Novi model

upravljanja Zagrebom

S obzirom na svoju raznovrsnu, dinamičnu populaciju, gustoću obrazovnih i znanstvenih institucija te kao središte kulturnog, društvenog i ekonomskog života gradovi su oduvijek bili motori društvene transformacije. Danas gradovi moraju biti pokretači globalnog zaokreta prema ekološki održivoj, demokratskoj i pravednijoj budućnosti

Nažalost, proteklih desetljeća Zagreb nije bio motor promjene prema pravednijem i održivom društvu, nego je bio zarobljen u štetnom razvojnom modelu temeljenom na autoritarnom, šerifovskom načinu vladanja, pogodovanju i klijentelizmu. Uz takvo teško naslijeđe, protekla je godina još donijela i razorne potrese i globalnu pandemiju, ogolivši do kraja sve probleme Grada – prije svega činjenicu da njegove institucije ne funkcioniraju, da nema koordinacije i da nedostaju kapaciteti potrebni da se sustavno nosi s krizama. 

S nama Zagreb dobiva priliku za novi početak. Dolazimo promijeniti Zagreb kako bismo promijenili Hrvatsku. Naša borbenost i znanje, naše iskustvo dugogodišnje beskompromisne borbe za javni interes i dobrobit stanovnica i stanovnika ovoga grada garancija su da s nama Zagreb ulazi u novo doba. Želimo ne samo promijeniti politiku, nego promijeniti ovo društvo. 

Da bismo to postigli, prvo ćemo promijeniti način na koji se gradom upravlja i aktivno koristiti sve poluge promjene koje Grad ima na raspolaganju – od restrukturiranja gradske uprave i poduzeća, preko unapređenja sustava javne nabave, demokratizacije upravljanja, kvalitetnog upravljanja gradskom imovinom, unapređenja praksi zapošljavanja i organizacije rada, osnaživanja socijalnog partnerstva do digitalizacije rada gradske uprave i gradskih poduzeća.

Poluge promjene

Transformacija upravljanja

Prva poluga promjene jest uvođenje novog modela upravljanja gradskom upravom i poduzećima. Proteklih dvadeset godina uprave i poduzeća su, umjesto da rade prema jasno zacrtanim planovima i kriterijima, za gotovo svaku odluku čekale nalog gradonačelnika. Takav model, u kojem se čeka mig gradonačelnika da bi se išta napravilo, izuzetno je neefikasan, spor i neambiciozan za grad veličine i važnosti koju ima Zagreb. Gradonačelnik i njegov tim, kao najodgovorniji za viziju razvoja grada, moraju dati prioritet dugoročnom planiranju razvoja i osigurati sustavne procese za njegovo svakodnevno funkcioniranje. Jedino tako možemo napraviti razvojni iskorak, osigurati kvalitetnije komunalne usluge svim stanovnicama i stanovnicima grada i osloboditi potencijale koje Zagreb ima kao ekonomsko, znanstveno, kulturno i inovacijsko središte Hrvatske. 

Gradska uprava mora biti bolje organizirana, s manjim brojem ustrojstvenih jedinica, dogovorenim ciljevima i jasnim linijama odgovornosti. Postojećih 27 gradskih ureda restrukturirat ćemo tako da okrupnimo nadležnosti i smanjimo njihov broj na petnaestak. U Zagrebačkom holdingu i gradskim poduzećima puno je prostora za učinkovitiju organizaciju posla i podizanje kvalitete usluga stanovnicima Zagreba. Profesionalizirat ćemo menadžment gradskih poduzeća i izabrati ga na javnim natječajima, a njihov rad ćemo vrednovati prema kriterijima javnog interesa. Takvi kriteriji će primjerice biti kvaliteta usluge, cjenovna i fizička dostupnost usluge, financijska održivost, razina uvjeta rada, zaštita okoliša, efikasnost i transparentnost upravljanja. Gradska poduzeća će tako ostvarivati veću društvenu i ekonomsku vrijednost, dok ćemo uvođenjem šire javnosti u nadzor upravljanja minimizirati korupciju i eliminirati klijentelističke mreže.

Kompetitivna, društvenosavjesna i zelena javna nabava

Druga ključna poluga promjene jest unapređenje sustava javne nabave kako bismo je   učinili učinkovitijom i štedljivijom za gradski proračun te je istovremeno iskoristili kao važno sredstvo za postizanje društvenih ciljeva. Prvo, javne ćemo nabave učiniti kompetitivnima. Između jedne četvrtine i jedne trećine poslova koje Grad sklapa su nekompetitivne javne nabave u kojima se za posao javlja jedan ponuđač. To diže cijenu usluga koje Grad i gradska poduzeća plaćaju. Pravila javne nabave vrijedit će jednako za sva zainteresirana poduzeća, raskrstit ćemo s praksom favoriziranja subjekata za koje se unaprijed zna da će dobiti poslove. Na taj ćemo način stvoriti uštede za proračun i smanjiti rashode gradskih poduzeća i privući najkvalitetnije tvrtke kako bi se poslovi obavljali u roku, kvalitetno i za  ugovorenu cijenu. Uz ovako provedenu javnu nabavu očekujemo ukupne uštede za Grad i Zagrebački holding od oko 600 milijuna kuna godišnje.

Poput drugih progresivnih uprava u svijetu javnu nabavu ćemo koristiti kao sredstvo za postizanje društvenih ciljeva. Javnom nabavom velikog opsega roba i usluga Grad Zagreb može utjecati na predmete javne nabave, naručujući lokalno uzgojenu hranu, ekološka tehnološka rješenja, inovativna komunalna rješenja, slobodnosoftverska rješenja i sl. Na taj način, Grad ujedno može utjecati i na podizanje standarda na tržištu rada, vrednujući ponuđače koji poštuju radnička prava, promiču rodnu ravnopravnost, zastupljenost određenih društvenih skupina te druge pozitivne prakse na tržištu rada. 

Važeći Zakon o javnoj nabavi navodi kako u slučaju da su predmet nabave hrana i poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, naručitelj treba uzeti u obzir kriterije vrednovanja kvalitete proizvodnje u smislu održivosti proizvodnje i prerade te nižeg opterećenja okoliša. Oslanjajući se na tu preporuku, pokrenut ćemo zelenu javnu nabavu, čime ćemo smanjiti ekološki otisak, jačati lokalna obiteljska gospodarstva i osigurati kvalitetniju hranu za zagrebačke vrtiće, škole i bolnice. Dapače, Grad Zagreb će pri nabavi svega, od hrane preko papira do vozila, primjenjivati ekološke kriterije. 

Nadalje analizirat ćemo sustav nabave i prema mogućnostima uvesti kriterije za promicanje socijalno i rodno pravedne javne nabave. Važeći akcijski plan za rodnu ravnopravnost Grada Zagreba već predviđa takvo pozitivno vrednovanje. Isto tako, važeći Zakon o javnoj nabavi, koji je usklađen s relevantnom EU direktivom, također navodi da javni naručitelji mogu iz postupka javne nabave isključiti poduzeća koja krše obaveze u području okolišnog zakonodavstva, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito obavezu isplate ugovorene plaće. Slijedeći pozitivne propise i trendove na europskoj razini, vodit ćemo računa da gospodarski subjekti poštuju obaveze iz područja radnog prava, naročito sklopljene kolektivne ugovore te isplate ugovorene plaće.

Demokratizacija upravljanja gradskim poduzećima

Treća poluga promjene odnosi se na  demokratizaciju upravljanja gradskim poduzećima. To podrazumijeva promjenu načela i vrijednosti prema kojima funkcioniraju trgovačka društva u vlasništvu Grada. Kada preuzmemo upravljanje Gradom, demokratizirat ćemo upravljanje gradskim poduzećima kroz širi javni nadzor tako da u njihove nadzorne odbore uključimo predstavnike fizičkih i poslovnih korisnika i radnica, predstavnike Gradske skupštine, neovisne  stručnjakinje i predstavnike raznih društvenih skupina. 

Nadalje demokratizacija upravljanja gradskim poduzećima uključuje vraćanje ključnih funkcija u okrilje Grada na dobrobit građanki i građana. Uzmimo za primjer sustav gospodarenja otpadom: privatne tvrtke nemaju interes reducirati količinu otpada jer im više otpada donosi veću zaradu. Građanima i građankama kao i odgovornoj gradskoj upravi pak interes je suprotan – smanjiti količinu otpada. Vraćanje kapaciteta za gospodarenje otpadom u gradske ruke u tom smislu predstavlja važan korak za osiguravanje kvalitetne usluge, pri čemu osnaživanjem i boljim korištenjem kapaciteta gradske uprave i gradskih poduzeća možemo i hoćemo postići daljnje uštede u poslovanju. Time ćemo ujedno osigurati da usluge koje Grad pruža budu univerzalno dostupne i priuštive, i to svima na području cijelog grada, a ne samo na mjestima gdje je to profitabilno.

Gospodarenje gradskom imovinom

Četvrta poluga transformacije Grada Zagreba je upravljanje imovinom. Gradska imovina u velikoj je mjeri neiskorištena, podiskorištena, privatizirana ili u rukama onih koji nemaju na nju pravo. S obzirom na to napravit ćemo zaokret i upravljati imovinom u svrhu ekonomičnog, socijalno pravednijeg i ravnomjernijeg razvoja grada. 

Izradit ćemo analizu upravljanja gradskom imovinom kako bismo stekli uvid u to kako se trenutno koriste stanovi i poslovni prostori u vlasništvu Grada Zagreba, prostorije mjesne samouprave, službena vozila i druga imovina. Plan upravljanja gradskom imovinom i strategiju razvoja povezanu s ciljevima prostornog planiranja revidirat ćemo na načelima ravnopravnosti i zadovoljavanja potreba.

Zaustavit ćemo neplansku, bezglavu rasprodaju gradske imovine. Izradit ćemo strategiju investiranja u velika gradska područja u javnom vlasništvu poput Gredelja i ostalih koja će u sebi sadržavati procjene potreba i omjera javnih i privatnih interesa. Dugoročno ćemo staviti u funkciju sve gradske poslovne i stambene prostore čime ćemo stvoriti prihod od najma; izgraditi i urediti prostore bivše industrije poput Gredelja, Zagrepčanke (Klaonice) i Bloka Badel; te povećati stambeni fond u javnom vlasništvu, uz razvoj modela priuštive stanogradnje.

Kvalitetni standardi rada i zapošljavanja

Peta poluga promjene je zapošljavanje i organizacija rada. Grad Zagreb kao poslodavac treba biti predvodnik u uspostavljanju kvalitetnih standarda rada i zapošljavanja. Međutim gradska poduzeća su umjesto toga širila nestandardne oblike zapošljavanja i agencijskog rada, što je vodilo povećanju troškova, snižavanju kvalitete usluga te stavljanju radnica i radnika u neravnopravan položaj. Agencijski rad treba biti korišten za poslove sezonskog, privremenog ili povremenog karaktera, a ne za obavljanje redovitih poslova u kontinuitetu.

Još jedna bitna promjena koju ćemo donijeti tiče se zapošljavanja. Poznato je da su zapošljavanja često bila netransparentna, bez raspisanog natječaja i bez zadovoljavanja uvjeta adekvatne stručne spreme ili radnog iskustva. Podloga za takve štetne prakse nalazi se u izbjegavanju donošenja ili ažuriranja pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, u jednostranom donošenju takvih akata ili pak u kršenju njihovih odredbi. U partnerstvu sa sindikatima izradit ćemo sistematizacije radnih mjesta, revidirat ćemo zapošljavanja putem agencija i u konačnici prestati s tom praksom te optimizirati raspored postojećih radnika i radnica. 

Prekinut ćemo praksu angažiranja vanjskih izvođača za radove koje mogu obavljati gradske tvrtke. Revidirat ćemo ugovore za vanjske usluge te one poslove za koje postoje kapaciteti unutar poduzeća i ustanova vratiti u okrilje gradskih firmi (tzv. insourcing) kako bi se dugoročno povećala kvaliteta pružanja usluga i smanjili troškovi.

Grad kao savjestan poslodavac i socijalni partner

Šesta poluga promjene je osnaživanje socijalnog partnerstva. Kao poslodavac i socijalni partner, Grad ima ključnu operativnu ulogu u poticanju sklapanja kolektivnih ugovora i poštivanju ugovornih odredbi. Grad Stoga mora osigurati primjenu zakona iz područja rada i socijalne sigurnosti, praćenje i unapređenje stanja na području poštivanja ljudskih prava u radnom okruženju, jačanje suradnje sa sindikatima te promicanje tripartitne suradnje. Jačat ćemo socijalno partnerstvo na dva načina: prvo, kroz kolektivno pregovaranje između Grada i sindikata, drugo, kroz razvoj tripartitnog socijalnog dijaloga između Grada, sindikata i udruga poslodavaca kroz postojeće Gospodarsko-socijalno vijeće Grada Zagreba. Raskinut ćemo s praksama kršenja odredbi zakona i kolektivnih ugovora te donošenja jednostranih odluka na štetu radnica i radnika (koje su na kraju poništene sudski i skupo su koštale gradsku upravu i poduzeća). Također osigurat ćemo funkcionalnost i redovit rad tripartitnog Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Digitalizacija kao sredstvo ubrzane preobrazbe

Sedma poluga promjene je digitalizacija. Digitalizaciju vidimo kao sredstvo ubrzane preobrazbe s današnje netransparentne, personalizirane i zatvorene gradske uprave u upravu koja  će biti  javno odgovorna, učinkovita i koja će poticati građanke i građane na sudjelovanje u procesima planiranja i odlučivanja. Razvojem gradske digitalne infrastrukture i digitalizacijom gradskih sustava doprinijet ćemo socijalnoj uključenosti, održivom prometu, ekonomskom razvoju i zelenoj tranziciji. Prioritet nam je transparentna prezentacija proračuna i njegovog izvršenja, koju ćemo spustiti do 4. razine kako bismo omogućili detaljan uvid u stavke proračuna. Osuvremenit ćemo načine prikupljanja podataka, ažurno objavljivati skupove podataka na postojećem podatkovnom portalu u otvorenim, standardiziranim i računalno iskoristivim formatima te uvesti vizualne prezentacije ključnih pokazatelja i informacija o radu uprave. 

Digitalizacija se također odnosi na responzivniju komunikaciju s građankama i građanima. To uključuje objavljivanje ključnih pokazatelja rada uprave, olakšavanje korištenja gradskih usluga te jačanje participacije u mjesnoj samoupravi kroz redovito objavljivanje informacija o radu vijeća gradskih četvrti, mjesnih odbora i zborova građana. Omogućit ćemo građankama i građanima da u svojim četvrtima, gradskom prijevozu i gradskim ustanovama imaju pristup javnoj mrežnoj infrastrukturi uz zajamčena digitalna prava te uvoditi pametna rješenja u elektroenergetsku, rasvjetnu, toplinsku, plinsku i vodovodnu mrežu kao i u sustav prikupljanja i zbrinjavanja otpada. Integrirat ćemo informacije različitih vidova javnog prijevoza kako bi putnici mogli u realnom vremenu planirati kretanje gradom i susjednim županijama.