Definirali smo najvažnije probleme stanovnica i stanovnika dviju gradskih četvrti – Donje Dubrave i Gornje Dubrave. Povezali smo ih jer mislimo da su međusobno isprepletene u mnogim dimenzijama. U njihovu rješavanju želimo osnažiti same građanke i građane kako bi maksimalno sudjelovali u procesima raspravljanja i odlučivanja o tome kako žele da njihov kvart izgleda te koji sadržaji im trebaju.
Uz građanke i građane želimo povećati i utjecaj stručnih organizacija, udruga i građanskih inicijativa koje promišljaju razne načine rješavanja problema u gradskim četvrtima.
Želimo mijenjati grad Zagreb, a promjena kreće od kvarta i njegovih angažiranih stanovnica i stanovnika.
Osnovni prometni i komunalni problemi
Ključni prometni problemi
Rješavanje prometnog kolapsa na pružnom prijelazu Trnava–Čulinec
Trenutno je najbolnija prometna točka u Dubravi prijelaz preko pruge na Trnavi. Prometni kolaps na pružnom prijelazu prati i zagušenje koje se s Trnave prelijeva na okolne kvartove, prema Čulincu i Peščenici. Zbog toga pati cjelokupan promet, uključujući i javni, a automobilsko zagušenje rizično je za djecu, pješake i bicikliste.
Jedno od mogućih rješenja za rasterećenje prometa kroz Trnavu, Čulinec i druga naselja je denivelacija prijelaza na spoju Mandlove i Branimirove ceste što bi ujedno omogućilo i biciklistički prijelaz preko pruge. Provest ćemo prometnu studiju koja će sveobuhvatno pristupiti rješavanju ovog problema kako bismo konačno došli do dugoročne prometne strategije i u cijelosti riješili problem Trnave bez stvaranja novih prometnih čepova na drugim lokacijama.
Kao kratkoročno rješenje radit ćemo na hitnoj promjeni sustava signalizacije HŽ-a, da bi se omogućilo da se brklje na pružnom prijelazu dižu čim prođe vlak.
Rješavanje prometnog zagušenja Avenije Dubrava i Branimirove ulice
Problem zagušenja Avenije Dubrava i Branimirove ulice konačno treba riješiti produženjem Branimirove ulice prema Sesvetama. Produženje Oporovečke/Kolakove također je iznimno bitan projekt jer otvara novi koridor prema Sesvetama. U 2018. planirano je ishođenje lokacijske dozvole i izrada potrebnih elaborata te na temelju toga otkup zemljišta. Jedan od glavnih prioriteta bit će konačno provođenje planiranih projekata.
Novi koridori smanjit će prometno opterećenje Avenije Dubrava što će ostaviti više mjesta za javni promet, pješakinje i bicikliste.
Razvoj javnog i biciklističkog prijevoza
U posljednja dva desetljeća, unatoč kontinuiranom porastu stanovništva i potreba za javnim prijevozom, nije izgrađen nijedan metar tramvajske pruge. Jedan od prvih poteza bit će provođenje prometne studije kojom će se proučiti potrebe za proširenjem tramvajske mreže od Dubca prema istoku (Sesvetama) i prema jugu (Žitnjak).
Dubrava je idealna za poticanje i razvoj biciklističkog prijevoza jer je većim dijelom u nizini.
Zasada u Dubravi ne postoji nikakva mreža biciklističkih staza, a biciklistkinje i biciklisti (odrasli i djeca) se voze ili pločnikom ili kolnikom uz velike rizike. Potrebno je razmotriti nekoliko biciklističkih poveznica.
Biciklističke poveznice istok–zapad
- Branimirova ulica treba postati dijelom cjelovite biciklističke magistrale od centra grada do Dugog Sela
- organizacijom prometa u mirovanju na Aveniji Dubrava osigurat ćemo biciklistički prolaz
- osigurat ćemo poveznicu Oporovečka–Kolakova prema okretištu Dubec
Biciklističke poveznice sjever–jug
- Klin–Čulinečka– Žitnjak
- Markuševec–Dotrščina–Gojka Šuška–Mandlova preko pruge, kroz Kampus i dalje kroz Žitnjaka (djelomično odmah, a djelomično nakon produžetka Mandlove)
- Od Čučerja i Markuševačke Trnave, uz Grad mladih Granešina, Dankovečkom do Avenije Dubrava
Ključni komunalni problemi
Neki su dijelovi Dubrave bili dobro planirani, posebno Gornja Dubrava i manji dio Donje Dubrave. To planiranje seže u 1930-e, a poslije Drugog svjetskog rata također su planski izgrađena naselja Klaka, Studentski grad, Trnovčica i Dubec. Brdski dijelovi Gornje Dubrave originalno su sela koja su dograđivana i djelomično urbanizirana, ali i dalje s vrlo lošom komunalnom infrastrukturom.
U Donjoj Dubravi planiranje je uglavnom stalo nakon izgradnje naselja Ante Starčevića 1940-ih godina. Kasnije su doseljenici kupovali parcele od domicilnog stanovništva, a nepostojanje plana dovelo je do vrlo guste, neuredne gradnje i preizgrađenosti te loše komunalne opremljenosti velikog dijela Dubrave.
U gusto naseljenom i preizgrađenom tkivu kvarta još uvijek postoje prazne parcele.Budući da investitori žele izgraditi što veću kvadraturu na što manjoj parceli, ne vodeći pritom računa o zelenim površinama ni parkirnim mjestima, dolazi do preopterećenja postojeće komunalne infrastrukture.
Plan izgradnje komunalne infrastrukture mora pratiti stambenu izgradnju, pa čak i biti korak ispred nje.
Plan izgradnje komunalne infrastrukture mora biti praćen propisanim standardima kojih su se investitori obavezni pridržavati. Standardi moraju uključivati osiguravanje dobrog prometnog plana, dovoljno parkirališnih mjesta i dovoljno zelenila.
Izgradnja i uređenje komunalne infrastrukture u Gornjoj Dubravi
U dijelovima Gornje Dubrave i danas izostaje osnovna komunalna infrastruktura, a dio stanovnica i stanovnika nema priključak na gradski vodovod. Prvi i najvažniji prioritet bit će dovršenje vodospreme koja će stanovnicima Dankovca i Branovec–Jalševca osigurati vodu u vlastitom domu.
Poseban je problem odvodnja u višim predjelima Gornje Dubrave (Zeleni brijeg, Dankovec, Čučerje…). Novu gradnju ne prati proširenje infrastrukture, a zbog nedovoljnog kapaciteta i neodržavanja odvodnih kanala ulice su često poplavljene. Osigurat ćemo redovito održavanje komunalne infrastrukture kroz bolju organizaciju rada gradskih komunalnih poduzeća te razviti kvalitetniju komunikaciju i suradnju službi s građanima. Nova višestambena gradnja bit će praćena adekvatnom komunalnom infrastrukturom.
Prometni i komunalni nered
Neorganiziranost prometa veliki je problem u cijelom gradu, pa tako i u Dubravi. Previše automobila na prometnicama i manjak parkirališnih mjesta dovode do parkiranja u uskim ulicama, na pločnicima i zelenim površinama. Izuzetno nam je bitno stvoriti okruženje u kojem će postojati veća briga i svijest o štetnosti nepropisnog parkiranja. Zaštitit ćemo one koji su najviše izloženi tom problemu – roditelje s malom djecom, starije sugrađanke, djecu koja se sama kreću ulicama, osobe s teškoćama u kretanju.
Postojeću situaciju potrebno je stručno analizirati, a Grad će donijeti strategiju rješavanja ovog problema. Cilj ponuđenih alternativa je poticanje ljudi da manje koriste automobile a više javni promet te da vozila parkiraju vodeći brigu o potrebama ostalih sugrađanki i sugrađana. U raznim dijelovima četvrti, posebice u Donjoj Dubravi, postoji potreba za postavljanjem jednosmjernih ulica i upravo će to pitanje biti važan dio prometne analize.
Primjetan je manjak koševa na javnim površinama, ali još više njihovo neredovito pražnjenje. Provodit ćemo program kontinuirane edukacije građanki i građana – od vrtića do staračkog doma – kako bi svi osvijestili svoju ulogu u ciklusu onečišćavanja javnih površina.
Omogućit ćemo jednostavniju komunikaciju građana s komunalnim redarima i gradskim službama u svrhu sprečavanja komunalnog nereda.
Divlja odlagališta u rubnim dijelovima na kojima postoji neodržavano zelenilo prevenirat ćemo sustavom kazni za pravne subjekte i kontinuiranom edukacijom građanki i građana – uz suradnju s lokalnim ekološkim grupama i eko-grupama u školama i kvartovima.
Također je vrlo vidljiv problem nedostatak opreme na javnim mjestima – stolova i klupa, pitke vode, uređenih i ugodnih mjesta za druženje – pogotovo u gušće izgrađenim naseljima gdje nema ni javnih parkova. Preko kvartovskih grupa tražit ćemo lokacije za uređenje takvih površina. U kratkom roku moći ćemo realizirati ovakve projekte na onim mjestima gdje postoje zapuštene gradske površine.
Problem nesigurnosti u prometu
Stanovnice i stanovnici Dubrave, bez obzira na kvart kojem pripadaju, ističu visoku razinu nesigurnosti u prometu, što se posebno odnosi na djecu. To je povezano s nedostatkom nogostupa, osvjetljenja, nepostojanja biciklističkih staza, lošim stanjem lokalnih vrlo opterećenih cesta, a poznata je bezobzirna i opasna vožnja lokalnih vozača u svako doba dana i noći.
U suradnji nadležnih gradskih ureda s policijom sustavno ćemo raditi na smanjenju problema tako što ćemo uvoditi preventivne mjere poput postavljanja ležećih policajaca, a u večernjim satima, kada se odvijaju utrke po lokalnim brzim cestama, tražit ćemo prisutnost policijskih patrola. Izrazito je bitno postavljanje mreže sigurnosnih kamera koje će spriječiti divlju vožnju.

Društvena infrastruktura
Odgoj, obrazovanje i sport
Prema popisu iz 2011, stanovništvo Dubrave relativno je mlado. Jeftiniji stambeni prostor nego u ostalim dijelovima grada doveo je do naseljavanja mlađih obitelji i taj proces traje već više desetljeća. Iako su otvarani novi vrtići, u kvartovima Gornje i Donje Dubrave još uvijek postoji izrazito velika potreba za povećanjem vrtićkih kapaciteta. Osnovne škole rade u supstandardnim uvjetima – s nedostatnim kapacitetima, bez adekvatne opreme i bez sustavnog ulaganja u održavanje i nadogradnju infrastrukture. Na području obiju gradskih četvrti, koje ukupno broje preko 100 000 stanovnika, nalazi se samo jedna srednja škola.
Jedan od glavnih prioriteta bit će nalaženje lokacije za izgradnju dječjeg vrtića i jaslica za potrebe stanovnika mjesnog odbora “30. svibnja 1990.”.
Osnovna škola u Čulincu, koju grad “planira” već desetljećima, je prioritet za rješavanje u ovom mandatu.
Premještanje zgrade XII. gimnazije, koja trenutno dijeli prostor u Ulici Gjure Prejca s još trima strukovnim školama, planirana je još od 2009. godine na površinu između Grižanske i Međugorske. Natječaj je proveden još 2014, s neutvrđenim rokovima gradnje. Pokrenut ćemo procese kako bi se nova škola što skorije sagradila.
Postojeće dugogodišnje dječje igralište te nogometno i košarkaško igralište na Vinodolskoj ulici u sklopu MO “30. svibnja 1990.” preprodano je privatnom investitoru koji ga želi ukloniti i graditi stanove. Zaštita i uređenje igrališta u Vinodolskoj ulici važni su iz različitih aspekata, a u nedostatku drugih sportskih sadržaja za djecu i odrasle u cijelom mjesnom odboru, potrebno je što prije pristupiti rješavanju ovog problema.
Specifični problemi prigorskih dijelova Gornje Dubrave
Riječ je o mjesnim odborima Čučerje, Dankovec, Miroševec, Granešina, Granešinski Novaki, Novoselec, Branovec-Jalševec i Zeleni brijeg. To su uglavnom povijesna sela koja se nadopunjuju novogradnjama i doseljavanjem mlađeg stanovništva. Iako pripadaju gradu Zagrebu, dobrim dijelom nemaju potpunu urbanu infrastrukturu. Stanovnice i stanovnici Čučerja ističu problem glavne prometnice koja presijeca središta prilaznih naselja, asfalt je vrlo istrošen te nema pločnika ni biciklističke staze po kojima bi se stanovnice i stanovnici, a posebno djeca, mogli sigurno kretati. Tako su prisiljeni koristiti automobile i autobuse za kretanje. Velikim dijelom nedostaju im i gradska voda, kanalizacija i plin. Nema lokalnih dućana, dječjih parkova, mjesta za druženje, pošte, banke, bankomata, što je veliki problem za starije, slabo mobilne osobe.
Poseban su problem teškoće u koje su stanovnice i stanovnici zapali nakon potresa zbog toga što im je pružena slaba pomoć mjesnih i gradskih čelnika i ureda. Uglavnom su prepušteni sami sebi, svojoj snalažljivosti i pomoći susjeda i prijatelja. Zanemarivanje od strane Grada i stihijska, povremena pomoć glavno su obilježje života tih stanovnika protekle godine.
Obnova od potresa, u nadležnosti različitih tijela primarno na državnoj razini, izrazito je kompleksan problem. Jedna od glavnih zadaća naših viječnica i vijećnika u mjesnim odborima bit će pomaganje stanovnicima pogođenima potresom u procedurama i u komunikaciji s nadležnim uredima kako bi što prije uspjeli obnoviti svoje kuće.
Naše vijećnice i vijećnici pomagat će stanovnicama i stanovnicima pogođenima potresom u procedurama i komunikaciji s nadležnim uredima.
Upravo zbog kompleksnosti infrastrukturnih i komunalnih problema s kojima su suočeni stanovnice i stanovnici Gornje Dubrave, naše će vijećnice i vijećnici držati do maksimalne transparentnosti u djelovanju mjesnih odbora i vijeća gradske četvrti, a ujedno će uključiti stanovnice i stanovnike u raspravu i traženje rješenja putem javnih tribina. Riječ je o naseljima čiji se najveći problemi već desetljećima potpuno ignoriraju i zataškavaju ispraznim obećanjima. Postavljat ćemo realne ciljeve i pravovremeno izvještavati građane o svim aktivnostima.
Stvorit ćemo dosljednu upravu koja ulaganje u infrastrukturu Dubrave prepoznaje kao prioritet, transparentno komunicira s građankama i građanima i ne krši svoja obećanja.
Problemi starijih osoba
Problemi starijih osoba i samačkih domaćinstava posebno su izraženi sada u vrijeme pandemije, ponajviše u polururalnim dijelovima Gornje Dubrave. Pokazalo se da starije osobe u tim dijelovima otežano dolaze do živežnih namirnica, liječničke i ljekarničke skrbi, pošte i sl. U urbanim dijelovima nedostaju prostori, posebno otvoreni, ali i organizacije koje bi aktivno poticale starije osobe na druženje. U Dubravi se nalazi tek jedan gradski dom za starije osobe, uz nekoliko manjih privatnih domova, što nikako ne zadovoljava potrebe ovih gradskih četvrti.
Organizirat ćemo mobilni poštanski ured koji će obilaziti sve kvartove u kojima se ukaže potreba uključujući i one izvan granica Dubrave.
Stvorit ćemo plan uređenja zapuštenih ili nedovoljno iskorištenih prostora u svakom pojedinom mjesnom odboru. Lokacije ćemo opremiti prikladnom komunalnom opremom i pretvoriti ih u mjesta za okupljanje i druženje osoba starije dobi.
Poticat ćemo izgradnju i osnivanje novih domova za starije osobe ili stambenih zajednica kako bi se starije osobe, kad više ne mogu ili ne žele živjeti same, mogle preseliti u dom koji je blizu njihova mjesta stanovanja.

Nedostatak prepoznatljivih javnih prostora predstavlja jedan od većih nedostataka Dubrave. Kao područje javnog okupljanja spontano su se oblikovale tri zone: područje ugostiteljskih objekata duž Avenije Dubrave, duž Dankovečke ulice i zona na predjelu Poljanica.
UPU Dubrava Centar, koji je prošao javnu raspravu, a još nije donesen, definira centar Dubrave na neprikladnom mjestu: u Međuričkoj ulici. Lokacija je to uz tržnicu, benzinsku postaju, skladište, trgovinu autodijelova, veliki trgovački centar, parkiralište i restoran brze hrane. Centar ćemo formirati i urediti i u zoni Kulturnog centra Dubrava. Bitno je naglasiti da pri tome nećemo priječiti uređenje nedefiniranog prostora na Međuričkoj ulici.
Glavne točke koje ćemo redefinirati u središtu Dubrave su tržnica, Kulturni centar Dubrava, nedovršena građevina uz njega, spomenik braniteljima, trg, tj. parkiralište između Doma zdravlja i Kulturnog centra.
Tržnica
Tržnicu na Koledinečkoj ulici karakterizira nered, brojne nadogradnje na izvornu građevinu, improvizacije s proširenjima i terasama te loša organizacija prometa. U suradnji s vlasnikom tržnice, radit ćemo na pronalasku rješenja kako da ju se čim prije uredi u skladu s propisima i suvremenim standardima, osobito zbog toga što se uskoro uz nju planira i uređenje centra Dubrave (prema UPU koji je u proceduri donošenja).
Kulturni centar
Prioritet će nam biti dovršavanje tzv. Velike dvorane Kulturnog centra Dubrava planirane za koncertne i kazališne sadržaje sa 600 mjesta.
Već dugo Zagreb ima potrebu za koncertnom dvoranom te veličine za slučajeve kada je KD Vatroslav Lisinski prevelika, a Glazbeni zavod premalen. Suprotno dosadašnjoj praksi u gradskoj upravi, za uređenje koncertne dvorane koristit ćemo resurse iz europskih fondova.
Gradnja nikad dovršenog trgovačkog centra započela je prije više od 40 godina, a sada je ruglo Dubrave, neposredno uz Kulturni centar. Potrebno je naći rješavanje za ovaj kompleks u što će biti uključena gradska uprava.
Provest ćemo natječaj za arhitektonsko i hortikulturno uređenje prostora oko spomenika braniteljima Dubrave koji je sada neuređen i izložen suncu tijekom cijelog dana. Poseban naglasak stavit ćemo na sadnju odgovarajuće vrste stabala koja bi stvarala prirodni hlad.
Prostor između Doma zdravlja Dubrava i Kulturnog centra sada je parkiralište, ali u sklopu prenamjene i uređenja zapuštenog nedovršenog trgovačkog centra provest ćemo natječaj za uređenje. Naša iscrpna kvartovska anketa, ali i iskustvo življenja u ovom kvartu, pokazali su da stanovnici prirodnim središtem Dubrave smatraju upravo to područje.
Bivša tržnica u Donjoj Dubravi
Prostor nekad jedine tržnice u Dubravi smještene istočno od Kazališta Dubrava u Cerskoj ulici, u vlasništvu je gradske tvrtke Tržnice Zagreb (za razliku od nove tržnice, koja je u privatnom vlasništvu). Nakon što je s radom započela nova tržnica, stara je polako počela padati u zaborav. Iako je revitalizacija tržnice najavljena 2014, ona još uvijek nije započela. Cijela površina neposredno uz jedino kazalište u Dubravi, i uz zgradu u kojoj se nalaze boksački klub i javna kuhinja, zapuštena je.
Pokrenut ćemo izradu urbanističkog plana s naglaskom na revitalizaciji tog prostora. Prostor se ne mora nužno opet urediti kao tržnica, ali je važno ostaviti ga javnoj namjeni – po mogućnosti za trg, park, igralište i/ili zelenu površinu povezanu s Dječjim kazalištem Dubrava.
Ulaz u Dubravu
Prijelaz iz Maksimira u Dubravu je na okretištu tramvaja Dubrava.
Okretište Dubrava određuje naš doživljaj Dubrave i želimo mu posvetiti veću pažnju u svim mogućim segmentima.
Regulirat ćemo divlju prodaju, razmještaj, vrste i sadržaj kioska, prohodnost za ljude, biciklistički koridor, održavati travnjake i čistiti ih od smeća, poboljšati komunalnu opremu i posvetiti veću pažnju Parku prosinačkih žrtava. Na južnoj strani, na križanju Ulice Dubrava i Štefanovečke, nalaze se neodržavana zgrada i dvorište u vlasništvu Grada Zagreba.
Provest ćemo raspravu u kojoj će stanovnici Dubrave izložiti zamisli o tome kako vide budući ulaz u Dubravu te koje sadržaje žele, a urbanistički natječaj koji ćemo potom provesti imat će upravo te elemente u vidu.
U kratkoročnom pogledu povest ćemo brigu o tome da okretište izgleda urednije te da se eliminiraju divlja prodaja i divlji štandovi. Prolazak okretištem učinit ćemo sigurnijim za biciklistkinje i djecu u kolicima što je osobito bitno zbog toga što se u blizini nalazi Centar za rehabilitaciju i škola.
Zelene površine
Grad Zagreb 2019. je objavio analizu postojećih stanja i namjene površina prema podacima iz 2011. Dok je udio javnih zelenih površina u Zagrebu 7,6%, u Donjoj Dubravi on iznosi tek 0,3%, a u gornjoj 0,9%! Radi se o poražavajućim i alarmantnim podacima.
Gornju Dubravu možemo podijeliti u tri izrazito različite urbanističke cjeline: prigorska sela s pripadajućim šumama, poljima, travnjacima i velikim okućnicama; planski građena naselja – Klaku, Studentski grad i Trnovčicu; gusto izgrađene dijelove uz Aveniju Dubrava s malobrojnim i ujedno i nezaštićenim, zelenim površinama.
U Donjoj Dubravi naglasak stavljamo na dva aspekta: nedostatak parkova i javnih zelenih površina u gusto naseljenim dijelovima Donje Dubrave (MO Trnava, “30. svibnja 1990.”, “Ivan Mažuranić”, Donja Dubrava) te zapuštenost postojećih parkova, dječjih igrališta i javnih zelenih površina.
Park u Vinodolskoj ulici
Nestajanje javnih zelenih površina osobito pogađa stanovnike mjesnog odbora “30. svibnja 1990.”. Postojeći dugogodišnji park u Vinodolskoj ulici, dječje igralište i sportsko igralište napravljeni su na privatnom zemljištu, a prethodnih je godina to zemljište izvorni vlasnik prodao. Grad, odnosno MO i VGČ Donja Dubrava, propustili su otkupiti parcele. Stanovnici mjesnog odbora sada su u opasnosti od gubitka jedine javne zelene površine za 7 000 stanovnika.
U planu je također izgradnja javnog parka / sportskog centra na površini između Sopničke i Branimirove ulice, kao zamjena za park u Vinodolskoj. Podržat ćemo uređenje te zelene površine, ali ne kao zamjenu za park u Vinodolskoj jer stanovnici Donje Dubrave trebaju oba parka.
Grad mladih Granešina
Grad mladih Granešina, bivši Pionirac, u sastavu je Holdinga koji ga već nekoliko desetljeća zanemaruje i ne održava redovito. Stavit ćemo naglasak na prometnu, posebno na pješačku i biciklističku, povezanost s ostatkom Dubrave. Do tamo se može doći:
- Dankovečkom/Sunekovom/Miroševečkom cestom koja nema prikladan pješački koridor te je opasna za hodanje ili vožnju biciklom te
- pješice ili biciklom kroz divlje izgrađeno naselje na mjestima nekadašnjih polja uz potok i trasu bivše željeznice koja je vodila do Markuševca.
Koridore koji vode do Grada mladih uredit ćemo primjerenim pješačkim i biciklističkim stazama.
Parkovi za pse
Dubrava nema niti jedan park za pse, unatoč tome što za njima postoji izrazito velika potreba. Ovaj problem posebno je izražen u Donjoj Dubravi gdje u ulicama manjka travnatih pojaseva. Stanovnice i stanovnici šeću pse po većim zelenim površinama i livadama gdje dolazi do sukoba s ostalim korisnicama i korisnicima, a nema ni dovoljno kanta za pseći izmet. U suradnji sa sugrađankama i sugrađanima po pojedinim kvartovima tražit ćemo pogodne površine koje ćemo urediti kao parkove za pse.
Perivoj Ivane Brlić Mažuranić
Riječ je o jedinom uređenom perivoju u Donjoj Dubravi koji se pretrpava skupim spravama za igranje i vježbanje, dok se istovremeno zelenilo i urednost parka ne održavaju. Uspostavit ćemo ravnotežu između onoga što je originalno zamišljeno i novih potreba te osigurati održavanje parka.
Neuređene javne zelene površine
Uredit ćemo neiskorištene i neuređene javne zelene površine te ih opremiti (stolovi i klupice, uređenje trave, koševi za smeće, pitka voda, sadnja stabala i cvijeća itd.) kako bi se stanovnice i stanovnici svih dobnih skupina mogli družiti na otvorenom prostoru. Mjesta ćemo locirati prema potrebi svakog mjesnog odbora, a tamo gdje je to nužno otkupit ćemo i urediti privatna neiskorištena zemljišta.
Aktivno ćemo promovirati sadnju drvoreda i zaštitnog zelenila gdje god je to moguće, a pogotovo uz pješačke zone. Sadnja drvoreda osobito je potrebna uz Ulicu Dubrava, Oporovečku/Kolakovu na mjestima gdje izostaju drvoredi, Aleju tišine prema Miroševcu, uz donji dio Grižanske, uz Čulinečku, te uz ostale prometnice prema sugestijama stanovnika.
Gradski vrtovi
Prepoznajemo potrebu i potencijal za uređenje gradskih vrtova na nekoliko zasad poznatih lokacija u Gornjoj Dubravi (Trnovčica, Dubrava središte uz Av. Gojka Šuška), te ćemo u suradnji s građanima i u Donjoj Dubravi pronaći još pogodnih lokacija.

