Kultura

Razvoju kulture pristupamo široko, razumijevajući je kao prostor u kojem se susreću različitosti stanovnica grada i osebujnost njegovih kvartova. Prostor je to u kojem se prepoznaju i modernizam i tradicija Zagreba, u kojem stvaralački, kulturni i obrazovni potencijali dobivaju poticaj da oblikuju njegovu budućnost.

Kulturu grada Zagreba odlikuje raznolikost aktera, snažan institucionalni sektor, mnoštvo nezavisnih organizacija, kolektiva i pojedinaca, pluralnost izričaja i stilova, programskih, estetskih i vrijednosnih profila. Potentnost kulturnog života grada jedna je od njegovih najvećih vrijednosti te snažan poticaj njegovom društvenom, demokratskom i gospodarskom razvoju. Umjetnice i umjetnici, kulturne radnice i radnici svojim radom i stvaralaštvom nose taj kulturni život. Unatoč tome svjedočimo eroziji institucionalnog sustava, zanemarivanju i potiranju nezavisnih aktera, egzodusu umjetnica i umjetnika u inozemstvo te nebrizi za širi značaj kulture u životu grada. Nadalje kulturna aktivnost građanki i građana zapostavljena je, a sustav nije demokratičan. Primjeri su toga nikada izgrađena zgrada gradske knjižnice, zapušteni kulturni centri, neadekvatni prostori u kojima rade samostalni umjetnici i umjetnice, udruge i građanske inicijative, klupski prostori koji propadaju, a ugroženi su i programi nekomercijalnih kina. 

Kako bismo riješile ove probleme, u sustav upravljanja gradskom kulturom uvest ćemo nove paradigme i principe, učiniti kulturu važnim stupom života grada, potaknuti njezinu vidljivost i relevantnost te osigurati uvjete za njezin ravnopravan razvoj. Pritom ćemo se fokusirati na sljedeće prioritete.

Upravljanje gradskom kulturom dominantno obilježavaju netransparentnost i centraliziranost. Kulturni je sustav nerazvojan i klijentelistički, što za posljedicu ima okoštavanje, destimuliranje novog, zapuštenost institucija i propadanje različitih segmenata kulture u gradu. Slobodne umjetnike i umjetnice te nezavisnu kulturu Grad je gurao u sve prekarnije produkcijske, radne i socijalne uvjete, što je razvidno iz činjenice da su se od 2008. izdvajanja za nezavisne produkcije prepolovila s 88 milijuna na 43 milijuna kuna.   

Stoga ćemo reformirati postulate upravljanja kulturom na sljedeći način:

• Kroz proces široke participacije izradit ćemo novu strategiju kulturnog razvoja.
• Ured za kulturu učinit ćemo dostupnim i partnerskim prema korisnicama i korisnicima. 
• Unaprijedit ćemo i osuvremeniti sustav upravljanja ustanovama, uvesti redovito praćenje rada i provedbe programa, kao i obuhvatan pristup vrednovanju temeljen na usklađenosti upravljačkih, programskih i financijskih obveza.
• Utvrdit ćemo jasne stručne kriterije za izbor ravnateljica i ravnatelja, povećati odgovornost upravnih i kazališnih vijeća te osigurati jednake uvjete na natječajima za zapošljavanje.
• U programima financiranja javnih potreba uvest ćemo jasne kriterije za dodjelu sredstava te uskladiti izvještajne zahtjeve s dodijeljenim sredstvima. 
• Ulogu programskih vijeća podići ćemo na višu razinu, osigurati ravnopravnost u dodjeli sredstava za sve aktere sukladno kriterijima i ocjenama vijeća te ponovno uspostaviti vijeće za međunarodnu suradnju i stvoriti preduvjete za kvalitetne suradnje zagrebačkih kulturnih aktera s akterima iz drugih  gradova i zemalja.
• Uspostavit ćemo snažniju koordinaciju između gradskih ureda (za kulturu, međunarodnu suradnju i obrazovanje) i Turističke zajednice Grada Zagreba u nacionalnoj i međunarodnoj promociji kulture grada Zagreba.
• Kreirat ćemo okvir za suradnju kulturnog i gospodarskog sektora koji uključuje obrtništvo, poduzetništvo i turizam.
• Aktivno ćemo oblikovati i usmjeravati nacionalne politike te poticati decentralizaciju kulture.

Istodobno ćemo  stabilizirat socijalne i produkcijske uvjete te stvoriti poticaje za razvoj novih inicijativa.  

• Značajno ćemo povećati  programska sredstva za nezavisne programe, njihovo skoro vraćanje na raniju razinu te kontinuirano financijsko praćenje potreba tih programa.
• Diverzificirat ćemo tipove programskih potpora kao što su višegodišnje potpore, potpore za programske suradnje s kulturnim centrima i potpore za samostalne umjetnice i umjetnike.
• Unaprijedit ćemo produkcijske i socijalne uvjete rada u polju kulture te poticaje za mlade umjetnice i umjetnike, nove prakse i nove inicijative.

Ustanove u kulturi trebaju postati paradigmatskim mjestima novih, suvremenih načina upravljanja, mjestima razvoja participativnih praksi te mjestima socijalizacije, uključivosti i društvenog dijaloga. One ne mogu, pogotovo ne u vrijeme pandemijske krize, biti primarno vrednovane temeljem uspješnosti poslovanja ili broja gledatelja, nego i prema kriterijima proizvodnje kulturne vrijednosti te odgovornog odnosa prema cjelini umjetničkog polja u kojem djeluju, kao i prema uključivanju zajednice u kulturnu proizvodnju.    

Stoga ćemo poticati:  

• otvorene organizacijske kulture temeljene na procesima suradnje između uprave i zaposlenika i zaposlenica u vođenju ustanova; 
• osnivanje stručnih (umjetničkih) vijeća kako bi se zaposlene umjetnice i umjetnike snažnije uključilo u programsko upravljanje ustanovama; 
• odgovornost i brigu ustanova za cjelinu svog umjetničkog polja, socijalnu i radnu sigurnost vanjskih suradnica i suradnika te inventivnost u suradnji s drugim organizacijama u polju;
• snažnije otvaranje ustanova prema samostalnim umjetnicima i umjetnicama te izvaninstitucionalnim akterima kroz razne oblike suradnje.

Unatoč raznolikosti kulturnih programa, većina ih se odvija u širem centru grada. Stoga smatramo važnim decentralizirati kulturnu produkciju i osigurati dostupnost raznolikih sadržaja u svim gradskim četvrtima. Infrastruktura za kulturno stvaralaštvo i kulturni programi moraju biti i ekonomski dostupni svim stanovnicama i stanovnicima grada, bez obzira na njihov socijalni status. 

U tom pogledu radit ćemo na: 

• reviziji kategorija cijena ulaznica za programe gradskih ustanova; 
• razvoju programa koji će osigurati dostupnost kulturnih sadržaja građankama i građanima u različitim pozicijama deprivilegiranosti ili isključenosti (npr. besplatni programi i paketi za kulturne sadržaje po povoljnim cijenama);
• ravnomjernoj pokrivenosti grada knjižničnom mrežom uz dostatnu nabavu knjižnične građe;
• jačanju postojećih centara za kulturu te njihovo pretvaranje u kvartovska središta kulture, čiji će rad uključivati lokalnu zajednicu, poticati kreativnost građanki i građana, nuditi produkcijske uvjete umjetnicama i umjetnicima te razvijati suradnje s nezavisnim programima;
• poticanju razvoja interdisciplinarnih i interkulturnih centara koji će uključivati različite tipove djelatnosti te poticati intersektorsku i multidisciplinarnu suradnju (civilni sektor, poduzetništvo, zadruge, društveno-poduzetničke inicijative i slično); 
• inovativnim modelima upravljanja poput civilno-javnog partnerstva, partnerstva s izvaninstitucionalnim akterima kroz proces djelomične “institucionalnizacije“ i umrežavanja;
• poticanju umjetnosti u javnom prostoru diljem grada kroz manifestacije, privremene i trajne instalacije i spomeničku plastiku koje potiču interakciju građanki i građana s umjetnošću, prostorom i okolišem.

Mnoge kulturne institucije u gradu Zagrebu stradale su u potresima 2020. godine. Istodobno Grad Zagreb raspolaže brojnim objektima koji su prepušteni propadanju, infrastrukturom u koju se ne ulaže te resursima koji nisu u upotrebi. Obnovi tih objekata potrebno je pristupiti na sustavan, kvalitetan i održiv način. 

Stoga ćemo:

• raditi na obnovi potresom stradalih objekata kulture u skladu sa suvremenim urbanističkim, konzervatorskim i ekološkim standardima;
• raditi na obnovi i dovršavanju postojeće infrastrukture poput Pučkog otvorenog učilišta, Kulturnog centra Dubrava, Pogona – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade te drugih objekata u kulturi; 
• raditi na opremanju postojećih ustanova kulture suvremenom tehnikom; 
• učiniti prostore u vlasništvu Grada lakše i dugotrajno dostupnima nezavisnoj kulturi te pomoći korisnicima i korisnicama u preuređenju i opremanju tih prostora;
• učiniti dostupnima gradske prostore nezavisnim i privatnim inicijativama u kulturi (knjižare, festivalski uredi, galerije, inkubatori, ateljei, klubovi…);
• kvalitetnije i prema potrebama korisnika i korisnica urediti upotrebu postojećih prostora namijenjenih kulturnim inicijativama (Kino Europa, Zagrebački plesni centar, Kino Tuškanac, Jabuka, Tunel Grič…); 
• osigurati infrastukturnu stabilizaciju relevantnih kulturnih programa koji značajno doprinose kulturi grada, a djeluju u nestabilnim resursima i prostorima;
• aktivno uključiti kulturu u oblikovanje i prenamjenu strateških gradskih kompleksa i objekata poput Uljare, Zagrepčanke i Gredelja;
• realizirati višedesetljetne kulturne projekte kao što su Gradska knjižnica i druga scena HNK.