Mjesna samouprava

Mjesna samouprava ključna je dimenzija ostvarivanja demokratičnog, otvorenog i ravnomjerno razvijenog grada. Dobro ustrojenom mjesnom samoupravom građani mogu izravno sudjelovati u procesima odlučivanja, a gradska vlast može funkcionalno povezati četvrti i grad kao cjelinu. Međutim premda mjesna samouprava treba imati stvarne ovlasti da odlučuje unutar gradskih strateških i planskih dokumenata te da aktivno sudjeluje u njihovu oblikovanju, u Zagrebu ona uglavnom ima samo formalni značaj.

Grad Zagreb ima dvostupanjsku mjesnu samoupravu koja se sastoji od 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora. U mehanizam mjesne samouprave ukupno je uključeno 1 640 vijećnika, a proračun mjesne samouprave kreće se između 720 i 988 milijuna kuna (koliko je predviđeno u Proračunu Grada Zagreba za 2021. godinu). Gradske četvrti imaju neke važne ovlasti kao što su donošenje plana komunalnih aktivnosti i plana potreba za aktivnostima, programima i projektima unapređenja kvalitete života, sazivanje mjesnih zborova građana, sudjelovanje u provođenju civilne zaštite i koordiniranje rada mjesnih odbora. Međutim u praksi u mjesnoj samoupravi postoji niz problema o kojima su vijećnici iz stranke/platforme Zagreb je naš! izvještavali tijekom proteklog mandata.

Odluke jedinica mjesne samouprave (JMS) u mnogim slučajevima služe kao pokriće za nerazumno visoke gradske izdatke za potrebe niza različitih komunalnih investicija čiji su izvođači tvrtke koje posluju u sklopu Holdinga i/ili trgovačka društva u vlasništvu privatnih osoba. Jednako tako nema protočnosti inicijativa odozdo prema gore, slabo funkcionira dvosmjerna komunikacija između vijeća gradskih četvrti (VGČ) i središnjih gradskih tijela, a mjesna je samouprava trenutno zatvorena za građane. Nadležni Gradski ured za mjesnu samoupravu također provodi praksu kojom umanjuje statutom predviđene ovlasti i utjecaj vijeća mjesnih odbora (VMO), odnosno centralizira upravljanje gradom.

Poseban je problem zatvorenost rada jedinica mjesne samouprave. Iako Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi definira mjesne odbore kao „oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima…”, u praksi je rad VMO-a i VGČ-a nepoznat većini stanovnika njihovih područja. Nakon pritiska vijećnica i vijećnika zeleno-lijeve koalicije, Grad je tek 2017. na svojim stranicama počeo objavljivati zapisnike sa sjednica JMS-a te pojedine popratne akte međutim u teško pretraživu formatu i nedovoljno sustavno.

Kao odgovor na te probleme pokrenut ćemo obuhvatni proces reforme mjesne samouprave radi bolje ravnoteže između odgovornosti i ingerencija dajući mjesnoj samoupravi veće ovlasti i mehanizme koji će je približiti građanima. Reformiranjem sustava kako bi ojačao položaj mjesne samouprave znatno ćemo podići njezin demokratizacijski potencijal.  Bude li mjesna samouprava imala jasne ovlasti i odgovornosti, građani će biti zainteresirani za njezin rad i sudjelovati u njemu i njegovu nadziranju.

U jačanju utjecaja i ovlasti JMS-a razmotrit ćemo sljedeće promjene:

  • prenošenje novih ovlasti na JMS iz samoupravnog djelokruga grada (npr. davanje ovlasti za provedbu natječaja za predstavnike osnivača u upravnim tijelima odgojno-obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih institucija mjesnog karaktera na svojem području),
  • uvođenje prava „uvjetnog veta čime se smanjuje neravnoteža u odnosu prema središnjoj gradskoj vlasti (npr. ako više od 50 posto JMS-a iskaže negativno mišljenje o nekom gradskom prijedlogu, Gradska skupština o njemu odlučuje kvalificiranom većinom),
  • jačanje konzultativne uloge – primjerice da predsjednici vijeća JMS-a dobiju status savjetodavnih članova Skupštine; propisivanje obaveze središnjih gradskih tijela da odgovaraju na inicijative, pitanja i zahtjeve koje primaju od vijeća JMS-a,
  • jačanje pozicije građana u odnosu prema JMS-u (i središnjoj gradskoj vlasti).

U operacionalizaciji načela reforme mjesne samouprave vodit ćemo se standardima propisanim Protokolom Vijeća Europe o pravu na sudjelovanje u poslovima lokalnih vlasti iz 2009. godine. Protokol državama sudionicama nalaže razradu mehanizama sudjelovanja građana u donošenju odluka na lokalnim razinama prema načelima transparentnosti i otvorenosti. Nadalje Protokol zagovara jačanje procedura za uključivanje u proces savjetovanja s javnošću što uključuje: omogućavanje participativnog budžetiranja, lokalne referendume, peticije, zborove građana, jačanje prava na pristup informacijama, uključivanje pripadnika ranjivih skupina, razradu mehanizama za rješavanje pritužbi i prijedloga. Na kraju prema Protokolu odgovornost za to hoće li se  povećati sudjelovanje građana snosi i vlast – realizacija prava građana na sudjelovanje pretpostavlja i angažman lokalnih vlasti u osiguravanju, promicanju i lakšem ostvarivanju prava na sudjelovanje te primjenu IKT-tehnologija u komunikaciji s građanima.

Ugradnjom navedenih kriterija iz Protokola u propise koji određuju način funkcioniranja zagrebačke lokalne samouprave (gradonačelnik, Gradska skupština) i zagrebačkih JMS-a otvorit ćemo mjesnu samoupravu prema građanima uz prenošenje većih ovlasti na gradske četvrti i dokidanje onih oblika samouprave koji imaju samo formalni značaj. Ukupnim smjerom naše reforme pridonijet ćemo znatnoj demokratizaciji upravljanja gradom!