Gradska četvrt

Maksimir

O gradskoj četvrti

Područje Gradske četvrti Maksimir većinom se smatra poželjnim dijelom grada za život, ponajviše zbog zelenila i pretežno kvalitetnog stambenog fonda. Zbog toga svjedočimo velikom interesu građevinskih tvrtki koje već godinama progušćuju stambene kapacitete koje ne prati adekvatna infrastruktura. Kvaliteta života u četvrti popraćena je i relativno visokim cijenama nekretnina koje se u nekim dijelovima kreću i do 3 500 eura po kvadratu što doprinosi gentrifikaciji pojedinih dijelova četvrti, ali i otvara prostor za građevinske špekulacije.

Za potrebe ovog pregleda podijelili smo gradsku četvrt u četiri cjeline koje odražavaju specifične karakteristike četvrti i koje se suočavaju s različitim problemima: 

  • Prvi segment čine južni nizinski Mjesni odbori “Eugen Kvaternik”, Mašićeva i Ružmarinka koji su izgrađeni i visoko konsolidirani, dobro prometno premreženi, blizu su centra grada, dječjih vrtića i osnovnih škola, a u kojima su lako dostupne razne trgovine, obrti i visokoškolske ustanove. Kao nedostaci života u njima ističu se problemi dotrajale vodovodne infrastrukture, jutarnje i popodnevne prometne gužve, manjka parkirališnih mjesta, nepostojanja biciklističke infrastrukture i pješačkih zona, neadekvatnog gospodarenja otpadom, nedostatka kulturnih i zabavnih sadržaja.
  • Drugi segment čine Mjesni odbori “Dinko Šimunović” i Dobri dol koji obuhvaćaju srednji pojas izveden kao spoj nizinskih konsolidiranih urbanih područja pretežno mješovite namjene i gornjih brdskih srednje konsolidiranih područja stambene namjene u blizini velikih bolnica (KB Merkur, KBC Zagreb – Rebro, DB Srebrnjak), zbog kojih je povećan protok prometa kao i potreba za parkirališnim mjestima. Problem predstavlja i sve veća izgrađenost, nedostatak prometne povezanosti u smjeru zapad–istok te prostorna razjedinjenost.
  • Treći segment čine Mjesni odbori Kozjak, Remete, Bukovac, Dotrščina i Maksimir u sjevernom brdovitom dijelu četvrti koje karakterizira niskokonsolidirano područje stambene namjene s velikim, neuređenim, zelenim površinama. Prostor je izgrađen pretežno obiteljskim kućama uz koje se još uvijek, u manjoj mjeri, nalaze vinogradi i voćnjaci, a područje između Park-šume Dotrščina i Parka Maksimir bogato je poljoprivrednim površinama. Područje je prometno slabo premreženo, uz relativno adekvatne prometnice u smjeru sjever–jug, no nedostaju prometnice koje bi povezivale istok i zapad četvrti. Uslijed izostanka urbanog planiranja velik broj prometnica nema pločnik te je kretanje pješaka jedan od gorućih problema. Nedostaju trgovine živežnim namirnicama što dijelom uzrokuje povećanje prometa na tom području četvrti. Infrastrukturni su nedostaci neodvajanje slivnih i kanalizacijskih voda te opasnost od klizišta. Kao i u drugim dijelovima četvrti, sve je prisutnija neplanska, “štapićasta”, izgradnja koja nije praćena povećanjem kapaciteta vrtića i škola.
  • Četvrti segment čini Mjesni odbor Maksimirska naselja, jedan od najvećih po površini i broju stanovnika. Obuhvaća velik broj sadržaja poput nogometnog Stadiona Maksimir, SRC Svetice, Zoološkog vrta, Agronomskog fakulteta, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije i Ekonomskog fakulteta, tvornice Kraš te okretišta tramvaja Borongaj. Stambeni dio ovog područja  dijeli se na izgrađeno konsolidirano područje niske gradnje i stambene namjene – Željezničku koloniju te urbano izgrađeno visokokonsolidirano područje mješovite namjene na Ravnicama. Unatoč urbanoj gradnji, nedostaju parkirališna mjesta, kapaciteti škola i vrtića nedostatni su, a u blizini nema ni tržnice. Zbog željezničke pruge ovaj je dio odvojen od susjedne gradske četvrti te postoji velik broj divljih pješačkih prijelaza preko iste. Iza tvornice Kraš nalazi se staro naselje Ravnice koje nije urbanistički uređeno. Prostor od Tenis centra Maksimir do Mandlove ulice neizgrađeni je dio četvrti koji ima potencijal za pametnu zelenu urbanu plansku gradnju koja će sadržavati prostore društvenog sadržaja te neophodni vatrogasni dom.

Izazovi Gradske četvrti Maksimir

Cestovna povezanost

Veći dio Maksimira nalazi se na obroncima Medvednice s uzdužnim vijugavim cestama koje prate stare puteve. Nova gradnja, mahom stambenih objekata na manjim parcelama, prati postojeći raspored uskih ulica neadekvatnih za nove kapacitete rastućeg stanovništva. Osim komunalne infrastrukture, razvoj ovog dijela ne prate ni drugi sadržaji, pa stoga stanovnici sjevernog dijela četvrti tek manji dio potreba mogu obaviti pješice, što područje čini manje privlačnim ugostiteljima i trgovkinjama, a podobnim za rekreacijske i kulturno-edukativne sadržaje.

Jačanje povezanosti u smjeru istok–zapad riješit će problem opterećenosti vertikalno orijentiranih ulica.

Jednom kada prijeđemo liniju Petrove ulice u zapadnom dijelu četvrti, odnosno Maksimirsku cestu u istočnom dijelu, povezanost u smjeru istok–zapad prestaje teći unutar koherentnog urbanog sustava. Najsjevernija „horizontalna“ poveznica je Bijenička cesta koja završava iznad Kozjaka kao slijepa ulica.

Problemi javnog prijevoza

Javni prijevoz sjeverno od Maksimirske ovisi o autobusnom prometu. Sama je pokrivenost ulica javnim prijevozom  dobra, ali u sjevernom dijelu četvrti prisutni su isti problemi kao i u ostatku cestovnog prometa: zastoji u periodima gužvi i ograničenost prometovanja  u smjeru istok–zapad.

Lokalna cestovna infrastruktura neprilagođena je potrebama gradskog autobusa. Brojne ceste preuske su da bi druga vozila zaobišla autobus, a situaciju dodatno otežavaju vozila parkirana uz pločnik. Na stanicama često nema klupa, nadstrešnica, rasporeda vožnje ni ugibališta. 

Južni dio četvrti, povezan tramvajem, u puno je boljoj poziciji, no i tu su potrebna poboljšanja. Potrebno je ispitati mogućnosti uvođenja tramvajske linije u smjeru sjever–jug. To bi umnogome riješilo probleme vezane uz javni promet u sjevernom dijelu četvrti jer bi raseretilo potkapacitirane prometnice ukidanjem autobusnih linija i povezivanjem razvijenom tramvajskom infrastrukturom u donjem dijelu četvrti.

Parkiranje

Kako je veći dio četvrti stambenog karaktera, a automobil se ističe kao omiljeno prijevozno sredstvo, javljaju se problemi parkiranja slični onima u ostatku grada. U konkretnom slučaju Maksimira potencijalni prostor za parkiranje automobila koji nije uz samu cestu postoji, no nije organiziran, što od samih vlasnika i vlasnica zgrada, što od Grada. Trenutno su gradski stupići glavno oruđe borbe protiv parkiranja po nogostupu, no sustavno i potpuno planiranje pješačkih površina nudi kvalitetnije opcije. 

Problem dnevnog parkiranja korisnika koji sami nisu stanari i stanarke u gradskoj četvrti Maksimir uočljiv je u neposrednoj blizini specifičnih sadržaja kao što su bolnice, stadion, Park Maksimir, Kvaternikov trg.

Pješačka i biciklistička infrastruktura

Maksimir bi, kao izuzetno zelena gradska četvrt, trebao biti prohodan barem na području oko svojih zelenih i parkovnih sadržaja, a trenutno kvalitetno kretanje sjevernim dijelom četvrti nije moguće zato što su pješačke površine zapuštene, nesigurne ili nepostojeće. Uvođenje jednosmjernih ulica i zona usporenog prometa (ZONA 30) u urbanistički konsolidiranim dijelovima četvrti poboljšat će sigurnost pješaka i pješakinja, integrirati biciklistički i automobilski promet te povećati kvalitetu života.

U cilju demotiviranja parkiranja na nogostupu projektirat ćemo površine koje odgovaraju potrebama pješaka sa sadržajima kao što su drvoredi, javne česme i klupe. Tamo gdje nije moguće integrirati biciklistički i automobilski promet, projektirat ćemo biciklističke staze.

U sjevernim dijelovima četvrti nema dovoljno pješačkih prijelaza, a kod postojećih treba unaprijediti njihovu sigurnost.

Bolja povezanost pješačkim prolazima ispod željezničke pruge omogućit će stanovnicima i stanovnicama Gradskih četvrti Maksimir i Peščenica– Žitnjak pristup javnim sadržajima koje međusobno dijele.

S obzirom na to da se četvrt prostire preko desetak brijegova, radit ćemo na uvođenju sustava stepenica, po uzoru na Šalatu i Gornji grad, kako bi se dalo veću fleksibilnost pješačkom kretanju kroz četvrt.

 

Biciklističke staze postoje djelomično na samom rubu četvrti, na početku Heinzelove ulice, na najistočnijoj dionici Maksimirske ulice te na Aveniji Gojka Šuška. Iako je dobar dio četvrti na uzbrdici, biciklistička infrastruktura svakako će biti dio prometne strategije. Osigurat ćemo siguran biciklistički pristup Parku Maksimir u koji mnogi dolaze biciklom. Na mnogim mjestima u četvrti nedostaju stalci za bicikle ili su loše izvedeni. Rakovčeva i Štoosova prve su ulice u Zagrebu u kojima je prije desetak godina uveden pilot–projekt označavanja zajedničkog kretanja bicikala s ostalima na kolniku ceste (engl. sharrows). Te oznake ćemo obnoviti te ih uvesti i u druge, ravničarske dijelove četvrti.

Promet ispred škola i vrtića

U više slučajeva prometne ulice prolaze direktno ispred ulaza u škole i vrtiće, a ograničavanje brzine rješava se uspornicima koji su postavljeni samo oko glavnog ulaza. Ceste i nogostupi oko blokova u kojima su škole ili vrtići bit će prilagođeni dječjoj upotrebi i sigurnosti tako da se na njima ne dopušta parkiranje, da budu fizički odvojeni od ceste i dovoljno široki kako bi djeca mogla vidjeti automobile i obratno. 

Promet ispred bolnica

Pristupne ceste ispred bolnica nemaju adekvatne kapacitete u skladu sa zahtjevima modernih bolnica. Uglavnom se radi o zavojitim dvosmjernim cestama s po jednom trakom u svakom smjeru, bez sustava zaustavljanja i pristupa bolničkom parkiralištu, koji je često premalog kapaciteta. Primjer je toga rotor blizu bolnice Rebro koji spaja Kišpatićevu s dvama krakovima ulice Jordanovac te se dijagonalno na sam rotor nastavlja ulaz u bolnicu s rampom. Nespretno riješeno parkiralište bolnice i sam rotor stvaraju gužvu, uzrokuju zaustavljanje automobila na rotoru i u ulicama te ogromnu količinu automobila parkiranih po nogostupima. Za početak ćemo smanjiti nagib na ulazu u bolnicu koji se nalazi na samom rotoru kako bi automobili mogli lakše ulaziti i izlaziti te povećati nadstrešnicu i količinu sjedišta na autobusnoj stanici i  pomaknuti  je više prema dvorištu bolnice. Dugoročno ćemo istražiti bolje rješenje za parkiranje unutar same parcele bolnice kao i kvalitetniji sustav ugibališta za zaustavljene automobile i taksije.

Mali i veliki odgovori na izazove

Zeleni Kvatrić

Vanjski je dio Trga Eugena Kvaternika nakon uređenja ostao odviše tehničko-funkcionalan i ne privlači ljudi da se na njemu zadržavaju. Nekadašnja tržnica ih je zadržavala i okupljala, a sada se trgom samo prolazi. Čak i staklene cvjećarnice pridonose dojmu “groblja”, kako se kolokvijalno naziva Trg Eugena Kvaternika.

Građani ga izbjegavaju, a najgore je ljeti kad se tamna površina užari. Stoga ćemo tražiti rješenje koja će omogućiti da se površina ozeleni i oblikuje primjerenije potrebama građanki i građana. Pozornicu, koja se gotovo uopće ne koristi za događanja, trajno ćemo ukloniti, a postojeće terase preseliti na njeno mjesto. To će otvoriti logične, trenutno blokirane, pješačke pravce. 

S Kvartića ćemo ukloniti pozornicu koja se ne koristi, ozeleniti površinu te otvoriti blokirane pješačke pravce.

CKI Maksimir prepoznatljiv svima

Centar za kulturu Maksimir nalazi se u Schwartzovoj ulici, uvučen u odnosu na cestu, u neposrednoj blizini OŠ Vladmir Nazor i nekoliko zelenih površina te dijeli parkiralište s Domom zdravlja. Centar nudi pregršt vlastitog programa i programe vanjskih korisnika te najam dvorane. Programi obuhvaćaju sve starosne skupine te pokrivaju aktivnosti od kreativnih do sportskih sadržaja. Centar upravlja i galerijom Crta što je zapravo hodnik, a koji se financira kroz pozive za Javne potrebe u kulturi Grada Zagreba. Od 2015. mnoge aktivnosti su zamrle, Centar je slabo vidljiv i slabo surađuje s odgojno-obrazovnim institucijama. Riješit ćemo pitanje imovinsko-pravnih odnosa i vlasništva te omogućiti Centru potpuno upravljanje svim prostorima kao i razvoj raznolikih programa te otvaranje prema različitim tipovima korisnica i korisnika, građanskim inicijativama i snažnijem angažmanu u zajednici.

Hoću plac!

Tržnica Kvatrić, smještena na rubnom dijelu gradske četvrti Maksimir, bila je jedna od većih i važnijih gradskih tržnica i davala je trgu posebno obilježje, a 2001. premještena je na ugao Martićeve i Šubićeve, te sada spada pod Gradsku četvrt Donji Grad. Na području Maksimira upisane su 2 tržnice (Kažotićev trg i Borongaj), ali danas niti jedna nije u funkciji, odnosno na Kažotićevu trgu otvoren je samo jedan dućan. Na nekadašnjoj tržnici Borongaj sada se nalazi parkiralište IV. zone. 

Tržnicu na Kažotićevu trgu ćemo obnoviti te razviti prateću infrastrukturu poput zone dostave i parkirališta. Nedostatak trgovina svježim namirnicama u sjevernim dijelovima četvrti može se riješiti stvaranjem mreže malih gradskih tržnica.

Pješačko-biciklistička staza Bliznec

Geomorfologija koja prati potok Bliznec koji teče duž četvrti od sjevera prema jugu stvorila je put najmanjeg nagiba prema ulazu u Park prirode Medvednica. Kao alternativni prometni pravac koji povezuje donji dio grada s Medvednicom koriste se ulice Jazbina i Čret te Svetošimunska cesta koje prate tok potoka Bliznec. Na tim prometnicama većinom ne postoji pločnik i povećan je promet, što narušava kvalitetu života i ugrožava stanovnike tih ulica. 

Izgradnja pješačko-biciklističke staze uz potok Bliznec stvorit će rekreacijski prostor, povećati sigurnost biciklistkinja i biciklista te približiti PP Medvednicu jugoistočnom dijelu grada.

Staza se može nadovezati na području Gradske četvrti Peščenica–Žitnjak gdje se u produžetku toka potoka Bliznec nalazi Šetalište Vesne Parun. Stazu ćemo proširiti do savskog nasipa što će stvoriti jedinstvenu rekreacijsku zonu koja povezuje rijeku Savu s PP Medvednica. Sam potok okružen je uglavnom neuređenim urbanim zelenilom i šumom. Uređenjem te zone stvorit ćemo dodanu vrijednost za to područje četvrti i podići sigurnost i kvalitetu života njenih stanovnica i stanovnika.

Proširenje Parka Maksimir na zapadu (Z1 po u GUP-u)

Prostor omeđen Prilesjem, Bukovačkom i neimenovanom ulicom koja ih spaja na sjeveru označen je kao Z1. Prostor je dovoljno velik da se na njega mogu smjestiti rekreativni i društveni sadržaji koji zbog zaštite ne mogu biti u Parku Maksimir. Tim će se proširenjem podići kvaliteta života u ovom preizgrađenom i prometno opterećenom dijelu grada. Prostor ćemo razviti kao multifunkcionalni zeleni prostor sa sportskim sadržajem dostupnim 24 sata na dan. S postojećim nogometnim igralištima duž ulice Prilesje činit će i skladan urbanistički potez namijenjen rekreaciji. 

Park zdravlja Maksimir

Područje Mjesnog odbora Maksimir, omeđenog ulicama Barutanski jarak, Kozjak, Rebar, Salopekova i Tučanova, GUP navodi kao javni park. Međutim, zbog zapuštenosti, prostor je trenutno neupotrebljiv i neprohodan. Prema idejnom rješenju arhitekatonskog biroa Njiric+ projekt uključuje uređenje parka, biciklističke i trim-staze, sprave za vježbanje i paviljone za sportsku rehabilitaciju i masažu te prostor za šetanje kućnih ljubimaca. Uređenje pješačke staze kroz park omogućit će bolju povezanost Mjesnog odbora Maksimir i Mjesnog odbora Kozjak te olakšati stanovnicama i stanovnicima koji dolaze iz smjera Barutanskog jarka pristup Domu zdravlja Kozjak, ljekarni, vrtiću Mali Princ i Područnoj školi Kozjak.

Kvartovski trg u Makrsimirskoj kod Harambašićeve

Trenutno u Gradskoj četvrti Maksimir ne postoji centralno mjesto okupljanja stanovnica i stanovnika, odnosno trg koji bi s pripadajućim sadržajima mogao biti središte događanja u Maksimiru. Iako Kvaternikov trg pripada četvrti, on se nalazi na njezinom rubu i ima identitetski značaj na razini cijelog grada. 

Četvrti nedostaje središnje okupljalište, pa ćemo razmotriti razvoj takvog mjesta na prostoru oko CKI Maksimir i Doma zdravlja i Porezne uprave.

Idealnu lokaciju za kvartovski trg predstavlja prostor iza DM-a na Maksimirskoj koji već funkcionira kao otvorena gradska ploha, a koji se nalazi u neposrednoj blizini Centra za kulturu i informacije Maksimir, Doma zdravlja, Porezne uprave, Ministarstva uprave i pravosuđa, HZZO-a i XV. gimnazije. Ispitat ćemo mogućnost povezivanja prostora uz Maksimirsku ulicu stvaranjem pješačke zone s prostorom Općine, Doma zdravlja i CKIM Maksimir koji predstavljaju društveno-administrativno središte četvrti.