Protekle četiri godine posvetili smo jačanju kapaciteta ZET-a, te pripremi i početku gradnje prometnih rješenja koja će unaprijediti javni prijevoz, smanjiti prometne gužve, olakšati parkiranje blizu mjestu stanovanja i povećati sigurnost svih sudionika u prometu. Započeli smo proces izrade zagrebačkog Plana održive urbane mobilnosti, zasnovan na širokoj participaciji svih grupa sudionika u prometu, a formulirat će jasne i mjerljive ciljeve i aktivnosti za brzo i učinkovito unapređenje održivosti prometa u Zagrebu.
U sljedećem mandatu prioritet nam je vratiti putnice i putnike u javni prijevoz povećanjem njegove kvalitete, pouzdanosti, brzine i dostupnosti. To ćemo osigurati novim tramvajima i autobusima, širenjem tramvajske mreže i davanjem prednosti javnom prijevozu u prometu. Istodobno, izgradnjom novih obilaznica, avenija, podvožnjaka i mostova, kao i inovativnim sustavima upravljanja prometom i garažama na obodu centra, ciljano ćemo smanjivati prometni pritisak tamo gdje su gužve najveće. U svrhu povećanja udjela održivih oblika mobilnosti, nastavit ćemo kreirati sustavnu mrežu pješačkih i biciklističkih staza, a prometnu sigurnost povećat ćemo smirivanjem prometa i podrškom MUP-u u nadzoru prometa.
Surađivat ćemo s Vladom RH, ministarstvima i državnim tvrtkama kako bismo ubrzali aktivnosti od strukturnog značaja za zagrebački promet koje ovise o njima – poput planiranja i izgradnje željezničkih koridora, aktivacije sredstava iz EU fondova i zakonske regulacije prometa.
Prvi put nakon četvrt stoljeća širi se tramvajska mreža, a nakon 15 godina naručeni su novi tramvaji. Obnavlja se i tramvajska infrastruktura poput tračnica, ispravljačkih stanica i okretišta, poput nedavno otvorenog okretišta Mihaljevac. Ugovorena je nabava 40 novih kratkih niskopodnih tramvaja koji su počeli stizati i svi će biti isporučeni tijekom 2025. i 2026. Kupljeno je 11 kvalitetnih rabljenih tramvaja od kojih je 6 već stiglo. Nabavljeno je 65 novih i 60 rabljenih autobusa, a počelo je stizati i 10 novih autobusa za prijevoz školaraca te 24 kombija za specijalizirani prijevoz osoba s invaliditetom. Javni prijevoz postao je besplatan za sve mlađe od 18 i starije od 65, a za sve Zagrepčane je besplatna i Sljemenska žičara, koja je u pogon puštena početkom našeg mandata.
Zašto je to važno: Dugogodišnji manjak investicija u razvoj javnog prijevoza rezultirao je povećanjem broja osobnih automobila u Zagrebu unazad 10 godina za gotovo 100 000, zbog čega se stvaraju sve veći problemi s gužvama, parkiranjem i sigurnošću u prometu. Izgradnja tramvajske pruge po Sarajevskoj i uskoro Heinzelovoj omogućit će dostupnost tramvaja blizu mjesta stanovanja za preko 50 000 stanovnika. Širenje pruga, već naručenih 170 tramvaja i autobusa, kao i daljnjih 164 tramvaja i autobusa, koji su u planu nabave u sljedećem mandatu, znače pouzdaniji, ugodniji i održiviji javni prijevoz s unaprijeđenim voznim redom. Oslobađanjem od plaćanja javnog prijevoza, učinili smo ga dostupnijim, a time i poželjnijim načinom putovanja za 300 000 građana Zagreba.
Gradski željeznički prijevoz je u nadležnosti Hrvatskih željeznica i Grad Zagreb tu djeluje kao partner. U proteklom mandatu, napore smo usmjerili na suradnju s Ministarstvom prometa i HŽ-om kako bi što prije započela izgradnja teretne obilaznice čime bi se rasteretile pruge u sustavu gradskog i prigradskog prijevoza i ubrzao početak gradnje pruge od aerodroma do grada. U sljedećem mandatu očekujemo od HŽ-a da realizira obećane stanice na Trokutu, okretištu Savski most i Vukovarskoj, čime bi Zagreb dobio gradsku željezničku liniju sjever – jug, a da liniju istok – zapad proširi stanicom na Mandlovoj. Pored tih novih željezničkih stanica, Grad Zagreb će razvijati intermodalne poveznice s tramvajskom i autobusnom mrežom, mrežom javnih bicikala i Park&Ride zonama. Uložit ćemo dodatan napor u suradnju sa Zagrebačkom i Krapinsko-zagorskom županijom te Ministarstvom prometa i HŽ-om kako bi se što prije realizirala i pruga prema Samoboru te Lepoglavska spojnica prema Varaždinu i Čakovcu, čime bi željeznica mogla konačno tvoriti okosnicu integriranog prometa zagrebačkog područja.
U ovom mandatu smo započeli gradnju novog južnog ulaza u grad – produžetak Sarajevske – na koji se nadovezuje vijadukt Hrvatskih autocesta preko Ranžirnog kolodvora sa spojem na obilaznicu. Istovremeno, počela je i gradnja istočne obilaznice produljenjem Branimirove s krajnjim ciljem njenog spajanja s Varaždinskom. Kompletno su obnovljene i Sljemenska cesta i Aleja Matije Ljubeka. Gotovo 30 milijuna eura uložili smo u obnovu zagrebačkih mostova, a obnova i modernizacija mostova će se nastaviti i narednih godina.
Zašto je to važno: I novi južni ulaz i istočna obilaznica značajno će rasteretiti postojeće pravce ulaska u grad. Zagrebački mostovi, žile kucavice koje spajaju prekosavska naselja s ostatkom grada, bili su zanemarivani u mandatima prethodne vlasti, premda se radi o prvorazrednom sigurnosnom pitanju koje se više nije smjelo prepuštati slučaju.
Uspostavili smo Centar za upravljanje prometom u kojem je objedinjen sustav nadzora i upravljanje semaforiziranim raskrižjima, a povezan je s videosustavima komunalnog i prometnog redarstva. Centar će omogućiti bolji nadzor prometnih tokova i prilagodbu parametara sustava na temelju prikupljenih promentnih podataka. U 2024. na Centar su spojeni semafori na najprometnijim cestovnim pravcima: Zagrebačkoj aveniji, Aveniji Većeslava Holjevca, Ulici grada Vukovara, Selskoj, Maksimirskoj te na zelenim valovima.
Zašto je to važno: Razvoj Centra za upravljanje prometom povećat će sigurnost u prometu, poboljšati protok prometa, dati prednost javnom prijevozu, smanjiti gužve i vrijeme putovanja kao i onečišćenje zraka i negativan utjecaj buke.
Uveli smo blokovsko parkiranje te oslobodili više od 800 parkirnih mjesta koja su bila pod terasama ili rezervirana za korisnike čije je pravo korištenja tih parkirnih mjesta revidirano. Osim toga, otvorili smo privremenu Park&Ride zonu na Borongaju koja je autobusnim linijama povezano s KBC-om Rebro.
Zašto je to važno: Blokovsko parkiranje olakšava parkiranje blizu mjesta stanovanja, a destimulira kratke vožnje automobilom. Oslobađanje 800 parkirnih mjesta vraća u rotaciju broj parkirnih mjesta koji bi stao u gotovo tri javne garaže na Langovom trgu ili Tuškancu. Park&Ride sustav omogućuje vozačima da pređu na javni prijevoz prije nego što uđu u zonu prometne gužve i ograničenog parkiranja.
U brojnim kvartovima uveli smo zone smirenog prometa i uzdignute plohe. Osim toga, modernizirali smo šest pothodnika. Stara Vlaška, tzv. Mala Martićeva i Masarykova postale su pješačke zone. U pješačku zonu u centru grada uveli smo besplatnu uslugu prijevoza malim električnim vozilima Fulir. SRC Jarun je pretvoren u pješačko-rekreativnu zonu bez automobila koju opslužuju električni autobusi, a dovršena je i obnova pješačko-biciklističkog Savskog mosta.
Zašto je to važno: Zone smirenog prometa i uzdignute plohe u naseljima povećavaju sigurnost pješakinja i pješaka, naročito djece, dok modernizacija, uključujući osvjetljavanje i oslikavanje pothodnika povećava osjećaj sigurnosti i pristupačnosti pothodnika, što znači da manji broj pješakinja i pješaka nesmotreno prelazi višetračne prometnice. Pješačke zone čine boravak u centru grada ugodnijima i za stanovnike i za posjetitelje Zagreba. Slično tomu, na Jarunu i Savskom mostu šetnja ili bicikliranje su danas ugodniji i sigurniji.
Započeli smo formiranje istočne i zapadne biciklističke magistrale, a sve nove prometnice koje se grade imaju zasebne trake za bicikliste. Projektom Greenway uređujemo krune savskog nasipa prvo od Blata do Savskog mosta, a sada od Savskog mosta do Mosta mladosti. U sklopu rekonstrukcije Aleje Matije Ljubeka uređena je dvosmjerna biciklistička staza, a sve nove prometnice koje se grade imaju zasebne trake za bicikliste.
Zašto je to važno: Korištenje bicikla značajno doprinosi smanjenju prometnih gužvi i pozitivno utječe na zdravlje. Osim toga, gradnjom kvalitetne biciklističke infrastrukture promet činimo sigurnijim i za bicikliste i za pješake.
