U ovom smo mandatu sanirali dio šteta višedesetljetne zapuštenosti sustava gospodarenja otpadom, sustava vodoopskrbe i zgrada u vlasništvu grada. Osigurali smo preduvjete za to da grad Zagreb u naredne četiri godine konačno dobije posve uređen sustav prikupljanja i zbrinjavanja otpada te zatvori odlagalište Prudinec-Jakuševec, da započne cjelovitu obnovu vodovoda i odvodnje te reducira pucanje cijevi i gubitke pitke vode kao i da ubrza energetsku tranziciju gradske infrastrukture kako bi što prije postao klimatski neutralan grad.
Razorna oluja koja je pogodila Zagreb u srpnju 2023. potvrdila je da se Hrvatska nalazi među predjelima Europe najviše izloženim klimatskim promjenama. Razvojem javnog prijevoza, energetskom tranzicijom, ozelenjivanjem grada, čuvanjem bioraznolikosti i drugim mjerama opisanim u ovom poglavlju ublažavamo uzroke, ali i posljedice klimatskih promjena. Klimatskim djelovanjem povećavamo sigurnost i kvalitetu životne sredine, ali i dajemo novi zamah razvoju grada.
U sljedećem mandatu intenzivirat ćemo sustavan rad na smanjenju zagađenja stakleničkim plinovima i jačanju otpornosti grada na posljedice klimatskih promjena. Grad Zagreb nedavno je donio program ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe na njih do 2028. Uz sudjelovanje znanstvenika i znanstvenica, civilnog društva i šire javnosti, u sljedećem mandatu ćemo razviti program klimatskog djelovanja do 2050. godine.
Kako bismo što prije ostvarili ciljeve klimatske neutralnosti, fokusirano ćemo povlačiti sredstva iz nacionalnih i EU fondova, ali se i zalagati za direktan pristup gradova sredstvima EU-a za podršku zelenoj tranziciji.
U listopadu 2022. uveli smo novi model odvajanja otpada po načelu “onečišćivač plaća”. Istovremeno su u centru grada s ulica uklonjeni gotovo svi spremnici, a na 42 lokacije su ugrađeni podzemni spremnici. Sada se ugradnja podzemnih spremnika širi na cijeli Donji grad te na zapad Ilicom do Črnomerca. Zgrade su spremnike za otpad vratile u svoje smetlarnike, a onima koji smetlarnike nemaju Grad Zagreb bez naknade dodjeljuje javne površine i refundira troškove za postavljanje bokseva, šifrarnika i drugih prilagodbi novom sustavu. Započeli smo ugradnju polupodzemnih spremnika za reciklabilni papir, ambalažu i staklo u svim gradskim četvrtima. Otvorili smo najveće i najmodernije reciklažno dvorište u gradskoj četvrti Podsused – Vrapče i mobilna reciklažna dvorišta u Lučkom i Sesvetama, čime se broj reciklažnih dvorišta u Zagrebu popeo na 22.
Značajno smo povećali kapacitete Čistoće – broj komunalnih radnika i radnica u operativi u dvije se godine povećao za 300, a nabavljen je i 41 novi kamion za odvoz otpada te 15 čistilica. Napravili smo i prve iskorake u poticanju smanjenja nastanka otpada dodjelom bespovratnih potpora ugostiteljskim obrtima i menzama za nabavu uređaja koji smanjuju otpad od hrane.
Zašto je to važno: Rezultat primjene novog modela odvajanja otpada bio je vidljiv već u 2023. Odvajanje otpada povećalo se za 50 %, a udio miješanog komunalnog otpada odloženog na Jakuševec je pao za 17 %. Zagreb prestaje biti “kantograd” zahvaljujući postupnom micanju spremnika za otpad s javnih površina. Povećani kapaciteti Čistoće omogućili su redoviti odvoz otpada, a kroz mobilnu aplikaciju Razvrstaj MojZG građani i građanke dobivaju podsjetnike na termine odvoza. Naručivanje odvoza glomaznog otpada dostupno je na klik, baš kao i praćenje redovitosti posjeta reciklažnim dvorištima što osigurava pogodnosti poput besplatnih plavih vrećica.
Napravili smo ključne pretkorake kako bismo pokrenuli izgradnju infrastrukture za gospodarenje otpadom. Projekte sortirnice, kompostane i postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada, koje je prošla gradska vlast planirala na tri zasebne lokacije (jednu čak u Novskoj), spojili smo u jedinstveno postrojenje, Centar za gospodarenje otpadom u Resniku (CGO). Lokacija CGO-a je kraj pročistača otpadnih voda, a raskidom koncesijskog ugovora za pročistač, Grad je stupio u posjed tog zemljišta, čime se olakšava izgradnja CGO-a. Izradili smo novu studiju izvodljivosti za projekt CGO-a i u tijeku je njegovo projektiranje.
Zašto je to važno: Jedinstveno postrojenje omogućava optimalno upravljanje i gospodarenje otpadom, a odabir Resnika kao lokacije je logičan izbor zato što je u važećem Prostornom planu Resnik već namijenjen za tu svrhu. Otvaranje CGO-a omogućit će trajno zatvaranje odlagališta Prudinec-Jakuševec.
Tijekom ovog mandata raskinut je koncesijski ugovor sa Zagrebačkim otpadnim vodama za pročistač otpadnih voda. U kolovozu 2024. gradska firma Vodoopskrba i odvodnja (ViO) preuzela je upravljanje pročistačem i većinu zaposlenika. Istodobno, izgradnja nove i održavanje postojeće mreže vodovoda i odvodnje odvija se kroz višegodišnji program građenja vodnokomunalne infrastrukture koji je organiziran po gradskim četvrtima. Od 2022. do 2024. u taj program investirano je 55 milijuna eura. Od 2024. ViO je preuzeo uslugu besplatnog pražnjenja septičkih jama koju su do tada, uz naplatu, pružali privatni koncesionari, a spajanje na gradsku mrežu odvodnje je sada besplatno.
Zašto je to važno: Raskidom koncesijskog ugovora olakšava se izgradnja CGO-a jer radnje oko CGO-a neće ovisiti o suglasnosti privatnog koncesionara. Osim toga, omogućen je pristup sufinanciranju iz fondova EU-a izgradnju trećeg stupnja pročistača koje je dostupno samo ako pročistačem upravlja javno poduzeće. Konačno, raskid tog ugovora donio je i uštedu – čak i uz maksimalna potraživanja koncesionara u arbitraži i uz operativne i financijske troškove, Grad će do 2028. imati uštedu od najmanje 50 milijuna eura. Investicije u vodokomunalnu infrastrukturu nužne su kako bismo riješili probleme učestalih pucanja cjevovoda i neprihvatljivih gubitaka vode za viših od 50 %. Posljedica izostanka ulaganja u ovu infrastrukturu su problemi s različitim tlakovima u cjevovodima. Nadalje, s obzirom na to da dio sustava odvodnje još uvijek nije priključen na pročistač otpadnih voda, stvaraju se ekološki i javnozdravstveni rizici.
U ovom mandatu smo započeli veliki ciklus obnove energetski neučinkovitih zgrada u vlasništvu Grada primjenom integriranih mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. U 2023. Gradska skupština usvojila je Program suzbijanja energetskog siromaštva za razdoblje do 2030.
U okviru poslijepotresne obnove cjelovito je obnovljeno ili se obnavlja, uključujući i energetsku obnovu, 28 javnih objekata. Za izgradnju budućih gradskih objekata, REGEA je razvila smjernice zelene gradnje. Od postavljanja prvih fotonaponskih ćelija na gradske objekte 2012. godine do 2021. kad smo preuzeli upravljanje, Grad je postavio elektrane ukupne snage 0,7 MW. U posljednje 3 godine u pogon je stavljeno 1,73 MW na sedamnaest objekata, dok se u 2025. izvodi postavljanje gotovo 3 MW na 41 objektu. To će značiti sedmerostruko povećanje kapaciteta u odnosu na zatečeno stanje. Osnovana je i gradska tvrtka Zagrebački sunčani krovovi čija je buduća zadaća održavanje sustava i prodaja energije proizvedene u oko 300 solarnih elektrana na javnim zgradama u vlasništvu Grada Zagreba. Do sada su Zagrebački sunčani krovovi ugovorili postavljanje dodatnih 1.44 MW. S Europskom investicijskom bankom dogovoren je zajam od 206,9 milijuna eura za sufinanciranje projekata iz područja zelene i energetske tranzicije.
Osim toga, Grad Zagreb potiče solarizaciju objekata u vlasništvu građanki i građana. Za njih je razvio aplikaciju “Sunčani potencijali” za izračun optimalne snage solarne elektrane na njihovom krovu, izradu idejnog rješenja i njegovo slanje na izdavanje elektroenergetske suglasnosti. Ukupna snaga projekata sunčanih elektrana koji su primili tehničku pomoć putem gradskog projekta PVMax iznosi 41 MW. Od toga je 6 MW izgrađeno, a ostatak je u izvedbi.
Zašto je to važno: Ubrzanom energetskom obnovom i postavljanjem solarnih panela na gradskim objektima, Grad Zagreb se približava ciljevima klimatske neutralnosti i ostvaruje višu razinu energetske samodostatnosti, dok gradskim ustanovama omogućava uštede na troškovima energije.
U ovom mandatu su pripremljene Izmjene i dopune GUP-a Zagreba s tri glavna cilja: realizacija javnih potreba u prostoru, povećanje zelenih površina i unapređenje prostornih kvaliteta. Cilj povećanja zelenih površina uključuje sustavno planiranje novih površina za parkove, povećanje površina Z1 namjene za 36 hektara (ekvivalent površini 16 Zrinjevaca) i ukidanje obaveze urbanističkih natječaja za zelene površine do 5 000 m2.
U protekle četiri godine, u cilju ozelenjivanja, posađeno je 23 000 sadnica stabala starosti između 6 i 15 godina, čime je u četiri godine premašena količina sadnje u zadnjih 10 godina. U sezoni 2024-2025. bit će posađeno i 16 500 sadnica grmlja, a započeo je i pilot projekt sufinanciranja ozelenjivanja dvorišta. Prema urbanističkim preporukama, projektirana je prva džepna šuma kao zelena oaza unutar urbanog toplinskog otoka između Zagorske i Zlatarske ulice. Na devet lokacija u šest gradskih četvrti, proveden je i pilot projekt Cvjetnih livada na kojima je košnja prorijeđena kako bi se formirala staništa pogodna za oprašivače i očuvanje bioraznolikosti. Projekt su pratile edukacije za odrasle i djecu te monitoring biljnog i životinjskog svijeta temeljem kojeg su izrađene smjernice za buduće upravljanje Cvjetnim livadama.
U cilju smanjenja automobilskog prometa na Medvednici, žičara je postala besplatna za sve građane i građanke Zagreba, a za lakši dolazak do žičare javnim prijevozom uređeno je okretište Mihaljevac. U tijeku je uređenje gornjeg platoa Sljemena te rekonstrukcija napuštene gornje stanice sljemenske žičare u interpretacijski centar namijenjen planinarima, biciklistima, ljubiteljima prirode i svim ostalim posjetiteljima u cilju proširenja sportsko-rekreacijske i turističke ponude.
Kako bi se očuvali potoci kao prirodna staništa i postali ambijentom koji se koristi za rekreaciju, gradske četvrti ih kontinuirano uređuju. Gradske četvrti Trešnjevka – jug i Stenjevec, obnavljanjem staza i sadnjom stabala, kontinuirano uređuju šetnicu uz potok Vrapčak. Na području četvrti Črnomerec uz potok Črnomerec formiran je Park Zaprešička, a na području Trešnjevka - jug je uređena i šetnica. Na području četvrti Peščenica - Žitnjak uređena je šetnica i zasađena su stabla uz potok Bliznec.
Zašto je to važno: Cilj ozelenjivanja je unapređenje ugode ambijenta, smanjivanje onečišćenja zraka, smanjivanje buke, zadržavanje vode u tlu, snižavanje temperature u ljetnim mjesecima i ublažavanje klimatskih promjena. Cvjetne livade doprinose očuvanju staništa divljih oprašivača koji su važni za očuvanje bioraznolikosti.
U ovom mandatu smo donijeli Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka na području Grada Zagreba od 2023. do 2028. i Program suzbijanja energetskog siromaštva na području Grada Zagreba do 2030. Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar ima 46 službenih stanica za mjerenje kvalitete zraka čiji se podaci prikazuju kroz Ekokartu. U tijeku je nadogradnja softvera Ekokarte kako bi podaci u stvarnom vremenu i prognoza kvalitete zraka u narednim satima bili dostupni javnosti u strojno čitljivom formatu. Ujedno smo i obnovili sve gradske stanice za praćenje kvalitete zraka i sklopili ugovor za njihovo redovno održavanje.
Zašto je to važno: Kvaliteta zraka u Gradu Zagrebu često je narušena, naročito u zimskim mjesecima, kad osim mikroklimatskih uvjeta i prometnog zagađenja, lošoj kvaliteti zraka doprinose i kućna ložišta na kruta goriva. Kako koncentracija štetnih spojeva i čestica znatno varira od lokacije do lokacije, mjerenja omogućuju da se ciljanim zahvatima onečišćenje smanji na izvoru. Sufinanciranje zamjene dotrajalih kućnih ložišta jedna od mjera unutar Programa suzbijanja energetskog siromaštva koja doprinosi i takvom ciljanom poboljšanju kvalitete zraka.
U cilju razvoja poljoprivrede na području grada Zagreba i okolnih županija, u 2023. smo pokrenuli pripremu projekta Zelena javna nabava ekološki uzgojene hrane za djecu osnovnih škola grada Zagreba. Razrađeni su mehanizmi dinamične javne nabave, definirani kriteriji (udio ekološki i lokalno proizvedene hrane, povratna ili reciklabilna ambalaža), a u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom standardizirani su sezonski jelovnici. U 2024. započeli smo dvogodišnji pilot projekt zelene javne nabave od domaćih proizvođača vrijedan 1,2 milijuna eura u koji je uključena 31 od 114 gradskih osnovnih škola i obuhvaćeno je 16 000 učenika.
Kao podršku malim poljoprivrednicima i poljoprivrednicama, uveli smo digitalnog agronomskog asistenta Poljoprivredni savjetnik, koji im preko WhatsApp mobilne aplikacije nudi savjete o agronomskim temama, regenerativnim poljoprivrednim praksama i natječajima za potpore.
Razvoj poljoprivrede prati i budući razvoj gradskih tržnica koje su prostor za plasman proizvoda lokalnih proizvođača. Napravili smo snimku stanja svih 28 tržnih prostora i pripremamo cjelovitu strategiju njihove revitalizacije. Izgradili smo novu tržnicu u Vrapču, koja će izvan radnog vremena služiti i za kulturne programe poput Zagrebačkih kvartova kulture. Uređenjem i organizacijom raznih događanja, pokrenut je proces revitalizacije tržnice Volovčica.
Zašto je to važno: Zelena javna nabava znači da djeca u školama jedu ekološki uzgojenu hranu, a da poljoprivredni proozvođači u zagrebačkom prstenu mogu planirati svoju proizvodnju, uz osiguran plasman proizvoda. Tržnice su nam važne i kao prostor za plasman proizvoda lokalnih proizvođača i kao mjesta susreta.
