćenjem zraka. Vjerujemo da naša gradska četvrt svojim stanovnicama i stanovnicima može ponuditi puno više upravo zahvaljujući bogatoj baštini urbanizma 70-ih godina prošlog stoljeća koju čine mnogobrojni parkovi u istočnom dijelu Plave potkove, parkovi unutar naselja i zelene površine između zgrada. Na tim zasadama ćemo graditi našu četvrt u budućnosti: planski promišljati prostor počevši od raspodjele spremnika za otpad, uspostavljanje mreže biciklističkih staza i davanje prednosti pješakinjama i biciklistima u prometu do planskog razvoja kvartova sukladno potrebama stanovnica i stanovnika te stvaranja i njegovanja parkova i manjih zelenih površina. Držimo da svi koji su pronašli svoj život u jednom od 11 kvartova naše četvrti – Zapruđu, Utrini, Travnom, Dugavama, Jakuševcu, Hreliću, Velikom Polju, Buzinu, Sloboštini, Sopotu ili Središću – zaslužuju živjeti u prostoru po mjeri čovjeka, kretati se sigurno šetnicama i biciklističkim stazama, služiti se kvalitetnim javnim prijevozom, uživati u čistom kvartu i zelenilu te obogaćivati um i dušu kulturnim događanjima. Želimo Zagreb koji će biti moderno mjesto kvalitetnog i održivog urbanog života.

Odlagalište Jakuševec nužno je zatvoriti što prije, ali to se ne može dogoditi preko noći. Njegovo zatvaranje kasni već deset godina, ali možemo odmah početi povećavati postotak razvrstanog otpada, odnosno smanjivati količinu ostatnog otpada koji se odlaže na deponij. To vrijedi za cijeli Zagreb. 

Za razvrstavanje otpada „na kućnom pragu” potrebno je prilagoditi smetlarnike u stambenim zgradama te istodobno racionalizirati potrebe za spremnicima na ulici i „zelenim otocima” u dogovoru sa stanarkama i stanarima, odnosno predstavnicima stanara, mjesnim odborom i Čistoćom. Za ulični otpad koševi i spremnici trebaju imati poklopce koji će spriječiti vrane da rasipaju otpad u okoliš. Osigurat ćemo češći odvoz otpada, i kućnog i gradskog, te uvesti podzemne spremnika za otpad koji će zamijeniti ulične spremnike gdje god je to moguće i opravdano.

Inzistirat ćemo i na hitnom prelasku iz otvorenog tipa kompostiranja u zatvoreni tip kako bi se posve uklonio smrad kompostane u gradskoj četvrti. Radit ćemo na što hitnijoj obustavi rada drobilice građevnog otpada kako bi se zadovoljili najviši standardi prema kojima se nusprodukt drobljenja otpada ne emitira u atmosferu. Provođenje tih stavki ovisi o postojećim ugovorima Grada Zagreba, međutim, prioritet treba biti

Radi smanjenja nerazgradivog otpada, kroz Mjesni odbor Utrina pokrenut ćemo akciju obustavu korištenja jednokratnih plastičnih vrećica na tržnici u sklopu edukacija za građanke i građane – korisnice tržnice – o otpadu i razvrstavanju otpada. Dugoročno ćemo povući sredstva za obnovu tržnice iz fondova Europske unije. 

Dio problema s otpadom je i narušena kvaliteta zraka u cijeloj gradskoj četvrti. Informirat ćemo javnosti o onečišćenju zraka i njegovu sustavnom mjerenju te postaviti ekran na mjernu postaju za kvalitetu zraka u Dugavama kakav imaju druge mjerne postaje od DHMZ-a, s ciljem informiranja građanki i građana o kvaliteti zraka u njihovom kvartu. Dio odgovornosti za narušenu kvalitetu zraka snose i svinjogojske farme u Jakuševcu. Radit ćemo na iznalaženju rješenja kako bi se farme mogle premjestiti s područja Jakuševca počevši s revizijom postojećih nepravilnosti u tom procesu sve dosad.

Nedostatak parkirališnih mjesta velik je problem u svim kvartovima. Dio problema može se riješiti reorganizacijom naplate parkiranja, pri čemu treba uzeti u obzir potrebe i prava stanarki i stanara i dati im prednost, a dio je nužno riješiti poticanjem građanki i građana da se služe drugim oblicima prijevoza: tramvajem, autobusom, biciklom i vlakom.

U najkraćem roku nužno je resurse gradske četvrti uložiti u uspostavu biciklističkih staza duž glavnih prometnih pravaca: Ulicom Damira Tomljanovića, Avenijom Dubrovnik, Ukrajinskom i Islandskom ulicom te Vatikanskom ulicom u smjeru istok–zapad, zatim Avenijom Većeslava Holjevca, Ulicom SR Njemačke i Sarajevskom cestom u smjeru sjever–jug te uspostaviti neprekidnu biciklističku stazu prema Buzinu, Velikom Polju i Velikoj Gorici. U kasnijoj fazi planirat ćemo kapilarno širenje staza. Sukladno tome osigurat ćemo mjesta za parkiranje bicikala na svim trgovima i prometno-komunikacijskim čvorovima te u parkovima, a sve u obliku klamerica. Vodit ćemo brigu o uklapanju biciklističkih staza u razvoj parkova. Na Mostu mladosti izgradit ćemo rampu za uspon na most bez spuštanja s bicikla.

Ulaganje u javni prijevoz ima prioritet za razvoj grada. Cilj je produživanje tramvajske pruge od okretišta u Zapruđu Sarajevskom cestom zatim skretanjem u Vatikansku između Travnog i Dugava s okretištem u Sloboštini, a kasnije i njezino produživanje prema jugu i zapadu.. Ranžirni kolodvor ključna je i brza poveznica Hrelića, Jakuševca i Velikog Polja sa srcem Zagreba i Glavnim kolodvorom koju treba dugoročno razvijati. U međuvremenu nužno je ispitati potrebe građana za reorganizacijom javnog prijevoza autobusom – gotovo dvije trećine stanovnica i stanovnika gradske četvrti nemaju pristup tramvaju te se oslanjaju isključivo na osobni automobilski prijevoz zbog nepouzdanosti voznog reda i manjka autobusnih linija. Češće autobusne linije i jačanje prometa javnim prijevozom prema udaljenim dijelovima Zagreba ključni su koraci za smanjenje ovisnosti o osobnom automobilu i smanjenje prometnih gužvi, dok razvoj Park&Ride sustava može dodatno doprinjeti smanjenju gužvi i potrebi za parkirnim mjestima.

Posebnu pozornost posvetit ćemo pješačkim komunikacijskim koridorima između kvartova koji su presječeni izrazito velikim prometnim cestama, a postojeći pothodnici nisu uključiva rješenja jer su nedostupni osobama s invaliditetom, slabije pokretnim osobama, roditeljima s kolicima, biciklistima i drugima. Osigurat ćemo pristup liftovima i rampama za sve građanke i građane kojima su potrebni te spriječiti pretrčavanje preko prometnica postavljanjem pješačkih prijelaza s propisno spuštenim nogostupom.

Usprkos tome, troškovi za održavanje i čišćenje zelenih površina izrazito su visoki, stoga ćemo na razini gradske četvrti redovito i transparentno objavljivati sve troškove vezane za održavanje zelenih površina s ciljem dugoročne racionalizacije troškova i kvalitetnijeg upravljanja zelenim površinama. 

Od zelenih površina najpopularniji je Bundek čiji istočni dio tek čeka uređenje. Od Bundeka prema jugu počinje Plava potkova s Parkom Vjekoslava Majera uz Zapruđe, zatim park za pse uz Utrinu te zelena površina uz zapadno parkiralište Mamutice u Travnom. Ta zelena površina jedna je od triju najvećih parkova Plave potkove, a strpljivo čeka raspisivanje natječaja za uređenje. Preostali dio Plave potkove skreće prema zapadu kroz Sopot te će činiti niz parkova koji će se uz dovršeni Park mladenaca spustiti prema sjeveru, na Aveniju Dubrovnik. Spajanjem Potkove s prostorom Zagrebačkog velesajma, hipodroma i Bundeka, Plava potkova prelazi u Plavi prsten.

Parkove ćemo premrežiti pješačkim i biciklističkim stazama kojima će se građanke i građani moći nesmetano kretati, a pritom ćemo paziti da se postojeće utabane staze ukomponiraju u pješačke koridore. Prostor ulica i parkova treba činiti smislenu cjelinu bez prepreka, odnosno ograda koje narušavaju kontinuitet prostora osim ako su takve ograde nužne.

Parkovi kao prostor za rekreaciju trebaju imati pristup pitkoj vodi iz česmi kako za ljude tako i za životinje. Parkovi za pse zahtijevaju postavljanje rasvjete kako vlasnice i vlasnici pasa ne bi bili prisiljeni koristiti se drugim osvijetljenim prostorima za šetnju svojih ljubimaca.

U planiranju razvoja kvartova predvidjet ćemo potrebe za zelenim površinama u naseljima koja ih nemaju dovoljno – u Jakuševcu, Hreliću, Velikom Polju i Buzinu. Parkovi će nuditi ravnomjerne sadržaje – dječja igrališta, šetnice, vježbališta, igrališta za pse, boćališta, stolove za stolni tenis i ostale sadržaje. Sve te nove sportsko-rekreacijske sadržaje potrebno je i održavati, a postojeće revitalizirati – poput SRC-a Utrina u dijelu Plave potkove. Na malim zelenim površinama poticat ćemo permakulturu, urbano vrtlarstvo, javne voćnjake, šumske vrtove i cvjetnjake kako bismo oplemenili životni prostor i poticali razvoj participativnog društva i dobrosusjedske odnose.

Novi Zagreb – istok dom je više od 60 000 stanovnika. Od toga ih je više od petine starije od 65 godina. Prioritetna potreba gradske četvrti je ulaganje u izgradnju domova za starije jer se sada na mjesto u postojećim domovima čeka više od 10 godina.

poput liječnika obiteljske medicine, posebice u Buzinu i Velikom Polju, i ljekarne. Nadalje, izgradnja vrtića i škola mora prethoditi izgradnji novih stambenih zgrada uz poštovanje pedagoškog standarda u vrtićima te uz cilj da se nastava održava u jednoj smjeni. 

Mladi se, nažalost, ne mogu uključiti u život naselja kroz kulturne i društvene sadržaj jer takvih sadržaja gotovo i nema. Broj kulturnih i društvenih institucija u Novom Zagrebu – istok doista je zanemariv. Djelovanje Muzeja za suvremenu umjetnost i Kulturnog centra Travno usmjerit ćemo na projekte koji uključuju mlade i projekte koji zalaze u prostor naselja – kako zbog pandemije tako i zbog vidljivosti i uključivosti. Potrebno je i prepoznati i iskoristiti prostore s potencijalom za kulturna događanja i rad s mladima, poput Građevinskog školskog centra u Sopotu. Vrijedan resurs u ovim aktivnostima svakako su i prostori lokalne samouprave koji se mogu više i bolje iskoristiti, ali o njihovoj dostupnosti nema informacija ni među mladima ni u široj zajednici. 

Rad vijeća mjesnih odbora i gradske četvrti učinit ćemo transparentnim te ga približiti građankama i građanima. Izvještavanjem javnosti o sjednicama mjesnih odbora, pozivanjem građanki i građana da se uključe u sjednice, njihovim posjetima jednom tjedno u terminu dežurstva vijećnica i vijećnika mjesnog odbora te otvaranjem javnih rasprava o temama važnim za opće dobro može se povećati svijest o radu mjesnog odbora i prostoru lokalne samouprave koji je na raspolaganju svim građankama i građanima. Uključivanjem predstavnica i predstavnika stanara u važne rasprave mjesnog odbora može se otvoriti put uključivanju većeg broja stanovnica i stanovnika u rad mjesnog odbora i time graditi participativno društvo. Mjesni odbor mora nadići i jaz u komunikaciji između stanovnica i komunalnog redara te na svim razinama kvarta okupljati stanovnice i stanovnike i graditi lokalnu zajednicu.

Mnogi kvartovi u Novom Zagrebu – istok snose teret stihijske gradnje. Kvartovi poput Središća, Sopota, Sloboštine i Zapruđa opterećeni su privatnim i javnim investicijama koje ne obuhvaćaju ulaganja u infrastrukturu i potrebe kvartova. Zbog toga je

Čest je primjer loše prakse zapostavljanje gradnje vrtića i škola, primjerice pri izgradnji POS-ovih zgrada u Jakuševcu čije stanovništvo gravitira Zapruđu umjesto da su se na vrijeme razmatrali kapaciteti i potrebe obaju kvartova. 

Potrebna je reorganizacija prometnica u Jakuševcu i Hreliću kako bi se oslobodio prostor za nogostup koji je nužan za sigurno kretanje pješaka. Reorganizacija prometa na mikrorazini bit će posvećena sigurnom kretanju pješakinja i pješaka, osobito sigurnosti djece u prometu na putu do škole na lokacijama poput one pred ulazom u školu u Zapruđu ili na prijelazu Avenije Većeslava Holjevca do škole u Sloboštini gdje je trenutačno sve podređeno automobilima.

U tim naseljima prioritet treba biti stvaranje osnovne infrastrukture kvarta (trgovine, ljekarne, bankomati, vrtići, škole, ambulante…) kako bi se naselja mogla samostalno razvijati. Treba razmotriti kako da se nadvožnjak nad ranžirnim kolodvorom kao jedinim prometnim pravcem rastereti potencijalnim probijanjem novih prometnih pravaca te da se Veliko Polje i Buzin spoje sigurnim pješačkim i biciklističkim stazama s ostatkom Zagreba.

U preostalim kvartovima velik su problem zapušteni i neiskorišteni poslovni prostori u vlasništvu Grada. I u Gradskoj četvrti Novi Zagreb – istok nužno je popisati zapuštene prostore te procijeniti ugovorene najmove kako bi se u njima potaknula djelatnost s posebnim naglaskom na društveno korisne i kulturne aktivnosti. Time bi se iskoristili prostori u Sloboštini, Zapruđu, Utrini, Dugavama i Travnom, a kvartovima dao nov život. Jednako tako treba obnoviti Meštrovićev trg i Tržnicu Utrina te opasno zapuštene stambeno-javne prostore poput platoa Kineskog zida u Travnom.