Kvartovska grupa Centar okuplja članice i članove koji administrativno pripadaju dvjema gradskim četvrtima – četvrti Donji grad i četvrti Gornji grad – Medveščak. Zbog prakse zajedničkog rada u dosadašnjim procesima, kao i zbog brojnih podudarnosti koje se preklapaju u ovim četvrtima, odlučili smo predložiti objedinjeni program za obje četvrti. 

Donji i Gornji grad predstavljaju povlaštene dijelove grada u različitim aspektima: od kulturnih resursa, prometne infrastrukture, pokrivenosti javnim prijevozom. Međutim ubrzano smanjenje kvalitete života dovelo je do velikog pada broja stalnih stanovnica i stanovnika u ovim četvrtima. U razdoblju između dvaju popisa stanovnika od 2001. do 2011. godine njihov se broj smanjio za više od 8 000 na području Donjeg grada te za više od 6 000 u Gornjem gradu, unatoč povećanju broja stambenih jedinica. Na odlazak stanovništva iz centra utjecali su porast cijena nekretnina, konstantan rast cijene najma kao i ubrzani intenzitet turistifikacije centra grada. Trend napuštanja centra grada održao se do današnjih dana, a posljedice prošlogodišnjih potresa neće se u potpunosti moći sagledati ni nakon ovogodišnjeg popisa stanovnika, nego tek nakon više godina. 

Osnovne probleme Centra dijelimo u nekoliko kategorija:

• Obnova nakon potresa
• Promet
• Zelene površine
• Vodovodna infrastruktura 
• Otpad
• Aktivacija praznih gradskih prostora
• Javne gradske površine

Veliki dio zgrada u ovim dvjema, povijesno najstarijim, četvrtima grada, nastao je unazad nekoliko stoljeća. Konstrukcije mnogih objekata stoga ne zadovoljavaju suvremene protupotresne standarde zbog čega je, osim u epicentralnom području, najveći broj stradalih objekata koncentriran upravo u ovom dijelu grada. 

Štete na zgradama od potresa, koji su dodatno narušili otprije zapuštene objekte, opasne su ne samo za život stanara i stanarki, kao i onih koji rade u tim zgradama, nego i svih prolaznica i prolaznika. Međutim nakon potresa u prosincu 2020, ni javne ni privatne zgrade nisu ponovo pregledane, neizvjesno je jesu li sigurne za život i boravak u njima, fasade, cigle i ukrasi padaju sa zgrada svaki dan i predstavljaju opasnost za građanke. Zbog toga ćemo:

• ponovno pregledati sve zgrade koje nisu odgovarajuće pregledane nakon potresa u ožujku 2020, a osobito zgrade bolnica, umirovljeničkih domova, vrtića i škola. Ako u Zagrebu i u Hrvatskoj nema dovoljno statičara i građevinskih inženjera, angažirat ćemo stručnjakinje i stručnjake iz inozemstva. 
• osigurati građankama i građanima pomoć u prikupljanju dokumentacije potrebne za provedbu obnove stambenih zgrada;
• osigurati sigurne koridore do vrtićkih i školskih ustanova saniranjem i uklanjanjem potresnih šteta; 
• učiniti dvorišta vrtića i škola Gornjeg i Donjeg grada sigurnima za boravak i kretanje djece, trajnim saniranjem i uklanjanjem potresnih šteta unutar samih dvorišta, ali i u neposrednom, za ova dvorišta prijetećem, okruženju; 
• ograničiti brzinu kretanja tramvaja i teških vozila u središtu grada kako bi se smanjili trešnja i dodatno oštećivanje zgrada u neposrednoj blizini prometnica;
• obnoviti i prema protupotresnim standardima učvrstiti zgrade u centru grada. Obnovu je potrebno provoditi u skladu s preporukama za očuvanje povijesne vizure Donjeg grada. 

Problematika obnove u značajnoj je mjeri vezana uz činjenicu da se veliki dio ovih dviju četvrti nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini grada Zagreba, koja je pod zaštitom A ili B kategorije, pa su bilo kakve promjene ili intervencije u taj prostor gotovo nemoguće i regulirane su strogim pravilima. To vrijedi i za zaštićene gradske zelene površine. Zbog stupnja zaštićenosti koji je otežavao ranije zahvate na obnovi, kao i zbog sustavnog zanemarivanja od strane gradskih vlasti, povijesne građevine uvelike su u lošem stanju i neodržavane. 

Promet u gradskim četvrtima Donji grad i Gornji grad – Medveščak vrlo je gust, bilo da je riječ o prometu osobnim vozilima, javnom prijevozu (tramvajima i autobusima) ili biciklističkom prometu. Istovremeno, regulacija prometa, kao i infrastruktura nisu odgovarajuće. Prometnice često nisu u dobrom stanju, a neke su preuske za promet autobusa i drugog javnog prijevoza. Mnoge ulice, posebno u sjevernim dijelovima Gradske četvrti Gornji grad – Medveščak, nemaju nogostupe za pješake ili su na njima parkirani automobili, pa zbog toga pješaci moraju koristiti kolnik. Najkritičniji je nedostatak biciklističkih staza. U Donjem gradu pješački prostor oduzima se pješakinjama i pješacima za potrebe nefunkcionalnih biciklističkih staza. Biciklistkinje i biciklisti primorani su voziti cestom, što je često opasno za njih, ili pak pločnikom, gdje su u koliziji s pješakinjama i pješacima. 

Kako bi se razriješili prometni problemi u Gornjem i Donjem gradu, poduzet ćemo sljedeće korake:

• Provest ćemo analizu potreba i stanja u strogom centru grada s ciljem zatvaranja ulica za automobiliski promet, uvesti zone tzv. smirenog prometa (do 30 km/h) za dijelove gradskih četvrti u kojima se ne može zatvoriti ulice za automobilski promet, te ograničiti parkiranje u centru isključivo na parkiranje uz dozvolu. Smanjenjem prometa osobnih vozila u gradskom središtu smanjuje se emisija ispušnih plinova i poboljšava kvaliteta zraka, a time i ukupna kvaliteta života u centru.
• Proširit ćemo pješačke zone i osigurati nesmetano kretanja pješakinja i pješaka po nogostupima, posebno osobama s invaliditetom čije je kretanje često onemogućeno zbog automobila parkiranih po nogostupima.
• Obnovit ćemo tramvajske pruge i poboljšati standard tramvajskog prijevoza.
• Uvest ćemo red u dostavu robe teretnim vozilima u trgovine u središtu grada radi sigurnosti pješaka i biciklistkinja – odrediti vrijeme kad je dostava moguća i mjesta na koja se dostavna vozila mogu parkirati.
• Izgradit ćemo biciklističke staze koje će se vezivati na planirane biciklističke magistrale koje povezuju centar s drugim gradskim četvrtima  (magistrala Centar od Zagrebačke ceste preko Deželićeve do Svetice, ruta iza Botaničkog vrta – Crnatkova – Haulikova).
• Zaštitit ćemo građane i građanke na iznimno opasnom pružnom prijelazu u Jagićevoj ulici; na prijelazu trenutno postoji rampa, međutim učinkovita bi se zaštita postigla izgradnjom pothodnika koji bi spajao Trešnjevku i Donji grad.
• Uvest ćemo nove i češće autobusne linije na području Gornjeg grada. 

Manjak parkirnih mjesta evidentiran je kao gorući problem središnjeg dijela grada. Parkiranje na postojećim parkirnim mjestima nije dobro regulirano. U nedostatku parkirnih mjesta mnogi građani i građanke parkiraju ili zaustavljaju vozila nepropisno, npr. na sredini ceste, ometajući pritom ostale sudionice i sudionike u prometu, posebno javni prijevoz. Rješenje tog problema vidimo u dugoročnom razvoju javne prometne infrastrukture i alternativnih prijevoznih sredstava (bicikl, romobil), smanjenju automobilskog prometa u centru, čime bi se smanjila potreba za parkirnim mjestima. 

Zelene zone imaju različite klimatske funkcije, poput filtriranja zraka, povećanja vlažnosti, smanjenja toplinskih udara te upijanja i otjecanja oborinskih voda. Dok u Donjem gradu kao i u južnoj liniji Gornjeg grada – Medveščaka manjka zelenih površina, specifičnost podsljemenskih dijelova četvrti Gornjeg grada – Medveščaka jest velik broj zelenih površina. Stoga je važno održavanje i uređenje postojećih zelenih površina. Iako su one u središtu grada zaštićene, često su zapuštene, nedovoljno i neredovito održavane, bez sadržaja za stanovništvo. Redovito ćemo ih održavati, a njihovu infrastrukturu (klupe, igrališta, stolove, kante za otpatke) unaprijediti. Neke od intervencija koje ćemo provesti su:

• U svakom parku, park-šumi i na drugim zelenim površinama postavit ćemo barem jedan javni wc. Trenutan broj javnih wc-a na području čitavog grada, pa tako i centra, nedovoljan je. 
• Poticat ćemo aktivnosti ozelenjivanja malih površina ispred zgrada. Takve aktivnosti imaju pozitivan učinak na smanjenje zagrijavanja, kvalitetu zraka i na stvaranje prirodnog klimatizacijskog sustava. 
• Postavit ćemo više klupa na zelenim površinama te duž nogostupa u pješačkim zonama u središtu grada, primjerice u Staroj Vlaškoj, na zelenom prostoru u Jurkovićevoj ulici. 
• Uvest ćemo redovito održavanje zelenih površina, što obuhvaća pravilno i redovito obrezivanje drveća i raslinja, kao i akcije redovitog uklanjanja korova (npr. ambrozije).
• Intenzivirat ćemo sadnju drvoreda u donjogradskim ulicama (Martićeva, Šubićeva, Zvonimirova, istočna strana Branimirove tržnice).
• Zeleni prostor oko Meštrovićeva paviljona na Trgu žrtava fašizma oživit ćemo sadnjom magnolija i drugog ukrasnog drveća i grmlja. 
• Educirat ćemo građane s ciljem poticanja na ozelenjavanje zajedničkih krovova terasa i balkona na stambenim zgradama u središtu grada. Građanima i građankama pružat ćemo potporu pri uređivanju i održavanju zajedničkih stanarskih vrtova/parkova unutar blokova i u dvorištima stambenih zgrada. 
• Proširit ćemo postojeće pješačke zone. To se odnosi na ukidanje parkirališta, proširenje nogostupa i sadnju drvoreda u Vlaškoj između Branjugove i Draškovićeve, čime će se ovaj dio pretvoriti u nastavak pješačke zone od Europskog trga. To se odnosi i na proširenje u pješačke zone u Masarykovoj ulici.
• Uredit ćemo pseće parkove. 
• Obogatit ćemo parkove i park-šume kroz ugradnju edukativnih i multifunkcionalnih sadržaja (npr. betonskih ili metalnih stolova za šah, stolni tenis) koji služe kao mjesto susreta građanki i građana.
• Prekinut ćemo devastaciju šumskih površina (npr. park-šume Kraljevec) kroz pošumljavanje, uređivanje pješačkih staza i prijelaza preko vodotokova.
• Unaprijedit ćemo funkcionalnost i informacije na sučelju Zelenog katastra kako bi bio korisniji i sveobuhvatniji.

Zbog prevelike izgradnje i širenja izgradnje na zelenu zonu Medvednice, smanjenje zelenih površina i udjela prirodnog terena izravno utječe na povećanje količine vode koju sustav odvodnje oborinskih voda treba prihvatiti tijekom kiše. Ta pojava osobito je prisutna prilikom nestajanja površina koje su bile ili su mogle biti pokrivene grmljem i stablima. Upravo je centar grada zbog svoje velike izgrađenosti posebno ugrožen, što se pokazalo za vrijeme prošlogodišnjih obilnijih oborina kada su stanovnice i stanovnici Donjeg grada pretrpjeli značajne štete od poplave. Sustav odvodnje oborinskih voda u cijelom je gradu u vrlo lošem stanju, što posebno vrijedi za stare dijelove grada. Šahtovi su često začepljeni i neočišćeni, cijevi su neprohodne, a na nekim dijelovima su i popucale. Situacija sa šahtovima dodatno je pogoršana nakon potresa u ožujku, kada je mnogo građevnog i drugog materijala palo na ulice i dodatno ih začepilo. S obzirom na sve ubrzanije klimatske promjene, koje sa sobom povlače i ekstremne vremenske nepogode, problemi velikih oborinskih kiša s vremenom će se samo povećavati. Kako bi se ovaj problem riješio, osigurat ćemo da se:

• pregledaju i očistite svi šahtovi, kako bi postali funkcionalni i prohodni; 
• pregledaju odvodne cijevi, uklone potencijalna oštećenja te da se zamijene; tu infrastrukturu nužno je redovito čistiti, održavati i po potrebi popravljati, kako bi se poboljšalo otjecanje oborinskih voda.

Građani i građanke Gornjeg i Donjeg grada nezadovoljni su neredovitim i prerijetkim odvozom otpada te neadekvatnim prostorom za smještaj kanta i kontejnera za otpad koji ometaju pješake, biciklistkinje te nagrđuju izgled grada. 

• Na području Donjeg i Gornjeg grada pravilno ćemo rasporediti mjesta (zelene otoke) za odlaganje otpada i reciklažna dvorišta. 
• Ravnomjerno ćemo rasporediti koševe za otpatke.
• Organizirat ćemo redovitije čišćenje javnih površina i pranje ulica te čišćenje snijega tijekom zimskog perioda.
• Za građevinske tvrtke i privatne osobe koje obavljaju građevinske radove uvest ćemo obvezu da na odgovarajući način tijekom radova skupljaju i odvoze šutu i glomazni otpad s pločnika.

Morena Mitak

Centar grada obiluje praznim prostorima u gradskom vlasništvu, pogotovo na pojedinim relacijama poput Ilica – Trg Francuske Republike, Jurišićeva, Vlaška ulica ili Nova ves. Ove ćemo prostore aktivirati i staviti u javnu i komercijalnu funkciju (na primjer otvaranje obrta, održavanje aktivnosti poput zborova građanki i građana) da svojom djelatnošću doprinesu funkcioniranju i razvoju centra grada. Pritom treba uzeti u obzir potrebe pojedinih lokaliteta. U nekim dijelovima Gornjeg grada, primjerice na području MO Medveščak, postoji potreba za trgovinama osnovnim potrepštinama, što je moguće riješiti davanjem u najam praznih gradskih prostora. Osim što bi aktivacija praznih gradskih prostora doprinijela poboljšanju života zajednice i izgledu samih gradskih četvrti, donijela bi i druge koristi, poput smanjenja prometa na razini gradskih četvrti i grada.

Posebnu kategoriju praznih i neiskorištenih gradskih prostora čine velika gradska područja u javnom vlasništvu koja su do sada bila neiskorištena ili nedovoljno iskorištena, a koja predstavljaju zalog za ekonomičan, socijalno pravedan i ravnomjeran razvoj grada. Ove ćemo prostore revitalizirati, osobito vodeći računa da budu na korist stanovnicama i stanovnicima gradskog središta.

• Blok Badel uredit ćemo tako da u njemu podjednako budu zastupljeni javni sadržaji, servisi, javno najamni stanovi i privatne investicije.
• Prvu hrvatsku tvornicu ulja u Branimirovoj, simbol industrijske baštine Zagreba,  prenamijenit  ćemo u muzej i  edukacijski prostor.
• U sklopu prostora bivšeg Muzeja automobila „Ferdinand Budicki” napravit ćemo višenamjensko rekreacijsko i sportsko igralište. Prenamijenit ćemo taj prostor za susrete građana i u izvedbene svrhe. Dio prostora prenamijenit ćemo u klupski i koncertni prostor, uz primjerenu izolaciju zvuka.
• Prostor Autonomnog kulturnog centra “Medika” u Pierottijevoj ulici nakon godina zapuštenosti značajno je stradao u potresu. Razmotrit ćemo mogućnost sanacije i obnove prostora kako bi nastavio služiti dosadašnjoj namjeni.

Javne gradske površine moraju funkcionirati za “produženi dnevni boravak” građankama i građanima, a u centru Zagreba, koji služi kao mjesto susreta svih građanki i građana, ta funkcija posebno je istaknuta. Međutim, pješački prostori i nogostupi svakodnevno se oduzimaju onima kojima su prvenstveno namijenjeni. Tkalčićeva ulica i druge ulice središta grada prenatrpane su turističkim sadržajima, terase kafića uzurpiraju pločnike, a javne površine namijenjene pješakinjama i pješacima već su ionako ugrožene parkirnim mjestima i nepropisno označenim biciklističkim stazama. Opći je dojam stanovnica i stanovnika centra da ovim dijelom grada vlada komunalni nered.
Kako bi se ti problemi riješili, uvest ćemo:

• Regulaciju javnih površina koje zauzimaju ugostiteljske terase. (Poseban slučaj komunalnog nereda odnosi se na nepridržavanje odredaba o radnom vremenu – založit ćemo se za uvođenje reda u noćni rad tih objekata, osobito terasa.)
• Gradnju javnih zdenaca (česmi) s pitkom vodom na frekventnim punktovima u pješačkim zonama (npr. Kaptol, Mihaljevac, Cmrok, Rokov perivoj i Park-šuma Tuškanac, Martićeva ulica, Trg žrtava fašizma). Također, popravit ćemo povijesne česme na Trgu Ivana Mažuranića i Trgu Petra Krešimira IV. Česmu na Cvjetnom trgu zamijenit ćemo novim, funkcionalnim, modelom, dok ćemo Manduševcu vratiti njegovu povijesnu uloga javne česme.
• Obogaćivanje javnih površina infrastrukturom koja omogućuje pristupačnost, upotrebljivost te multifunkcionalnost, npr. kroz opremanje javnih površina tzv. uličnim namještajem.
• Proširenje pješačkih puteva, npr. ponovnim stavljanjem u funkciju Nadbiskupskog puta između parka Ribnjak i Kaptola.
• Uređenje zapuštenih gornjogradskih stuba, npr. Becićevih stuba te puta do Šenoine kuće, Kozarčevih stuba, Schlosserovih stuba i Stuba Mije Slavenske koje ćemo urediti u novi javni park.

• Obnovit ćemo staru zgradu tržnice u Branimirovoj i vratiti taj prostor u funkciju. Tržnicu ćemo urediti tako da ima višenamjensku ulogu. Tijekom dana taj će prostor, kao i dosad, služiti kao tržnica, a stražnji prostor (na sjevernoj strani) uredit ćemo kao edukacijski botanički centar. 
• Srednjoškolsko igralište između Klaićeve, Kačićeve i Kršnjavoga uredit ćemo kao višenamjenski prostor za rekreaciju građanki i građana. To podrazumijeva uređenje postojećih igrališta i prenamjenu dijela tog prostora kako bi se njime, među ostalima, mogli koristiti i skejter, a tijekom zimskog perioda urediti kao klizalište.