Zagreb je gospodarsko i znanstveno središte Hrvatske, grad s najvećom koncentracijom obrazovnih, znanstveno-istraživačkih, tehnoloških i kreativnih potencijala te s velikom populacijom obrazovanih i motiviranih ljudi iz svih krajeva Hrvatske i regije, s raznolikim iskustvima i znanjima. Jedan od prioriteta gradske uprave jest da, u okviru svoje nadležnosti, upravljačkim i raspoloživim financijskim kapacitetima unaprijedi i svestrano podrži puni razvoj svih gospodarskih potencijala Zagreba. Grad Zagreb gospodarskoj aktivnosti doprinosi dobrim poslovanjem gradskih trgovačkih društava i kvalitetom komunalnih usluga, ulaganjima u gradske projekte, brzinom administrativnih procesa i direktnom podrškom gospodarstvu, inovacijama i poduzetništvu.
Početak našeg mandata bio je obilježen golemim naslijeđenim dugom Grada i gradskih poduzeća. Zatekli smo i ogroman dug Grada prema Zagrebačkom holdingu i ZET-u. Stoga je, neposredno po preuzimanju upravljanja Gradom, za potrebe likvidnosti podignut kratkoročni kredit od 53 milijuna eura, a već iduće godine od Europske banke za obnovu i razvoj i kratkoročni kredit od 50 milijuna eura kako bi se namirili nagomilani dugovi prema Holdingu i ZET-u. Zahvaljujući odgovornom upravljanju, oba ta kredita u cijelosti su otplaćena.
Zagrebački holding koji smo preuzeli bio je prezadužen, nelikvidan, poslovao je s gubitkom. Dobavljačima je plaćanje kasnilo preko 90 dana. Više od polovine tadašnjeg kreditnog dugovanja od 245 milijuna eura odnosilo se na kratkoročne kredite, koji su dolazili na naplatu u prvoj godini mandata, bez sredstava iz kojih bi se podmirili. Zatečena struktura radnih mjesta, nastala još za spajanja komunalnih poduzeća u Holding, imala je višak administrativnih mjesta i akutni nedostatak operativnih radnika i radnica, što je dovelo do loše komunalne usluge. Stoga smo proveli najveće restruktiriranje jednog javnog poduzeća u Hrvatskoj – smanjili smo udio administrativnih radnika, te zaposlili približno jednak broj neophodnih operativnih radnika u ključnim tvrtkama Holdinga (Čistoća, Zrinjevac i Zagrebačke ceste).
Holding je 2022. godine, prvi puta nakon 2019., počeo ostvarivati pozitivne rezultate i poslovati s dobiti, a taj se trend nastavio i u narednim godinama. Od tada je Holding otplatio 42 % glavnice kreditnog dugovanja od 245 milijuna eura, smanjivši ga za 100 milijuna eura (iako je u tom periodu bio dužan otplatiti 40 milijuna eura). Holding je 2023. uspješno završio i proces refinanciranja obveznice u iznosu od 305 milijuna eura. To je bilo najveće pojedinačno izdanje obveznica povezanih s održivim poslovanjem u povijesti Hrvatske! Danas Holding nema nikakvih neplaćenih dospjelih obaveza. Sve to omogućilo je pokretanje novog investicijskog ciklusa, a da pritom nisu podizane cijene komunalnih usluga.
Izdvajanja Grada za ZET u ovom su mandatu gotovo udvostručena: u proračunu za 2025. predviđeno je 243 milijuna eura, dok je 2021. bilo potrošeno 127 milijuna eura. Kupljeno je 11 polovnih tramvaja od kojih je 6 već stiglo. Ugovorena je nabava 40 novih niskopodnih tramvaja koje izrađuje zagrebački Končar i koji su počeli pristizati početkom 2025. Trošak prvih 20 tramvaja je 40 milijuna eura, što se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, uz dodatnih 10 milijuna eura PDV-a, što financira Grad. I za drugih 20 Grad će aplicirati na natječaj za financiranje iz sredstava NPOO-a, uz obavezu Grada da snosi trošak PDV-a. Kupljeno je i u promet stavljeno 65 novih autobusa, a krajem 2024. započela je isporuka i 60 kvalitetnih, rabljenih autobusa od kojih su do sada isporučena 44 koji svakodnevno prometuju.
Raskinut je koncesijski ugovor sa Zagrebačkim otpadnim vodama za pročistač otpadnih voda, što će Gradu, u preostalih 5 godina koliko bi inače taj ugovor još bio na snazi, donijeti uštedu od najmanje 50 milijuna eura. Ovim smo potezom pod javno upravljanje vratili javnu uslugu koja je de facto bila privatizirana. Uz to, tim korakom Grad je vratio u posjed i zemljište potrebno za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom, a preuzevši poslove zbrinjavanja otpadnih voda od koncesionara, Grad je sada u prilici i iskoristiti sufinanciranje iz fondova EU-a za izgradnju trećeg stupnja pročistača vrijednu 94 milijuna eura.
Sva ova postignuća u financijskoj, organizacijskoj, kadrovskoj i infrastrukturnoj konsolidaciji Zagrebačkog holdinga i ZET-a omogućit će daljnje unapređenje komunalnih usluga.
Savjesno financijsko upravljanje i odgovorno upravljanje gradskom imovinom omogućilo nam je da pokrenemo ciklus velikih kapitalnih ulaganja. U odnosu na 2021. godinu, kad su planirana kapitalna ulaganja iznosila 41 milijun eura, u 2025. godini za kapitalne projekte Grad ulaže rekordnih 333 milijuna eura. To je povećanje od preko osam puta u odnosu na 2021. godinu i 50 % više u odnosu na prošlu godinu.
Sva navedena postignuća u razvoju komunalnih usluga, financijskoj stabilnosti i kapitalnim investicijama omogućuju da Grad u okviru svoje nadležnosti snažno pomogne razvoj svih gospodarskih subjekata: od etabliranih tvrtki u industrijskoj proizvodnji i uslužnim djelatnostima, preko obrtničkih, poduzetničkih i poljoprivrednih subjekata, do novih poduzetničkih projekata i društvenih inovacija.
Već dulje vrijeme, a posebno nakon krize 2008., zagrebačka je industrijska proizvodnja u padu. Taj pad praćen je porastom udjela trgovine, financijskih, informacijskih i komunikacijskih djelatnosti, poslovanja nekretninama, te stručnih, znanstvenih i uslužnih djelatnosti. S jedne strane, takva struktura djelatnosti, ukazuje na “postindustrijski” karakter gospodarstva u Zagrebu, gdje se nalazi najveća koncentracija znanstvenih, tehnoloških, financijskih i drugih usluga visoke dodane vrijednosti. S druge strane, ona ukazuje i na trend prisutan na razini države, gdje najveći dio tržišta rada čine zaposleni i samozaposleni u malim poduzećima, što na sebe veže rast privremenih i povremenih, dakle nesigurnih oblika rada.
Iako je jasno da su glavne poluge ekonomske politike na državnoj razini, Grad Zagreb može i treba doprinositi razvoju lokalne ekonomije. Ekonomsku politiku vidimo kao važan instrument za izgradnju pravednog, otpornog, održivog i klimatski neutralnog grada. Povezivanjem tih ciljeva sa snažnom gospodarskom aktivnosti stvaramo potencijal za investicije, inovacije, međunarodnu konkurentnost i izvoz. Takvom ekonomskom politikom, kao glavni i najveći grad utječemo na ukupnu gospodarsku sliku zemlje te na poboljšanje uvjeta rada i života u Hrvatskoj.
Stoga smo u ovom mandatu donijeli Plan razvoja Grada Zagreba za razdoblje do 2027. kao srednjoročni strateški dokument u kojem su definirane ključne strateške odrednice razvoja Grada Zagreba s naglaskom na održivost i dobrobit zajednice. Njime je definirana razvojna vizija "Grad Zagreb – zelen, inovativan i održiv grad. Grad solidarnosti i jednakih mogućnosti", a viziju se planira ostvariti kroz četiri prioritetne javne politike:
Pored toga, usvojen je i novi Program poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva u Gradu Zagrebu 2024. - 2030. kojim smo postavili ciljeve za sljedeći mandat - stvoriti strukturne uvjete i implementirati mjere za razvoj otpornog, konkurentnog, inovativnog i održivog obrtništva, mikro, malog i srednjeg poduzetništva, društvenog poduzetništva i zadruga te mjere za razvoj kulturnih i kreativnih industrija.
U posljednje četiri godine, Zagrebački inovacijski centar – ZICER učvrstio je svoju poziciju vodećeg hrvatskog startup huba i značajnog aktera na europskoj inovacijskoj sceni. Kroz akceleracijski program Startup Factory, ZICER je podržao razvoj 100 tehnoloških timova i startupova, pomažući im u validaciji ideja, pristupu tržištu, pronalasku prvih kupaca i povezivanju s investitorima. Programima Global Growth i Tech Transfer dodatno je proširena podrška, omogućavajući zrelijim startupovima izlazak na međunarodna tržišta, a znanstvenim i istraživačkim timovima komercijalizaciju projekata.
ZICER-ov inkubator do sada je pripremio više od 260 startupova za tržište, koji danas izvoze u više od 50 zemalja svijeta na šest kontinenata. Samo u 2022. godini korisnici ZICER-a ostvarili su više od 60 milijuna eura prihoda, a u posljednje tri godine privukli su 7,8 milijuna eura investicija. Ova postignuća prepoznata su i na europskoj razini. U 2025. godini ZICER je uvršten na prestižnu listu "Europe’s Leading Start-up Hubs" koju su zajednički objavili Financial Times, Statista i Sifted. Među više od 3 000 analiziranih startup hubova, ZICER se istaknuo kvalitetom laboratorijskih i uredskih prostora, zauzevši visoko treće mjesto u toj kategoriji, dok se u ukupnom poretku našao na 40. mjestu.
Krajem 2024. godine ZICER je pokrenuo Seed fond, novi model financiranja startupova s početnim kapitalom od milijun eura. Fond je osnovan uz podršku Grada Zagreba i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), a zajmovi su dostupni i startupovima koji sudjeluju u ZICER-ovim programima inkubacije, akceleracije ili internacionalizacije. Ovaj fond predstavlja izuzetan iskorak u financijskoj podršci inovativnim poduzetnicima, omogućujući im lakši pristup kapitalu za razvoj i rast poslovanja.
Grad Zagreb snažno podupire revitalizaciju obrtništva. U lipnju 2022. donijeli smo Odluku o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora kojom smo u ovaj sustav uveli red i postavili pravedniji okvir za zakup i kupoprodaju poslovnih prostora. U ožujku 2023. donesen je Zaključak o kriterijima za određivanje zakupnine za poslovni prostor kojim smo osigurali da Grad ne subvencionira izuzetno profitabilne djelatnosti, a zadržali povoljan najam za deficitarne djelatnosti kao što su bravarska, krojačka, postolarska i urarska.
Program poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva u Gradu Zagrebu 2024. - 2030., koji smo izradili u ovom mandatu, uključuje mjere za razvoj društvenog poduzetništva i solidarne ekonomije, to jest poduzetništva u kojem se dobit reinvestira i ostvaruje pozitivan društveni i ekološki utjecaj. Kao prvo prioritetno područje za poticanje društvenog poduzetništva identificirano je klimatski neutralno i kružno gospodarstvo – aktivnosti društvenih poduzeća na zaštiti okoliša, sprječavanju nastanka otpada od hrane, energetskoj učinkovitosti i širenju obnovljivih izvora energije.
Kao drugo prioritetno područje za poticanje identificirana je inkluzija kroz zapošljavanje socijalno osjetljivih skupina – aktivnosti društvenih poduzeća koje zapošljavaju i potiču radnu inkluziju osoba s invaliditetom, osoba s umanjenom radnom sposobnošću, žena žrtve nasilja, roditelja ili skrbnika djece s teškoćama u razvoju, pripadnika romske nacionalne manjine, beskućnica i beskućnika, žena iznad 50 godina, mladih koji izlaze iz alternativnih oblika skrbi i ustanova socijalne skrbi i druge teže zapošljive osobe.
U cilju razvoja poljoprivrede na području grada Zagreba i okolnih županija, u 2023. krenuli smo s pripremom projekta “Zelena javna nabava ekološki uzgojene hrane za djecu osnovnih škola grada Zagreba”. Razrađeni su mehanizmi dinamične javne nabave, definirani kriteriji (udio ekološki i lokalno proizvedene hrane, povratna ili reciklabilna ambalaža), a u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom standardizirani su sezonski jelovnici. U 2024. započeli smo dvogodišnji pilot projekt zelene javne nabave od domaćih proizvođača vrijedan 1,2 milijuna eura u koji je uključena 31 od 114 gradskih osnovnih škola i 16 000 učenika.
Kao podršku malim poljoprivrednicima i poljoprivrednicama, uveli smo Poljoprivredni savjetnik, digitalni agronomski asistent, koji preko WhatsApp mobilne aplikacije nudi savjete o agronomskim temama, regenerativnim poljoprivrednim praksama i natječajima za potpore.
Razvoj poljoprivrede prati i budući razvoj gradskih tržnica. Tržnice su prostor za plasman proizvoda lokalnih proizvođača. Napravili smo snimku stanja svih 28 tržnih prostora i pripremamo cjelovitu strategiju revitalizacije tržnica. Izgradili smo novu tržnicu u Vrapču, koja će izvan radnog vremena služiti i za kulturne programe poput Zagrebačkih kvartova kulture. Uređenjem i organizacijom raznih događanja pokrenut je proces revitalizacije tržnice Volovčica.
Zagreb je prepoznato i privlačno turističko odredište. U sljedećem mandatu ćemo i dalje u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba razvijati turističku ponudu i nove projekte jer još uvijek nisu ostvareni svi turistički potencijali koje Zagreb posjeduje. To se najprije odnosi na veću prisutnost u turističkoj ponudi kulturnih sadržaja, sadržaja izvan centra grada i prirodnih atrakcija koje Zagreb nudi poput Parka Maksimir, Zoološkog vrta i Medvednice (posebice nakon realizacije već započetog uređenja platoa Sljemena, izgradnje nove sedežnice i preuređenja gornje postaje stare žičare u interpretacijski centar) u turističku ponudu.
Osim toga, veliki zahvati u izgradnji objekata društvene namjene imat će značajne učinke na razvoj turističke djelatnosti. Tako ćemo izgradnjom kongresnog centra uz Zagrebački velesajam dati veliki poticaj da se Grad Zagreb u budućnosti profilira kao važno odredište kongresnog, poslovnog i sajamskog turizma.
Također, rekonstrukcijom stadiona u Kranjčevićevoj ulici, koja je upravo započela, i izgradnjom novog stadiona u Maksimiru stvorit će se i novi prikladni i atraktivni prostori ne samo za organizaciju sportskih događanja, nego i za priređivanje koncerata stadionskog formata.
