Izgradit ćemo kvart u koji će ljudi iz cijeloga grada rado navraćati, posjećivati kulturne sadržaje, ići u kupnju domaćih namirnica na novoj tržnici kod okretišta, na kulturne i sportske sadržaje ili na posao u prenamijenjenim i arhitektonski proširenim zapuštenim bivšim industrijskim prostorima. Zamišljamo nove zelene površine i parkove koji će cijeloj četvrti dati potpuno novi identitet. Građanke i građani uređenim će biciklističkim stazama sigurno i brzo moći doći i do centra. Uz češći i lakše dostupan javni prijevoz, razloga za sjedanje u automobile i gubljenje vremena u gužvi bit će sve manje. Građanke i građani Črnomerca moći će tako ušteđeno vrijeme provoditi u obnovljenim starim, kao i novim rekreacijskim zonama u park-šumama Jelenovac, Grmoščica i novouređenom Jablanovcu, ili u šetnjama uz zelene potoke Kustošak i Črnomerec.

Naš gradski program pokriva veliki broj problema i prioriteta koji su aktualni na razini Črnomerca (npr. gospodarenje otpadom, obnovu nakon potresa, kanalizaciju, vodoopskrbu i odvodnju, promet, parking za stanare i stanarke, amaterski sport, Park prirode Medvednica). U nastavku izdvajamo ključne prioritete za naš kvart:

Promet na području Gradske četvrti Črnomerec izuzetno je orijentiran prema uporabi osobnih automobila, a prometna infrastruktura ne prati nagli rast stambenih kapaciteta. Pješačke veze između bliskih lokacija nepotrebno su dugačke, dok su pločnici često uski i zakrčeni nepropisno parkiranim automobilima. To potiče građanke i građane na vožnju automobilom čak i kad se radi o kratkim relacijama. Biciklistička infrastruktura jedva da postoji, neodržavana je i potiče biciklistkinje i bicikliste na korištenje prostora koji je dizajniran isključivo za pješakinje i pješake. Tramvajski promet često je usporen kolonama automobila, dok su željeznički koridori slabo iskorišteni zbog vrlo rijetkih prolazaka prigradskih vlakova i nepristupačnih stanica.

Naši su ciljevi:

Izrada sveobuhvatne prometne studije za gradsku četvrt Črnomerec u cilju povećanja efikasnosti i sigurnosti prometa za sve sudionike u prometu (vozače i vozačice, pješake i pješakinje, bicikliste i biciklistkinje). Najveći dio prometa na Črnomercu odvija se dvjema prometnicama – Ilicom i Prilazom baruna Filipovića/Grada Mainza – koje spajaju zapad i centar grada i koje su zakrčene prometnim gužvama. Javni je prijevoz zbog gužvi usporen, dok je pješačka i biciklistička infrastruktura isprekidana i teško upotrebljiva. Kako bismo riješili navedene probleme, bolje ćemo organizirati postojeću prometnu mrežu i učiniti promet sigurnijim i protočnijim za sve sudionice i sudionike.

Jačanje mreže kvalitetnog javnog gradskog i prigradskog prijevoza kako bi se smanjila količina svakodnevnog automobilskog prometa te razina buke i zagađenja. Osigurat ćemo češće prometovanje tramvajskih i autobusnih linija ZET-a (npr. linija 109 Črnomerec – Dugave svakih 9-10 min. umjesto trenutnih 20 min); vremensku usklađenost tramvajskih i autobusnih linija; bolju povezanost prema sjeveru (kvartovima na obroncima Medvednice), jugu (gradskoj četvrti Trešnjevka) i zapadu (gradskim četvrtima Stenjevec te Podsused-Vrapče). Posebno ćemo se usmjeriti na korištenje potencijala željezničke pruge uvođenjem dodatnih stanica i prilagodbom rasporeda vožnje potrebama efikasnijeg gradskog i prigradskog prijevoza. 

Funkcionalna i po cijelom kvartu rasprostranjena biciklistička infrastruktura. Ovo uključuje: projektiranje i izvedbu novih biciklističkih koridora; uređenje i povezivanje postojećih (npr. Kustošijanska ulica, okretište Črnomerec, Prilaz baruna Filipovića, Ulica Republike Austrije s Ulicom Vjekoslava Klaića i Prilazom Gjure Deželića) te kreiranje cjelovitog biciklističkog rješenja kako bi se osigurao kontinuitet biciklističke povezanosti zapada i centra grada, ostavljajući dovoljno prostora za pješake. Biciklističke staze ne smiju biti planirane nauštrb pješačkog prometa i kad je god moguće moraju biti fizički odvojene od pješačkih staza radi sigurnosti pješaka i biciklistkinja. Unapređenje biciklističke infrastrukture uključuje: nadovezivanje na buduću biciklističku rutu trasom Samoborčeka; osiguravanje adekvatnog parkinga za bicikle (tzv. klamerice) i bolju pokrivenost javnim gradskim biciklima. Na taj način znatno ćemo olakšati biciklistički promet i potaknuti veći broj građana i građanki na korištenje ovog vida prijevoza a ujedno ćemo smanjiti pritisak na cestovni i javni prijevoz.

Promišljena i funkcionalna (te sa stanarima usuglašena) izmjena prometa u ulicama na obroncima Medvednice koja će pomiriti dvije goruće potrebe – osiguravanje namjenskog parkinga za stanarka te oslobađanje pločnika za sigurno kretanje pješakinja i pješaka. U većini ulica sjevernog dijela gradske četvrti smjera sjever–jug (npr. Kustošijanska ulica, Ulica Črnomerec i Ulica Sv. Duh) postoji problem diskontinuiteta pješačkih nogostupa, a na nekim mjestima oni očito nedostaju. Uredit ćemo siguran i kontinuiran pješački prolaz po nogostupu i izvesti planska parkirališna mjesta, posebno imajući u vidu potrebe teže pokretnih osoba te roditelja s djecom. Također potrebno je iscrtati više pješačkih prijelaza blizu često korištenih mjesta na nizbrdicama, kako bi se potaklo vozače i vozačice automobila da prilagode brzinu.

Uređenje autobusnih i tramvajskih stanica. Nužno je postavljanje nadstrešnica i koševa za otpatke te izvođenje ugibališta gdje god je moguće kako bi se povećala protočnost prometa te osiguralo ugodnije čekanje autobusa.

Povećanje sigurnosti cestovnog prometa zbog prebrze i neprimjerene vožnje automobila. Povećanje sigurnosti moguće je postići uvođenjem nadzornih kamera te postavljanjem trepćućih pješačkih semafora iznad ceste na frekventne pješačke prijelaze i druge prometne signalizacije koja pomaže u sprečavanju prometnih nesreća (npr. na Ilici, Prilazu baruna Filipovića i sl).

Povećanje sigurnosti pješačkih prijelaza preko željezničke pruge. Osigurat ćemo funkcionalnije povezivanje Črnomerca s Trešnjevkom i Stenjevcem izgradnjom nadzemnih pješačkih prijelaza/mostova na postojećim pružnim prijelazima u Republike Austrije/Magazinskoj, Vodovodnoj i Sokolskoj, kao i izgradnjom novog pružnog prijelaza u Cankarovoj ulici te obnovom pothodnika u Gradišćanskoj.

Adekvatan i namjenski parking za korisnike i korisnice zdravstvenih ustanova. Na području Črnomerca postoji veći broj zdravstvenih ustanova (Klinički bolnički centar “Sestre Milosrdnice”: “Vinogradska bolnica i Klinika za tumore, Dom zdravlja Zagreb Zapad, Poliklinika za bolesti dišnog sustava) kojima dnevno gravitira velik broj pacijenata, a koji nemaju osiguran prostor za primjeren i namjenski parking. U suradnji s državom koja je upravitelj dijela tih ustanova, osigurat ćemo adekvatan pristup i parking za korisnike.

Autor fotografije: M. Beluhan

Črnomerec je pun zelenila s nekoliko lijepih, iako dobrim dijelom neodržavanih, park-šuma (Jelenovac, Grmoščica). Veći dio kvartovskog zelenila je zapušten, neiskorišten i građanima uglavnom nedostupan. Pristup ponekim javnim zelenim površinama zagrađen je građevinskim česticama (posebno u sjevernim dijelovima kvarta). Time se dugoročno ograničavaju mogućnosti širenja uređenih rekreacijskih zona – parkova, dječjih igrališta, šetnica i planinarskih staza prema Medvednici.

Poboljšat ćemo postojeće parkove, proširiti i urediti nove te im osigurati bolji pristup. Cilj nam je osigurati da svaki stanovnik ima uređeni park na deset minuta hoda od kuće.

Naši ciljevi:

Ozelenjivanje kvarta – urbano pošumljavanje, sadnja novih stabala diljem Črnomerca. Ozelenjivanje je potrebno radi unapređenja javnih površina, snižavanja visokih temperatura za ljetnih mjeseci (do kojih, između ostalog, dolazi uslijed preizgrađenosti i prevelike betonizacije) te smanjivanja onečišćenja zraka. Posadit ćemo drvorede na južnoj strani Prilaza baruna Filipovića i Ulice Grada Mainza te na dijelovima Kustošijanske ulice i Ilice gdje za to ima prostora.

Ekološki prihvatljivo uređenje postojećih zelenih površina u park-šume (nove zone Jablanovca i Müllerovog brijega, kao i bolje održavanje postojećih park-šuma Grmoščica i Jelenovac). Ovo je dio uređenja nove zelene rekreacijske zone između ulica Črnomerec, Sv. Duh i Jablanovac. Planskim krajobraznim uređenjem pješačkih staza, postavljanjem klupica, stuba na strmijim dijelovima i signalizacijom za pješakinje i pješake, uredile bismo ovu zonu u novu Park-šumu Jablanovac. Uz Jablanovac, planiramo bolje održavati i obnoviti park-šume Jelenovac i Grmoščica, a ako bude moguće (preko GUP-a ili rješavanjem vlasničkih odnosa) i Müllerov brijeg, zelenu zonu odmah uz okretište.

Uređenje šetnice uz potok Črnomerec i Kustošak, u suradnji s lokalnim inicijativama za očuvanje vodotoka potoka. Hitno ćemo zaustaviti projekte nadsvođenja i nepotrebne betonizacije potoka Črnomerec, Kustošak i njihovih podsljemenskih pritoka. Zone uz potoke krajobrazno ćemo urediti i iskoristiti kao vrijedan potencijal za mikroklimatsko rashlađenje naselja, posebno u ljetnim mjesecima, što će imati izuzetno pozitivne ekološke i javno-zdravstvene posljedice. Zeleni koridori uz potoke postat će pješačke i biciklističke poveznice između Medvednice na sjeveru i jezera Jarun na jugu, koje kao rekreacijsku transverzalu može koristiti čitav zapadni dio Zagreba.

Postavljanje manje javne, za građanke i građane besplatne, sportske infrastrukture diljem Črnomerca (betonski stolovi za stolni tenis, street-workout zone/vanjske teretane, mali skate/bike parkovi, biciklističke pump-staze i sl). Izgradnja većih sportskih kompleksa često je dugotrajan proces koji iziskuje veće prostorne i financijske kapacitete. No postoje atraktivni sportski sadržaji koji se mogu brzo izgraditi i postaviti na manjim površinama, a koji znatno povećavaju mogućnosti za rekreaciju građanki i građana i odmah ćemo pristupiti realizaciji takvih intervencija.

Uređenje “Kustošija High Line” veze između Müllerovog brijega i Grmoščice. Stari most s pokretnom trakom koji je povezivao glinokop na Grmoščici s ciglanom na okretištu Črnomerec jedan je od simbola industrijske povijesti Kustošije. Most ćemo obnoviti i urediti kao direktnu pješačku vezu okretišta i Park-šume Grmoščica. Na taj će način tom spomeniku industrijske baštine biti udahnut novi život. Ujedno, potaknut ćemo građanke i građane na pješačenje i kulturno-rekreacijski obogatiti kvart.

Sprečavanje nepotrebne sječe stabala i pravovremeno informiranje građana i građanki o nužnoj sječi. U posljednjih nekoliko godina svjedočimo povećanju iznenadne sječe stabala (npr. u Vukovićevoj, Ulici grada Mainza, Međimurskoj, Mandaličinoj…) koje građankama i građanima nisu bile pravovremeno najavljene. Spriječit ćemo nepotrebnu sječu stabala uvažavajući pravila struke, a tamo gdje ih je nužno posjeći, pravovremeno ćemo informirati građanke i građane o razlozima za sječu i posadit ćemo nova stabla. Pritom ćemo koristiti zrelije sadnice kako bi se povećale šanse za njihovo preživljavanje i ubrzao rast te kako bi što prije zadobile korisnu ulogu stvaranja hlada i mikroklimatskog poboljšanja okoliša.

Uređenjem niza parkova na potezu od istočne granice do zapadne granice Gradske četvrti Črnomerec, stvorit ćemo “zelenu sponu” kao paralelni pješački koridor sjeverno od Ilice. Između Jelenovca na granici s Gradskom četvrti Gornji grad i Grmoščice na granici s Gradskom četvrti Podsused – Vrapče niz je neuređenih zelenih površina.

Time ćemo povećati ukupnu gustoću parkova i približiti se cilju “park na deset minuta” za sve građanke i građane Črnomerca. Planiramo urediti zelenu česticu Vinogradske bolnice, što će koristiti stanovnicama i stanovnicima susjednih ulica, kao i pacijenticama i pacijentima te osoblju same bolnice. Planiramo urediti zelene zone koje povezuju Zatišje i Ulicu grada Gualdo Tadino, postavljanjem stepenica na najstrmije dijelove. Dio zelene spone sačinjavat će Park-šuma Jablanovac, nova zelena zona na Müllerovom brijegu i most Kustošija High Line koji će povezati ulice Sveti Duh i Črnomerec preko Kustošijanske s Grmoščicom. Ovo će biti jedinstvena rekreativna šetnica, blizu samog zagrebačkog središta, od koje će koristi imati stanovnici čitavog zapadnog dijela grada.

Autor fotografije: B. Mezić

Komunalne usluge na Črnomercu moraju biti puno bolje. Vodoopskrba i odvodnja loše su održavane zbog čega voda otječe iz sustava, a brojna kućanstva uopće nisu spojena na vodovod i kanalizaciju. Uslijed lošeg urbanizma u podsljemenskoj zoni retencijska moć tla je smanjena. Oborinske vode zato se često izlijevaju iz sustava odvodnje, što građankama i građanima uzrokuje materijalnu štetu i loše higijenske uvjete.

Osigurat ćemo:

Tehničke pretpostavke za priključenje svih stambenih objekata na vodoopskrbni cjevovod i javnu kanalizaciju. Dijelovi gradske četvrti Črnomerec (npr. određene ulice u MO Medvedgrad i MO Jelenovac) još uvijek nisu priključeni na javni kanalizacijski i vodoopskrbni sustav. Pokrenut ćemo izgradnju infrastrukture potrebne za rješenje te situacije.

Komunalno redarstvo na usluzi građanima. Komunalni red na Črnomercu narušavaju ilegalna i divlja odlagališta otpada, onečišćenje vodotoka potoka Črnomerec i Kustošak, neodgovorno ponašanje vlasnica i vlasnika kućnih ljubimaca koji ne čiste za njima, buka iz ugostiteljskih objekata nakon dozvoljenog vremena. Navedene ćemo probleme, uz pojačani rad komunalnog redarstva te upozoravanje i sankcioniranje počiniteljica i počinitelja, rješavati i osiguravanjem adekvatne infrastrukture (dovoljnim brojem reciklažnih dvorišta i parkova za pse, efikasnim sustavom odvoza glomaznog otpada i sl).

Kvalitetno asfaltiranje zapuštenih ulica. Cijena asfaltiranja mora biti primjerena kvalitetnoj izvedbi te vrste radova. Kvaliteta podrazumijeva dugogodišnju trajnost postavljenog asfalta kao i plansko polaganje i obnovu svih vodova (u suradnji svih relevantnih gradskih ureda, poduzeća u gradskom te državnom vlasništvu, kao i privatnih poduzeća) kako bi se izbjeglo bespotrebno višekratno prekopavanje iste dionice.

Uređenje sustava slivnih voda – izvođenje adekvatnog broja novih slivnika i priključenje na mrežu javne odvodnje oborinskih voda. Ovo se posebice odnosi na dijelove gradske četvrti na obroncima Medvednice gdje trenutno ne postoji primjerena infrastruktura. Sustavno ćemo rješavati odvodnju i upravljanje oborinskim vodama i nizom ćemo mjera ublažiti njihovo štetno djelovanje.

Mapiranje opasnih klizišta te pokretanje procesa saniranja. Ovo se posebno odnosi na dijelove gradske četvrti na obroncima Medvednice kako klizišta ne bi više ugrožavala stanovnice i stanovnike i njihovu imovinu, kao i nekretnine u javnom vlasništvu.

Razvoj stambenih kapaciteta gradske četvrti Črnomerec popratio je trend degradacije i gašenja javnih sadržaja. Javni kulturni sadržaji iz godine u godinu nestaju (npr. kino Kalnik, kino Kustošija, čitaonica i galerija Vladimira Nazora u Kustošiji).

Smatramo da razvojem društvene i javne infrastrukture možemo pretvoriti Črnomerec u zapadni centar Zagreba, koji ne samo što će biti ugodan za njegove stanovnike, nego će biti privlačan svim Zagrepčanima i Zagrepčankama. Uz razvoj kulturnih, sportskih, komercijalnih i drugih sadržaja, Črnomerec može postati kvartom u kojem se na par koraka može pronaći mnoštvo zanimljivih i korisnih sadržaja – kvart po mjeri čovjeka.

Osigurat ćemo:

Revitalizaciju zapuštenih gradskih i bivših industrijskih prostora u prostore društvene i javne namjene. U Gradskoj četvrti Črnomerec postoje brojni objekti povijesne baštine čiji je potencijal velik (npr. Ciglana, štamparija Grafokarton, objekti austrougarskih vojarni). Premda su neki od njih u privatnom vlasništvu, preko GUP-a, UPU-a i primjenom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara pokrenut ćemo njihovu obnovu. Ako se ukaže prilika, neke takve građevine grad bi mogao otkupiti i prenamijeniti za kulturne (npr. kino, kazalište, glazba), sportske (npr. javni bazen) i druge sadržaje, a na okolnom prostoru bilo bi moguće izgraditi modernu tržnicu za zapadni dio Zagreba. Uređenje takvih reprezentativnih kompleksa dugoročno će pozitivno utjecati na urbanistički razvoj grada i kvalitetu života građanki i građana i može višestruko vratiti ulaganje, kao što pokazuju primjeri drugih europskih gradova.

Obnovu prostora bivšeg kina Kalnik (Ilica 227) u prostor gradskog društvenog centra/centra za kulturu i mlade. Dok gradske centre za mlade nema niti jedna zagrebačka gradska četvrt, Črnomerec nema čak niti kulturni/društveni centar u kojem se većina programa realizira na području Črnomerca (poput npr. CeKaTe-a – Centra za kulturu Trešnjevka, Kulturnog centra Travno, Centra za kulturu i informacije Maksimir, Centra kulture na Peščenici – KNAP) – Centar za kulturu i film Augusta Cesarca većinu programa za javnost realiza na području gradskih četvrti Gornji i Donji Grad. Razmotrit ćemo mogućnost obnove prostora bivšeg kina Kalnik u multifunkcionalni gradski društveni centar – centar za kulturu i mlade kako bismo stanovnicama i stanovnicima Črnomerca osigurali veći pristup kulturnoj ponudi i programima neformalne edukacije.

Revitalizaciju Tržnice Kustošija kao kvartovske zelene tržnice s kvalitetnom ponudom domaćih proizvoda. Kvartovske tržnice važne su za život kvarta. Ulaganjem u Tržnicu Kustošija osigurat ćemo da ona bude mjesto susreta lokalnih proizvođača, OPG-ova koji prodaju domaće proizvode, i kupaca. Boljim upravljanjem prostorom i ponudom, širenjem prostora tržnice te uređenjem i ozelenjavanjem prostora, tržnicu ćemo kupcima učiniti privlačnijom.

Izgradnju dječjih igrališta i parkova za pse. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na Črnomercu živi više od 8 tisuća djece starosti do četrnaest godina. Određeni dijelovi našeg kvarta nemaju dovoljan broj dječjih igrališta, a ni postojeća nisu na primjeren način uređena i održavana. Igrališta ćemo, između ostaloga, opremiti punktovima za presvlačenje djece kako bismo roditeljima olakšali korištenje tih prostora. Na Črnomercu nema ni dovoljno prostora na kojima je kućne ljubimce moguće pustiti bez povoca. Osigurat ćemo ravnomjernu dostupnost dječjih igrališta i prostora/parkova za pse diljem Črnomerca.

Ponovno otvaranje čitaonice Vladimira Nazora u Kustošiji te uvođenje stajališta bibliobusa u GČ Črnomerec. Nakon 43 godine kontinuiranog rada zatvorena je čitaonica Vladimira Nazora, koja je bila jedan od posljednjih kulturnih sadržaja u tom dijelu grada. Prostor su koristile i brojne udruge, folklorni sastavi, glazbenice, likovne umjetnici te književnice. Radit ćemo na ponovnom otvaranju čitaonice jer njezino postojanje je u interesu građana.

Prevlast javnog interesa i održivog razvoja kvarta u donošenju četiriju urbanističkih planova uređenja na području Črnomerca (UPU Franck, UPU Ciglana, UPU Müllerov Brijeg, UPU Grmoščica). Ova četiri velika područja predviđena su za izradu zasebne prostorno-planske dokumentacije kojom će se dugoročno planirati razvoj tih zona. Osigurat ćemo da se u procesu planiranja svih četiriju UPU-a primarno uzmu u obzir javni interes i održivi razvoj četvrti, da proces njihova donošenja uključi lokalno stanovništvo, da se vodi računa o kapacitetima postojeće prometne i komunalne infrastrukture, da na predviđenim lokacijama javne i zelene površine, javni sadržaj i proširenje pješačkih zona budu u središtu pažnje.

Autor fotografije: L. Korlaet

Revitalizaciju Trga Franje Tuđmana kroz provođenje arhitektonsko-urbanističkog natječaja za njegovo uređenje. Kao najveća urbana gradska javna površina u Gradskoj četvrti Črnomerec, Trg Franje Tuđmana je potrebno rekonceptualizirati u mjesto susreta koje građankama i građanima nudi razne tipove javnih sadržaja. U posljednjih 20 godina projekti uređenja toga trga nisu realizirani. U međuvremenu, nastupila je promjena trendova urbane krajobrazne arhitekture i okolne infrastrukture, kao i promjena potreba korisnica i korisnika tog prostora.

Izgradnju WC-a na javnim površinama. Osigurat ćemo dovoljan broj primjerenih javnih WC-a na javnim površinama koje koristi veliki broj ljudi (npr. Trg Franje Tuđmana kod boćališta, okretište Črnomerec, tržnica Kustošija) kako bismo doprinijeli održavanju komunalnog reda.