Gornji grad - Medveščak najstarija je gradska četvrt u čijem se središtu nalaze neke od ključnih političkih te veliki broj kulturnih i obrazovnih institucija. U njoj se nalazi i značajan broj zelenih površina te objekata komunalne, sportske i kulturne infrastrukture pod posebnom zaštitom. Gornji grad je povlašteni dio grada u različitim pogledima: od kulturnih objekata, prometne infrastrukture, do pokrivenosti javnim prijevozom. Međutim, ubrzano smanjenje kvalitete života dovelo je do velikog pada broja stalnog stanovništva pa je u razdoblju od 2001. do 2021. godine broj stanovnika pao za više od 10 000, unatoč povećanju broja stambenih jedinica.
Na odlazak stanovništva iz centra grada utjecali su rast cijena nekretnina, kontinuirano poskupljenje najma te ubrzana turistifikacija, a dodatni faktor bile su posljedice potresa iz 2020. godine. Trend iseljavanja se nastavlja, pri čemu ga, osim turizma, dodatno potiče špekulativno ulaganje u nekretnine. Velik dio stanovnika centra čine građani s ograničenim financijskim mogućnostima, koji si ne mogu priuštiti obnovu svojih domova – često starijih i zahtjevnih za održavanje. Mnogi vlasnici nekretnina procjenjuju da im je isplativije prodati stan i preseliti se u novogradnju na rubu grada ili izvan Zagreba. Ako se ovaj trend ne zaustavi, velika je vjerojatnost da će središnje gradske četvrti dugoročno postati isključivo prostori namijenjeni turistima i nekretninskim investitorima.
Zaustavljanje tog trenda velik je izazov. Zbog toga nam je prioritet poboljšanje uvjeta života građana u centru grada uvođenjem reda u javni prostor. Tijekom prvog mandata identificirali smo ključne probleme i započeli njihovo rješavanje. Naš prvi mandat obilježila je opsežna obnova nakon potresa, prije svega škola, ali i drugih objekata oštećenih u potresu, prometne infrastrukture, kao i obnavljanje zapuštenih parkova te dječjih i sportskih igrališta.
Cjelovito su obnovljene Gornjogradska gimnazija, Gimnazija Tituša Brezovačkog, Osnovna škola Miroslav Krleža i Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog te su započeli radovi na obnovi Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića i XVIII. gimnazije Zagreb. Obnovljen je i Prirodoslovni muzej.
Nakon više od 70 godina obnovili smo tramvajsko okretište Mihaljevac. Proširili smo pješačku zonu u Staroj Vlaškoj, za koju je proveden javni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja rekonstrukcije, a nakon 50 godina po prvi put revitaliziramo i gornjogradsku uspinjaču. Započeli su radovi na obnovi Schlosserovih stuba i Strossmayerovog šetališta koji predstavljaju značajne investicije u komunalnu infrastrukturu u staroj jezgri grada. Proveli smo rekonstrukciju ulica Vale Vouka, Tošovac i Paunovac, izgradili smo nove odnosno obnovili postojeće nogostupe u Bijeničkoj, Mirogojskoj, Mlinarskoj, Ksaverskoj ulici i na Pantovčaku te uložili u obnovu stuba kojima naša četvrt obiluje (Male stube, Kapucinske stube, Stube biskupa Duha, Stube Franja Buntaka, Tepečićev klanac).
U potpunosti smo uredili park Ribnjak i Radićevo šetalište, zapuštene manje parkovne površine u Šufflayjevoj ulici, na križanju Grškovićeve i ulice Medveščak, na Opatovini i uz Vrazovo šetalište te obnovili dječja igrališta na Rokovom perivoju, na Kraljevcu i ispred Dječjeg vrtića Vjeverica u Šufflayjevoj ulici. Potpuno smo restaurirali drveni paviljon u park šumi Tuškanac i pokrenuli proces izrade urbanističko-arhitektonskog rješenja za park u Jurkovićevoj ulici.
Uredili smo košarkaško igralište na garaži Tuškanac i započeli radove na obnovi ŠRC Šalata.
Ugrađeni su podzemni spremnici za otpad u obuhvatu stare jezgre – Gornji grad, Kaptol, Ribnjak, Britanski trg i Ilica. Time su nogostupi konačno oslobođeni nebrojenih kanti za otpad, a urbani prostor je postao bitno ugodniji i lakši za kretanje.
Omogućili smo lokalnoj zajednici aktivnije korištenje prostora mjesne samouprave, a neki prostori poput zgrade Mjesnog odbora Voćarska postali su nova i vibrantna mjesta ne samo susreta kvartovske zajednice već i relevantne kulturne proizvodnje.
Nastavljamo realizirati započete projekte, uključujući obnovu javnih zgrada i sufinanciranje obnove višestambenih zgrada nakon potresa, ulaganja u prometnu infrastrukturu, ozelenjivanje, uređenje parkova, pješačkih i biciklističkih staza, sanaciju stuba, aktivaciju gradskih prostora za potrebe zajednice, ugradnju podzemnih i polupodzemnih spremnika…
Dovršit ćemo obnovu važnih kulturnih objekata: Kuća filma, Kazalište Komedija, Kino Tuškanac, a obnovit će se i Centar mladih Ribnjak. Priprema se rekonstrukcija vanjske plohe i konstrukcijska obnova tržnice Dolac.
Nastavit ćemo provoditi akcije uklanjanja grafita financirajući u cjelosti uklanjanje grafita s pročelja i postavljanje antigrafitnog premaza. Također, kako bi ubrzao sanaciju zgrada unutar povijesne jezgre, Grad je počeo financirati 100 % troškova sanacije prednjih pročelja i krovišta te 60 % troškova sanacije dvorišnih pročelja zgrada koje su kulturno dobro.
S obzirom na to da se u našoj gradskoj četvrti nalaze brojne zelene površine, smatramo da je prioritet uređenje i održavanje postojećih zelenih zona i stoga je u planovima za sljedeći mandat naglasak upravo na zaštititi i unapređenju zelenih zona.
Nastavljamo proces uređenja parka u Jurkovićevoj ulici. Vodeći se politikom uređenja zelenih površina, u planu za drugi mandat nam je i uređenje stuba na Zmajevcu u obliku kaskadnog parka koji bi pratio konfiguraciju terena uz postavljanje klupa za odmor.
Planiramo urediti Art park u Tomićevoj ulici kao mjesto koje predstavlja zelenu oazu u samom središtu grada. Planiramo urediti i park u Bosanskoj ulici, kako njegov južni dio tako i sjeverni dio s košarkaškim igralištem na koje planiramo postaviti sprave za vježbanje. Krešićeve livade su također jedna od brojnih zelenih lokacija u samom centru grada koja do sada nije bila dovoljno iskorištena i koju planiramo revitalizirati izgradnjom skejt parka.
U planu je i daljnja zamjena postojeće javne rasvjete modernijom i naprednijom u pogledu smanjenja svjetlosnog onečišćenja i potrošnje električne energije.
Nastavit ćemo obnovu tramvajskih pruga i tramvajske infrastrukture te ćemo se fokusirati na iznalaženje rješenja za smanjenje prometnih gužvi. Primjerice, nakon skore obnove pruge, u ulici Ribnjak uspostavit ćemo dinamičko upravljanje prometom čime bi u jutarnjim satima srednja traka služila za vožnju u smjeru juga, a u popodnevnim za vožnju u smjeru sjevera.
Stanovnici Donjeg te Gornjeg grada i Medveščaka nemaju brzu liniju javnog prijevoza do KBC-a Rebro. Istovremeno, na istom području gotovo da i nema većih diskontnih trgovina, a ponuda i cijene sve se više prilagođavaju turistima, što poskupljuje troškove života. Iz tih ćemo razloga ispitati mogućnost uvođenja brze autobusne linije Kaptol – Rebro najkraćom trasom koja bi, osim bržeg i jednostavnijeg prijevoza do KBC-a Rebro, omogućila i pristup obližnjem diskontnom centru manjim produljenjem trase.
Budući da je naš kvart lociran na brdovitom terenu, prometovanje biciklima nikad nije bilo prvi izbor u prijevozu stanovnika naše četvrti. Stoga u ovom dijelu grada nije nužno razvijati opsežnu biciklističku infrastrukturu, nego trasirati nekoliko biciklističkih koridora na prometnijim lokacijama položenima u dijelovima koji nisu previše strmi. Pri tome bi prioritetne bile biciklističke staze u Medvedgradskoj ulici i na Ksaverskoj cesti te biciklistička staza koja bi povezivala Britanski trg i Kraljevec. Uređenje bicilističke infrastrukture na Ksaverskoj cesti prilika je i za postavljanje pločnika duž istočne strane ulice.
