Zagreb desetljećima trpi posljedice lošeg prostornog planiranja uzrokovanog korupcijom i pogodovanjem krupnom kapitalu. Gradilo se bez plana, samo za profit, ne mareći za potrebe građanki i građana. Stihijska gradnja koja ne uključuje zaštitu javnog interesa dovela je do pretrpanih kvartova bez vrtića, škola i parkova. Postojeće zelene površine sagledavale su se kao rezervni građevinski prostor, a ne kao element ključan za kvalitetan život. Parkovi su nestajali pod građevinskim parcelama. Stručna javnost, jednako kaoi građani i građanke, bili su potpuno izostavljeni iz odlučivanja o prostornim temama, a gradska zemljišta i nekretnine rasprodavali su se bez kriterija i plana.
U našem mandatu napravili smo veliki zaokret. Umjesto privatnih interesa, u prvi plan stavili smo građane i građanke. Zaustavili smo niz štetnih projekata i pripremili izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana. Što smo postigli? Ovim izmjenama predviđeno je čak 36 hektara novih zelenih površina i 18 hektara površina za nove škole, vrtiće i domove za starije osobe! U cijeli proces bili su aktivno uključeni stručnjaci, građani i građanke, vijeća mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti.
Uz to, proveli smo i digitalizaciju procesa, koja je omogućila veću transparentnost. Građani i građanke lakše sudjeluju u odlukama o prostoru u svom gradu, kontinuirano se izrađuju stručne podloge i studije, a Grad u pregovaračkim postupcima o kupnji i prodaji zemljišta konačno radi ono što i treba – štiti javni interes.
U protekle četiri godine pokrenuli smo najveći val zaštite i stvaranja zelenih površina u novijoj povijesti grada. Pripremama Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana napravili smo značajan korak u zaštiti i stvaranju novih zelenih površina diljem grada, ukupne površine 16 Zrinjevaca. U sklopu ovih izmjena, po prvi put se štite otvoreni vodotoci podsljemenskih potoka s njihovim koridorima kao dio zelene infrastrukture grada koja prirodno povezuje Medvednicu sa Savom. Donesena je Strategija zelene urbane obnove Grada Zagreba, koja strateški usmjerava razvoj zelene infrastrukture i zelenu tranziciju u upravljanju gradskim prostorom.
Posebnu pozornost posvećujemo uređenju postojećih parkova te stvaranju novih javnih i zelenih površina u suradnji s vijećima mjesnih odbora i gradskih četvrti. Vidljivo je to kroz brojne projekte poput novih parkova u Ogrizovićevoj i Zaprešićkoj uz potok Črnomerec te obnovi igrališta kod Boćarskog doma. Jedan od najambicioznijih projekata je stvaranje Parka Novi Zagreb – zelene oaze od čak 70 hektara, čiji je proces započeo pokretanjem izrade sveobuhvatne studije i programskih smjernica koje će uvažiti prijedloge opće i stručne javnosti. Istovremeno, unapređujemo i urbanu jezgru grada – proveden je javni natječaj za uređenje Stare Vlaške, a privremeno su uređene nove pješačke zone, ne samo u Staroj Vlaškoj već i u Masarykovoj i Draškovićevoj ulici.
Pripremljene su ciljane izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba i Sesveta kojima će se omogućiti intenzivnija izgradnja osnovnih škola u cijelom gradu. Pripremljene su i sveobuhvatne Izmjene i dopune GUP-a grada Zagreba s ciljem realizacije javnih potreba i javnog interesa, ozelenjivanja grada te revalorizacije i unapređenja prostornih kvaliteta. Paralelno je započela izrada izmjena i dopuna GUP-a Sesveta, uz prethodnu izradu studije zelene infrastrukture i valorizaciju spomenika kulture, a izrađene su i ciljane izmjene Prostornog plana Grada Zagreba vezane uz prometne sustave.
Značajan napredak ostvaren je donošenjem osam novih urbanističkih planova uređenja (UPU), a započela je izrada dodatnih osam, čime se osiguravaju uvjeti za razvoj grada uz brigu o ravnoteži javnog i privatnog interesa. Stavljanjem van snage štetnih UPU-a zaustavljena je prekomjerna izgradnja i zaštićen javni interes u već izgrađenim kvartovima. Nakon 12 godina, donesen je urbanistički plan uređenja Bloka Badel, kojim su predviđeni veći udjeli javnih i društvenih sadržaja. Istovremeno, revidirali smo gradske projekte u GUP-u, prioritizirajući javne prostore ključne za razvoj grada. Zaustavljena je rasprodaja prostora bivših industrijskih prostora u gradskom vlasništvu (Gredelj, Paromlin i Zagrepčanka) i započela je sustavna prenamjena tih prostora za javne sadržaje, kao što je izgradnja knjižnice i kulturno-društvenog centra u Paromlinu.
Neposredno uključivanje javnosti, struke i mjesne samouprave postalo je ključno u svim fazama izrade Izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba. Uveli smo viši standard za sudjelovanje javnosti u prostornom planiranju kroz ranu participaciju i bolje javne rasprave te unapređujemo online alate za pregled planova i podnošenje primjedbi. Posebno vodimo računa o ravnoteži javnog i privatnog interesa pri izradi urbanističkih planova, uz aktivniju suradnju s mjesnom samoupravom, koja zastupa interese lokalnih zajednica.
Proširili smo površine u statusu komunalne infrastrukture i započeli izradu kataloga komunalne infrastrukture, a unaprijedili smo i suradnju s investitorima za ravnomjerno financiranje komunalne infrastrukture. Sustavno otkupljujemo zemljišta za javne i društvene sadržaje te kontinuirano poboljšavamo podatke na digitalnim servisima poput Geoportala i GeoHuba, osiguravajući transparentnost i dostupnost prostornih podataka svim građanima.
