Zagreb je gospodarsko i znanstveno središte Hrvatske, grad s najvećom koncentracijom obrazovnih, istraživačkih, tehnoloških i kreativnih potencijala te s velikom populacijom obrazovanih i motiviranih ljudi, ljudi iz svih krajeva Hrvatske i regije, s raznolikim iskustvima i znanjima. Svi ti potencijali trenutno nisu dovoljno iskorišteni.

Zagrebu treba nov početak. Ovaj trenutak vidimo kao točku preokreta kako bismo se oporavili i stekli veću otpornost na izazove koji su pred nama. Zagreb mora biti motor promjene čitave Hrvatske, prema pravednijem i zelenijem društvu budućnosti.

S proračunom od 9,5 milijardi kuna (a ukupno s proračunskim korisnicima 14 milijardi), Grad Zagreb u gospodarstvu grada i Zagrebačke županije ima izuzetno velik značaj kao naručitelj raznovrsnih usluga kroz procese javne nabave, kao poslodavac, kao vlasnik raznovrsne i vrijedne imovine te kao središnje mjesto planiranja prostornog i društvenog razvoja. Grad kroz svoje programe može i treba kreirati poticajno okruženje za stvaranje novih radnih mjesta, istraživanja i razvoj, inovacije i poduzetništvo te druge oblike stvaranja dobrobiti za zajednicu.

Reorganizirat ćemo gospodarstvo Grada tako da stvara veću vrijednost svim svojim stanovnicima i stanovnicama, da nam pruža bolje usluge, da okuplja i da potiče inicijativnost i inovacije te da štiti i promiče naša prava i poboljšava nam uvjete života.

U pet godina proračun Grada Zagreba, ne računajući proračunske korisnike, porastao je za ~35 % (sa 7,1 na 9,5 milijardi kuna), odnosno prosječno ~6 % godišnje, a ukupno je s proračunskim korisnicima porastao za 60% (s 8,8 na 14 milijardi kuna), odnosno ~10 % godišnje. Takav rast proračuna nije u skladu s rastom nominalnog BDP-a Zagreba, koji je od 2014. do 2017. rastao u prosjeku ~2 % godišnje. Proračun za 2021. samo je formalno balansiran (za razliku od prethodnih godina, kada su napravljeni gubici u kumulativnom iznosu od 1,3 milijarde kuna), no zapravo ovisi o rasprodaji “obiteljskog srebra”, prije svega kompleksa Gredelj, Zagrepčanke i Paromlina, čime se planira prihodovati 1,2 milijarde kuna. Sličan iznos od ~1,2 milijarde kuna planiran je za izdatke za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova, no također je planirano ~400 milijuna kuna novih kredita da bi se proračun održao u ravnoteži.

Nadalje proračun je nerealan. U 2021. planiran je rast prihoda od poreza i prireza na dohodak od 11 % u odnosu na rebalansiranu 2020. godinu, što nije opravdano s obzirom na očekivani rast nominalnog BDP-a RH u 2021. od ~6 %. Ukupni planirani prihodi od poreza za 2021. čak su nešto (~1 %) veći od projekcija za 2021. rađenih 2019, prije nego su pandemija i njeni negativni efekti mogli biti predviđeni i uračunati, što dodatno odražava njihovu nerealnost. Vezano uz rashode, iako broj zaposlenih kontinuirano raste (~5 % u 2019), zabrinjavajuće je što istovremeno nastavljaju rasti i rashodi usluga (~5 % godišnje u projekciji za 2021–2023), koje često uključuju plaćanje podizvođačima za izvršavanje redovitih aktivnosti u domeni Grada. Očito je potrebna racionalizacija poslovanja u smjeru ciljanog zapošljavanja potrebnih profila i korištenja internih resursa za izvršavanje što je moguće većeg dijela tih usluga (tzv. insourcing).

Grad Zagreb pod značajnim je opterećenjem duga. Ukupan proračunski gubitak prenesen iz prethodnih godina na dan 31.12.2020. iznosio je ~1,3 milijarde kuna, od čega se preko milijarde kuna odnosilo na dug proračuna Grada Zagreba. Iznos iskazanih nedospjelih obveza 31.12.2020. iznosio je preko 3 milijarde kuna, od čega  se 2,5 milijarde kuna odnosilo na dugoročne obveze po zajmovima. Podmirenje obveza u narednim godinama predstavljat će izazov zbog pada poreznih prihoda, rasta troškova uslijed potresa, a i zbog Odluke iz 2020. kojom se određeni dio budućih prihoda (300–400 milijuna kuna godišnje) koristi za podmirenje proračunskog gubitka iz prethodnih godina. Isto tako, proračun je opterećen visokim iznosom subvencija koje se svake godine isplaćuju Holdingu i s njime povezanim društvima. Grad navodi da Holding i s njime povezana društva ovise o tim subvencijama te je proračun nefleksibilan u tom dijelu. Istovremeno, u 2020. godini iskazan je pozitivan rezultat po osnovi primitaka od financijske imovine i zaduživanja, a on se u jednom dijelu odnosi i na povrate dugova od strane Zagrebačkog holdinga.

Neposredno nakon izbora naručit ćemo vanjsku neovisnu financijsku reviziju da bismo ustanovile stvarno stanje gradskih financija. Unaprijedit ćemo transparentnost prezentacije proračuna i izvršenja proračuna te ćemo je spustiti do 4. razine. Također s obzirom na opisane obveze i izazove upravljanja postojećim proračunskim okvirom te imajući na umu potrebu transformacije prema razvojnom proračunu, važno je da proaktivno i sinergijski pojačamo korištenje drugih izvora financiranja. Proračun za 2021. planira porast prihoda od EU sredstava za ~400 milijuna kuna u odnosu na 2020, što se odnosi na Centar kompetencije u translacijskoj medicini Srebrnjak. Ta sredstva će biti potrošena 2021, no Grad može i mora značajno podići kapacitete za povlačenje sredstava iz EU-fondova. Prioritetni projekti pripremat će se za Mehanizam za oporavak i otpornost, iz kojeg čak 37 % sredstava treba biti usmjereno na zelenu tranziciju. Tim sredstvima financirat ćemo projekte energetske tranzicije, rješavati problem otpada, obnovu dotrajale komunalne infrastrukture te “ozeleniti” gradski promet. Dodatnih 20 % sredstava iz Mehanizma za oporavak mora biti usmjereno na digitalizaciju, a njih ćemo iskoristiti za navedenu preobrazbu gradske uprave i javnih usluga te poboljšanje IT infrastrukture grada. Ostali projekti financirani iz Mehanizma za oporavak bit će usmjereni na revitalizaciju gospodarstva, društvenu jednakost i unapređenje javnih usluga u obrazovanju i zdravstvu. EU je već odobrila i doznačila sredstva iz Fonda solidarnosti, a Grad će žurno pripremiti projektnu dokumentaciju za obnovu zgrada u vlasništvu Grada. Prioriteti će nam biti vrtići, škole i bolnice, ne s ciljem da se navedenu javnu infrastrukturu samo vraća u prijašnje stanje, nego da se podigne razina otpornosti na eventualne buduće potrese.

Grupa Zagrebački holding osnovana je 2006. godine. Sačinjavaju je Zagrebački holding d.o.o. s 14 podružnica, osam trgovačkih društava i jednom ustanovom, u kojima radi oko 7 900 radnica i i radnika. Primarne zadaće Grupe bile su osigurati dostupnost kvalitetnih javnih usluga po priuštivim cijenama te podići standard života u gradu Zagrebu kroz dobro upravljanje komunalnim uslugama. Od Holdinga se očekivalo puno, međutim postao je sinonim za rasipanje javnih sredstava, visoku zaduženost i “mutne” poslove. Postao je učinkovitim jedino u stranačkom zapošljavanju i u prekomjernom trošenju javnog novca na agencijske radnike i radnice te na promašene projekte. Dospjele obveze (skoro 3,8 milijardi kuna) refinanciraju se novim zaduženjima, dok se prikupljeni kapital koristi za preplaćene ugovorene poslove, a ne za poboljšanje poslovnih procesa ili kvalitete usluga prema građankama i građanima grada Zagreba kao krajnjim korisnicima.

Holding može omogućiti građankama i građanima kvalitetne usluge po pristupačnim cijenama, a da bismo to postigli provest ćemo značajne izmjene u modelu upravljanja, financijskom poslovanju, organizaciji Grupe, odnosu prema radnicama i radnicima i kolektivnim pravima te načinima na koje se provode postupci javne nabave.

• Kroz javnu raspravu definirat ćemo ekonomske, socijalne i ekološke kriterije prema kojima će se ocjenjivati uspješnost upravljanja Holdingom te postaviti jasne godišnje ciljeve koje bi uprava trebala ostvariti uz autonomno upravljanje bez dnevnopolitičkih pritisaka.
• Reorganizirat ćemo upravljačke strukture s ciljem pojednostavljenja, ubrzanja i bolje koordinacije poslovnih procesa između Uprave, stručnih službi i sektora s podružnicama i društvima kako bi se uspostavile jasne hijerarhije.
• Članovi i članice uprave Holdinga te direktorice i direktori poduzeća bit će birani na javnim natječajima, kroz transparentan i javan postupak koji mora uključivati objavu programa i jasno obrazloženje odluke o odabiru.
• Ojačat ćemo Službu za unutarnju reviziju s ciljem utvrđivanja anomalija i uspostavljanja kvalitetnijih upravljačkih procesa.
• U nadzorni odbor Holding d.o.o.-a i trgovačkih društava Holding grupe uključit ćemo predstavnike fizičkih i poslovnih korisnika, radnica, predstavnika Gradske skupštine, neovisnih stručnjakinja i raznih društvenih skupina kako bi se odgovornost za nadzor rada Holdinga proširila te kako bi se osigurao javni interes u upravljanju.

• Integrirat ćemo trgovačka društva i podružnice unutar Grupe u srodnim i komplementarnim djelatnostima, s ciljem smanjenja troškova i povećanja efikasnosti usluge.
• Primjenjivat ćemo odredbe Zakona o radu koje obvezuju poslodavca da radnička vijeća informira o poslovanju te se s njima savjetuje prije donošenja strateški važnih odluka.
• Provest ćemo centralizaciju i objedinjavanje poslovnih funkcija i procesa (računovodstvo, financije, kadrovska služba, pravni poslovi i informacijski sustav), što se do sada odvijalo pojedinačno u podružnicama. To će dovesti do bržeg, učinkovitijeg i ekonomičnijeg načina poslovanja te sprječavanja prijevara unutar društva.
• Provest ćemo procjenu poslovnih prilika i aktivnosti na domaćem komunalnom tržištu s ciljem ulaganja i proširenja poslovnih djelatnosti u druge gradove i stvaranja mreže tvrtki-kćeri na razini zagrebačkog prstena. Takvo bi širenje povećalo prihode Holdinga, dok bi kroz ekonomiju obujma smanjilo troškove uz održanje jednake kvalitete usluga.

• Provest ćemo financijsku konsolidaciju poslovanja i smanjenje nepotrebnih troškova (kartice reprezentacije, leasing službenih vozila, rent-a-car, troškovi službenih putovanja, bonusi).
• Osigurat ćemo kvalitetnije upravljanje javnim dugom Holdinga. Zaduživanje na financijskim tržištima treba se namjenski vezati uz konkretne projekte koji imaju jasnu funkciju ekonomskog razvoja i poboljšavanja kvalitete života u Zagrebu. Također osigurat ćemo refinanciranje postojećih obveza uz niže kamate i stvaranje podloge za investicije u strateški razvoj.
• Osigurat ćemo veće iskorištavanje sredstava iz EU-fondova s ciljem smanjenja financijskog pritiska na kreditni rejting Grada, koji je jamac gradskih trgovačkih društava.
• Provest ćemo sinkronizaciju svih računa prema građanima kroz jednu uplatnicu uspostavljanjem centralnog odjela za fakturiranje. Time će podaci svih podružnica i društava biti objedinjeni s ciljem smanjenja poštanskih usluga i troškova papira uz paralelno uvođenje dostave računa preko interneta putem aplikacije MojZagreb.

Zagrebački električni tramvaj (ZET) trgovačko je društvo u 100%-tnom vlasništvu Grada Zagreba, zaduženo za prijevoz putnika na području Zagreba i dijelova Zagrebačke županije. Ukupne kreditne obveze ZET-a u ovom trenutku iznose skoro 500 milijuna kuna. Iz fondova EU dobiveno je svega 207 milijuna kuna za modernizaciju osam kilometara pruge, tri ispravljačke stanice i studiju razvoja tramvajskog prometa. Financijsko opterećenje ZET-a također je vezano uz Ugovor o dugoročnom kreditiranju Žičare za iznos od 537 milijuna kuna, od čega Grad kroz jamstva pokriva 80 %. Usprkos tome provest ćemo nužnu modernizaciju voznog parka i infrastrukture kroz nastavak prijava na EU-fondove te kroz smanjenje troškova vanjskih usluga na najmanju moguću mjeru. S obzirom na to da preko 400 mehaničara i mehaničarki radi unutar održavanja, velik udio poslova za koje su do sada bili angažirani vanjski podugovaratelji, mogao bi biti obavljen kroz korištenje unutarnjih kapaciteta (pogotovo kroz dodatna školovanja, prekvalifikaciju i edukaciju).

Već dugi niz godina, a posebno nakon krize 2008, zagrebačka je  industrijska proizvodnja u padu. Prema područjima djelatnosti, najveći dio ukupne zagrebačke industrijske proizvodnje odnosi se na prerađivačku industriju (oko 80 %), za kojom slijedi opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (oko 16 %). Pad industrijske proizvodnje praćen je porastom udjela trgovine, financijskih djelatnosti, informacija i komunikacija, poslovanja nekretninama, stručnih, znanstvenih i drugih uslužnih djelatnosti. U strukturi gospodarskih djelatnosti na razini Hrvatske, prema podacima za 2017, Grad Zagreb ima izrazito visok udjel u informacijama i komunikacijama (72,3 %), financijskom sektoru (62,9 %) te stručnim, znanstvenim, tehničkim, administrativnim i ostalim uslužnim djelatnostima (55,0 %).

Takva struktura djelatnosti, s jedne strane, ukazuje na “postindustrijski” karakter gospodarstva u Zagrebu, gdje se nalazi najveća koncentracija znanstvenih, tehnoloških, financijskih i drugih usluga visoke dodane vrijednosti. S druge strane, ona ukazuje i na trend prisutan na razini države, gdje najveći dio tržišta rada čine zaposleni i samozaposleni u malim poduzećima, što na sebe veže rast privremenih i povremenih oblika rada. Iako je jasno da su glavne poluge ekonomske politike na državnoj razini, Grad Zagreb može i treba doprinositi razvoju produktivnog privatnog sektora koji ima potencijal za investicije, inovacije, međunarodnu konkurentnost i izvoz jer takvim jačanjem utječemo na ukupnu gospodarsku sliku zemlje te na poboljšanje uvjeta rada i života u Hrvatskoj.

Zalažemo se za raznovrsne oblike poduzetništva; od klasičnih poduzeća i obrta do društvenih poduzeća, radničkog dioničarstva i suvlasničkih udjela zaposlenica i zaposlenika u firmama. Omogućit ćemo građankama i građanima koji su za to zainteresirani uključivanje u poduzetničke aktivnosti, pri čemu ulogu Grada vidimo prije svega u osnaživanju, umrežavanju i olakšavanju rada raznovrsnih inicijativa koje nastaju u suradnji znanstvenog, tehnološkog i kreativnog sektora.

Pravila javne nabave vrijedit će jednako za sva zainteresirana poduzeća. Iskorijenit ćemo sve dosadašnje oblike privilegirane nabave, klijentelizma i potaknuti da gradske poslove dobiju najbolji, a ne najpodobniji ponuđači. Na taj ćemo način stvoriti uštede za proračun kroz smanjivanje rashoda gradskih poduzeća i istovremeno privući najkvalitetnije tvrtke kako bi se poslovi za grad obavljali u roku, kvalitetno i za ugovorenu cijenu.

Da bi gradske administrativne usluge bile učinkovitije, proširit ćemo postojeće gradske usluge za poduzeća i obrte kao što su Plavi ured i Zagrebački inovacijski centar – ZICER. Uz postojeće sadržaje, učinit ćemo ih direktnim kanalom suradnje s gradskom upravom i time potaknuti bolje prilagođavanje gradskih usluga stvarnim potrebama. U komunikaciji i poslovanju s gradskom administracijom, poduzetnicama i poduzetnicima osigurat ćemo potpuno digitaliziranu komunikaciju, tako da sve poslove koje trebaju obaviti u kontaktu s gradskim službama mogu obaviti putem interneta. Isto tako, Grad Zagreb otvorit će podatke kojima raspolaže kad je to u interesu javnosti i pravno moguće. Ti će podaci biti dostupni u strojno čitljivom formatu i u stvarnom vremenu kako bismo omogućili njihovo korištenje općoj javnosti i poduzećima u razvoju inovativnih digitalnih rješenja. Primjerice podaci o javnom prijevozu u stvarnom vremenu mogu biti korisni u kombiniranju različitih vidova prijevoza.

Nadalje ojačat ćemo transparentnost poslovanja Grada i pridržavanje propisa. Dok smo praktičan pokazni primjer već predstavili javnosti kroz naš projekt Otvoreni akti, osluškujući potrebe javnosti razvit ćemo naprednije alate i protokole u svim područjima gradske nadležnosti. Provodit ćemo financijsku kontrolu svih projekata za koje su firme dobile neku financijsku potporu od Grada kroz programske natječaje kako bismo osigurali kvalitetno ulaganje tih financija. U suradnji s privatnim sektorom, Grad Zagreb će stavljati poseban naglasak na etično poslovanje te pridržavanje radnog i ekološkog zakonodavstva kod svih tvrtki.

Kao poticajnu mjeru, obrtima, zadrugama i poduzećima koja su osnovana unutar godinu dana i konkuriraju za gradske prostore omogućit ćemo oslobođenje troška najma i komunalne naknade za prvu godinu poslovanja putem javnog natječaja. Obnavljat ćemo i aktivirati zapuštene gradske i državne prostore, na taj način obogaćujući susjedstva u kojima se nalaze. Za restauratorski zaštićene zgrade poput zgrada industrijske baštine primjenom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poticat ćemo nalaženje vlasnica i vlasnika koji su spremni na ulaganje u obnovu i aktiviranje tih vrijednih prostora, umjesto da ih se prepusti propadanju. Uz klasični najam poslovnih prostora, poticat ćemo i korištenje gradskih prostora za coworking kako bismo ih prilagodili potrebama modernih oblika rada na daljinu. Primjeri javnih coworking prostora već postoje u Hrvatskoj, kao RiHub u Rijeci, te smatramo da bi i Zagreb trebao nuditi takve usluge.

Zagrebački Velesajam vidimo kao prostor velikog potencijala u ispreplitanju društvenih djelatnosti, kulture i gospodarstva te planiramo cjeloviti arhitektonsko-urbanistički natječaj uz javnu raspravu o sadržajima za revitalizaciju tog prostora. Učinit ćemo sajamski prostor životnijim, prilagoditi ga suvremenim polivalentnim sportskim, kulturnim, poslovnim i kongresno-sajamskim sadržajima te ga otvoriti građanima Novog Zagreba kako bi i u pravom smislu postao centar tog dijela grada. Pritom je važno sačuvati i revitalizirati one dijelove Zagrebačkog Velesajma koji čine vrijedan dio arhitektonske i industrijske baštine 20. stoljeća. Pronaći ćemo prikladniji prostor za Zagrebački inovacijski centar – ZICER, koji bi arhitektonski zadovoljavao sve potrebe modernog radnog mjesta, što je uz odgovarajuće prilagodbe moguće izvesti unutar jednog od postojećih paviljona Zagrebačkog Velesajma.

Sektor znanosti i istraživanja ima središnju ulogu u pronalaženju održivih rješenja za društvene, ekonomske i klimatske izazove koji nam predstoje. Dosadašnje gradske vlasti nisu smatrale potrebnim razvijati gradske politike i mjere za istraživanje i inovacije. Grad je zanemarivao važnost suradnje s akademskom zajednicom i nije prepoznao važnu ulogu znanosti i istraživanja za razvoj inovativnih i zelenih rješenja u urbanim sredinama te njihov doprinos razvoju novih zelenih javnih politika koje adresiraju potrebe i izazove stanovnica i stanovnika grada. To ćemo promijeniti.

Grad Zagreb će uspostaviti gradsku strategiju, programe i mjere potpore istraživačkim, inovacijskim i tehnološkim procesima koji doprinose transformaciji grada Zagreba u moderan i zeleni grad. Gradski program za razvoj društvenih inovacija poticat će razvoj društvenih inovacija u sinergiji s javnim, akademskim, civilnim i privatnim partnerima. Cilj je razvoja društvenih inovacija pronalaženje sektorskih i cjelovitih gradskih rješenja za društvene, socijalne, kulturne i umjetničke potrebe lokalnih zajednica.

Grad će kontinuirano surađivati sa znanstvenom zajednicom i gospodarstvom na istraživanju i razvoju tehnoloških rješenja u IT sektoru za bolje funkcioniranje grada i jačanje R&D aktivnosti koje imaju gospodarski potencijal. Prilikom razvoja i nabave tehnologija prednost će se davati interoperabilnosti, otvorenim standardima i slobodnosoftverskim rješenjima. S obzirom na to da će značaj gradske digitalne infrastrukture značajno rasti, sredstvima javne nabave ostvarit ćemo pozitivne učinke na tehnološke inovacije, kompetencije i kreativnost u lokalnoj sredini, pri čemu će ulaganje u otvorene tehnologije doprinijeti općem razvoju suvremenog društva.

Isto tako sektor inovacija i tehnologija ima značajnu ulogu u razvoju i pozicioniranju grada Zagreba kao središta inovacija i novih tehnologija u Hrvatskoj i šire. Trenutno taj potencijal nije ni izbliza iskorišten, pa se Zagreb ne nalazi na mapi europskih gradova koji uspješno umrežavaju i osnažuju potencijale znanosti, kulture, inovacije i poduzetništva. Grad Zagreb stoga će postojeći ZICER razvijati prema nacionalno i međunarodno prepoznatljivom centru za inovacije i nove tehnologije kao središnjem mjestu za razvoj ideja, koncepata, inovacija, tehnologije ili realizaciju novih gospodarskih projekata, u sinergiji i suradnji između javnog, privatnog, akademskog i civilnog sektora. Pripremit ćemo kvalitetan institucionalni okvir za razvoj inovacija i novih tehnologija objedinjujući gradske i nacionalne programe potpore. Objedinjavanjem i kvalitetnim umrežavanjem postojećih programa potpore može se puno dalekosežnije doprinijeti stvaranju kvalitetnih i održivih radnih mjesta, kvalitetnih proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti, kvalitetnih i prosperitetnih poduzeća te osigurati opću društvenu i ekonomsku vrijednost stvorenih inovacija i tehnologija za sve građanke i građane.

Kao centar za inovacije i nove tehnologije, ZICER će pružati edukativne i savjetodavne usluge, potpore, prostor i infrastrukturu te povezivanje sa zajednicom. Okvirna mapa aktivnosti tako uključuje:

• Osiguravanje kontinuiteta postojećih i razvoj novih programa edukacija i savjetodavnih usluga za poduzetnike i poduzetnice.
• Osiguravanje razvoja kontinuiranih mentorskih programa za nove i mlade poduzetnike i poduzetnice.
• Kontinuirani gradski program Provjere inovativnog koncepta (PoC), inkubacije i akceleracije poduzetnika i poduzetnica početnika.
• Program potpore za unapređenje proizvoda ili tehnološkog rješenja.
• Program za potporu društveno korisnih inovacija koje se temelje na inovativnim tehnološkim rješenjima.
• Osiguravanje kontinuiteta postojećih i razvoj novih tehnoloških centara s adekvatnim prostornim uvjetima, tehnologijom i opremom.
• Program za suradnju i zajedničko korištenje znanstvenoistraživačke infrastrukture javnog i privatnog sektora.
• Program poticanja kulture inovacija, kreativnosti i stvaranja nove vrijednosti u društvu i za društvo.
• Razvoj edukativnih modula u školskim kurikulumima za inovacije, kreativnost i stvaranje nove vrijednosti uz mogućnost praktične nastave u ZICER-u.
• Programi popularizacije svih grana znanosti.

Obrazovni sustav predstavlja važan element razvoja znanosti i inovacija. Kvalitetno obrazovani ljudi čine kvalitetne organizacije, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Stoga ćemo posebno poticati:

• Vrhunsko obrazovanje na svim razinama, uz kvalitetnije i veće financiranje programa putem Pučkog otvorenog učilišta, te potpuno subvencioniranje prekvalifikacija u deficitarnim zanimanjima, primjerice u “zelena zanimanja”.
• Djelovanje predstavnika Grada kao osnivača u školskim odborima, unapređenje osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja obogaćivanjem školskih programa, te širenje nastavnih i izvannastavnih aktivnosti, osobito podupiranjem učeničkih projekata, kreativnosti i razvoja talenata.
• Međunarodno jačanje Sveučilišta u Zagrebu, osobito programima privlačenja inozemnih studenata, što ćemo razviti u partnerskoj suradnji sa Sveučilištem.
• Unapređivanje ukupne kvalitete života, obrazovanja i rada u Zagrebu za sve koji rade u zagrebačkim poduzećima, bez obzira na razinu obrazovanja i stručnosti.
• Suradnju i partnerstvo s privatnim poduzećima kako bi se što bolje identificirala dugoročno potrebna (deficitarna) zanimanja i vještine potrebne za njihovo obavljanje.